Od strogih sankcija u drevnim civilizacijama do unutrašnje borbe sa savesti danas, saznajte zašto preljuba nosi najtežu osudu u pravoslavlju i kako monah Lazar Abašidze otkriva njene posledice na duhovni i društveni život.
U pravoslavnoj duhovnosti, preljuba se smatra teškim grehom koji razara harmoniju porodične zajednice i duboko pogađa ljudsku dušu. Arhimandrit Lazar Abašidze naglašava ozbiljnost ovog greha, ističući njegovu dvosmernu povredu: narušavanje kako tuđe, tako i sopstvene bračne postelje.
- Preljuba je greh neslobodnog s neslobodnom - govorio je arhimandrit Lazar, definišući preljubu kao čin muža koji ima zakonitu ženu sa ženom koja je udata, ili odnos slobodnog sa zauzetim. Greh se ne ogleda samo u fizičkom činu, već i u dubokoj povredi poverenja i ljubavi koje brak simbolizuje.
Printscreen/Youtube
Arhimandrit Lazar Abašidze
- Ako su oba lica zauzeta, onda oboje istovremeno skrnave i svoju i tuđu postelju, ne čuvajući u svom zakonitom braku veru i ljubav, i time prestupaju granice zakona - objašnjavao je monah Lazar dodajući da zbog toga preljuba podleže strožijoj osudi nego blud, jer uništava svetinju braka, dok posledice tog uništenja ostavljaju trag na porodičnom i društvenom životu.
Sveti oci pravoslavne crkve, poput Svetog Vasilija Velikog i Svetog Jovana Zlatousta, strogo osuđuju preljubu.
- Sveti Vasilije Veliki za bludnika određuje epitimiju i zabranu pričešćivanja na 7 godina, dok je preljubniku ta kazna 15 godina. Sveti Jovan Zlatousti smatra da je preljuba veći greh od razbojništva, jer ne patimo tako jako kada odnose našu imovinu, kao kada se potkopava brak - podsećao je arhimandrit Lazar, jedan od najvećih gruzijskih duhovnika koji je upokojio 2018. godine, ostavljajući iza sebe bogato duhovno nasleđe.
Wikipedia
Sveti Vasilije Veliki je govorio da za se za preljubnika propisuje epitimija 15 godina zabrane pričešća
U Starom Zavetu, preljuba je bila greh za koji nije bilo otkupljenja i koji je kažnjavan najstrože moguće. Arhimandrit Lazar podseća:
- Preljuba u Starom zavetu nije bila udostojena pomilovanja ni oproštaja i nikakvim žrtvama nije mogla biti očišćena: smrtna kazna bila je jedini način iskorenjivanja ovog greha.
Čak i kada preljuba ostane skrivena, posledice su neizbežne.
- Unutrašnji crv stalno grize, razobličava, iscrpljuje i dovodi do očajanja - pisao je arhimandrit Lazar, ukazujući na unutrašnju patnju grešnika. Kada se otkrije, preljuba donosi stid, sramotu i gnev, često razarajući porodične odnose.
Istorijski gledano, kazne za preljubu bile su izuzetno stroge. Od vezivanja i bacanja u oganj u starom Rimu, do javnog sramoćenja i telesnog kažnjavanja u drugim kulturama, preljuba je vekovima bila sankcionisana radi očuvanja osnovnih vrednosti društva. Danas takve kazne ne postoje, ali arhimandrit Lazar upozorava:
- Jedino će Sam Pravedni Sudija kazniti za ovaj greh u budućem veku.
Printscreen/Youtube
Arhimandrit Lazar Abašidze
Na kraju, arhimandrit Lazar zaključuje:
- Odakle potiču ove velike nesreće koje su nas zadesile sa svih strana? Zbog naših grehova bije nas osveta Božija, a mi ne želimo da spoznamo svoju krivicu i da se pokajemo.
Njegove reči pozivaju na introspekciju i pokajanje, jer preljuba nije samo čin protiv drugih, već i protiv sebe i sopstvenog spasenja.
Preljuba ostaje duboko urezana u pravoslavnu misao kao greh koji zahteva ozbiljno pokajanje i duhovnu obnovu, da bi se zadobila Božija milost, obnovio porodični sklad i pronašao put ka spasenju.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava zašto je pomoć drugima suština hrišćanskog života, kako prepoznati iskrenu potrebu i zašto su reči Svetog Jovana Zlatoustog i danas neprolazne – „Neka milostinja u tvojoj ruci orosi.“
U duhovnom pristupu bračnim krizama, otac Gojko Perović
ističe važnosti ljubavi i strpljenja, ali govori i o granicama koje ne treba preći i kada je pomirenje besmisleno.
Tradicija pravoslavne crkve pridaje poseban značaj duhovnoj dimenziji početka nove godine, a kroz reči svetitelja, i drevnih i savremenih, možemo crpeti dragocene pouke.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
Dan posle Duhovskih zadušnica, u nedelju, 8. juna, pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svete Trojice ili Duhove, koji je 50. dana posle Vaskrsa i desetog posle Spasovdana.
U senci starozavetnih proroka postojale su žene koje su nosile Božiju reč narodu, tumačile zakon, vodile bitke i podsticale pokajanje. Njihova imena i uloge i danas nose snažnu poruku o duhovnoj jednakosti pred Gospodom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Muškarac mora da raste na intelektualnom nivou, u obrazovnom novou, u umetničkom novou, u svakom smislu da raste. Da dođe kući i kaže: "Znaš šta sam shvatio"? I da nauči svoju ženu, kaže otac Predrag.
Kako duhovna ravnoteža može promeniti život žene koja se suočava sa ljubavnim previranjima, verom i porodičnim problemima? Protiv nje je borba između prošlih grešaka i novih ljubavi, a otac Andrej daje oštar, ali duhovno smiren odgovor.
Oslanjajući se na stručna iskustva, ali i na pravoslavna učenja, psiholog Gljeb Tkačenko objašnjava zašto slepa poslušnost može ugroziti brak i kako pravi autoritet u porodici proizilazi iz poverenja, a ne iz prisile.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
Strah od sve većeg broja incidenata usmerenih protiv hrišćana dodatno pojačava zabrinutost zbog kontinuiranog priliva migranata, pretežno iz Severne i Subsaharske Afrike.
U nezaboravnoj duhovnoj tribini u Hramu Svetog Save, pod nazivom „Jeste i biće“, iguman manastira Podmaine govorio je o najvećem susretu koji nas čeka — susretu sa Hristom.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.