Od strogih sankcija u drevnim civilizacijama do unutrašnje borbe sa savesti danas, saznajte zašto preljuba nosi najtežu osudu u pravoslavlju i kako monah Lazar Abašidze otkriva njene posledice na duhovni i društveni život.
U pravoslavnoj duhovnosti, preljuba se smatra teškim grehom koji razara harmoniju porodične zajednice i duboko pogađa ljudsku dušu. Arhimandrit Lazar Abašidze naglašava ozbiljnost ovog greha, ističući njegovu dvosmernu povredu: narušavanje kako tuđe, tako i sopstvene bračne postelje.
- Preljuba je greh neslobodnog s neslobodnom - govorio je arhimandrit Lazar, definišući preljubu kao čin muža koji ima zakonitu ženu sa ženom koja je udata, ili odnos slobodnog sa zauzetim. Greh se ne ogleda samo u fizičkom činu, već i u dubokoj povredi poverenja i ljubavi koje brak simbolizuje.
Printscreen/Youtube
Arhimandrit Lazar Abašidze
- Ako su oba lica zauzeta, onda oboje istovremeno skrnave i svoju i tuđu postelju, ne čuvajući u svom zakonitom braku veru i ljubav, i time prestupaju granice zakona - objašnjavao je monah Lazar dodajući da zbog toga preljuba podleže strožijoj osudi nego blud, jer uništava svetinju braka, dok posledice tog uništenja ostavljaju trag na porodičnom i društvenom životu.
Sveti oci pravoslavne crkve, poput Svetog Vasilija Velikog i Svetog Jovana Zlatousta, strogo osuđuju preljubu.
- Sveti Vasilije Veliki za bludnika određuje epitimiju i zabranu pričešćivanja na 7 godina, dok je preljubniku ta kazna 15 godina. Sveti Jovan Zlatousti smatra da je preljuba veći greh od razbojništva, jer ne patimo tako jako kada odnose našu imovinu, kao kada se potkopava brak - podsećao je arhimandrit Lazar, jedan od najvećih gruzijskih duhovnika koji je upokojio 2018. godine, ostavljajući iza sebe bogato duhovno nasleđe.
Wikipedia
Sveti Vasilije Veliki je govorio da za se za preljubnika propisuje epitimija 15 godina zabrane pričešća
U Starom Zavetu, preljuba je bila greh za koji nije bilo otkupljenja i koji je kažnjavan najstrože moguće. Arhimandrit Lazar podseća:
- Preljuba u Starom zavetu nije bila udostojena pomilovanja ni oproštaja i nikakvim žrtvama nije mogla biti očišćena: smrtna kazna bila je jedini način iskorenjivanja ovog greha.
Čak i kada preljuba ostane skrivena, posledice su neizbežne.
- Unutrašnji crv stalno grize, razobličava, iscrpljuje i dovodi do očajanja - pisao je arhimandrit Lazar, ukazujući na unutrašnju patnju grešnika. Kada se otkrije, preljuba donosi stid, sramotu i gnev, često razarajući porodične odnose.
Istorijski gledano, kazne za preljubu bile su izuzetno stroge. Od vezivanja i bacanja u oganj u starom Rimu, do javnog sramoćenja i telesnog kažnjavanja u drugim kulturama, preljuba je vekovima bila sankcionisana radi očuvanja osnovnih vrednosti društva. Danas takve kazne ne postoje, ali arhimandrit Lazar upozorava:
- Jedino će Sam Pravedni Sudija kazniti za ovaj greh u budućem veku.
Printscreen/Youtube
Arhimandrit Lazar Abašidze
Na kraju, arhimandrit Lazar zaključuje:
- Odakle potiču ove velike nesreće koje su nas zadesile sa svih strana? Zbog naših grehova bije nas osveta Božija, a mi ne želimo da spoznamo svoju krivicu i da se pokajemo.
Njegove reči pozivaju na introspekciju i pokajanje, jer preljuba nije samo čin protiv drugih, već i protiv sebe i sopstvenog spasenja.
Preljuba ostaje duboko urezana u pravoslavnu misao kao greh koji zahteva ozbiljno pokajanje i duhovnu obnovu, da bi se zadobila Božija milost, obnovio porodični sklad i pronašao put ka spasenju.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve objašnjava zašto je pomoć drugima suština hrišćanskog života, kako prepoznati iskrenu potrebu i zašto su reči Svetog Jovana Zlatoustog i danas neprolazne – „Neka milostinja u tvojoj ruci orosi.“
U duhovnom pristupu bračnim krizama, otac Gojko Perović
ističe važnosti ljubavi i strpljenja, ali govori i o granicama koje ne treba preći i kada je pomirenje besmisleno.
Tradicija pravoslavne crkve pridaje poseban značaj duhovnoj dimenziji početka nove godine, a kroz reči svetitelja, i drevnih i savremenih, možemo crpeti dragocene pouke.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.