"KO OŽENI RASPUŠTENICU ILI GLUMICU – NE MOŽE BITI SVEŠTENIK": Otac Dušan otkrio zašto su crkvena pravila neumoljiva kada je reč o izboru bračne saputnice
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić pojašnjava zbog čega su Apostolska pravila stroga u pogledu prošlosti žene kandidata za sveštenički čin.
U savremenom svetu, gde se brakovi sklapaju i raskidaju sve češće, a tradicionalni obrasci porodičnog života bivaju stavljeni na probu duhom vremena, postoje duhovne ustanove koje svoje temelje ne zasnivaju na prolaznim tendencijama, već na večnim načelima. Pravoslavna crkva, kao čuvar tih večnih istina, ostaje verna pravilima koja ne samo da vode ka spasenju, već i čuvaju svetost službe koju sveštenik nosi. Jedno od takvih pravila tiče se i izbora životne saputnice budućeg sveštenoslužitelja.
Strogo crkveno pravilo koje su ustanovili apostoli
Otac Dušan Kolundžić precizno objašnjava temelj ovog pravila:
– Apostolska pravila, svojim 18. pravilom o braku sveštenoslužitelja, određuju: Koji je uzeo udovicu, ili (ras)puštenicu, ili bludnicu, ili ropkinju, ili glumicu, ne može biti ni episkop, ni prezviter, ni đakon, niti uopšte u svešteničkom imeniku. Ovo pravilo zasniva se na božanskom pravu, jer Sveto pismo zahteva od sveštenih lica – prema tumačenju episkopa Nikodima Milaša – da budu uzor u svemu, a naročito u društvenom i porodičnom životu, i da kuća njihova bude ogledalo za ostale verne (vidi 1. Timoteju 3, 2–8 i Titu 1, 6–9) – gvorio je protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić za portal svetosavlje.org.
Popadija nije samo životna saputnica, već i saradnica u poslanju sveštenika
Ovo drevno, ali i dalje važeće pravilo, kako otac Dušan ističe, nije plod ljudskog moralizovanja, već izraz duhovne odgovornosti koju Crkva prepoznaje u liku sveštenika i njegove porodice. Supruga sveštenika, kako dodaje, nije samo životna saputnica, već i saradnica u njegovom poslanju, ogledalo njegove službe i tihi stub zajednice.
– Ovo pravilo nastoji da dokaže da, kao što sveštenik mora u svemu da bude primeran, tako mora da bude primerna i supruga, njegova životna saputnica, koja – isto kao i sveštenik – mora da utiče na dobar društveni i porodični život ostalih vernih. Prema tome, draga sestro Slađana, odgovor na tvoje pitanje je sasvim jasan: kandidat za sveštenički poziv ne može da oženi raspuštenicu, dakle ženu koja je već imala jedan brak, i koji je razveden – naglašava otac Dušan.
Art_man/Shutterstock
Venčanje, ilustracija
Crkva ne ponižava prošlost, već postavlja visoke duhovne kriterijume
U društvu koje sve češće relativizuje granice, pravila i značenja, ovakve odredbe mogu izgledati strogo. Međutim, kada se posmatraju kroz prizmu večnosti – ne kao osuda, već kao svetlost koja obasjava put onima koji se odlučuju za svetu službu – postaje jasno da Crkva time ne ponižava prošlost nekog čoveka ili žene, već postavlja visoke duhovne kriterijume za one koji treba da vode druge ka Carstvu nebeskom.
Jer, kako je i u Svetom pismu zapisano: „Ako neko želi episkopsko zvanje, dobru stvar želi... ali neka bude muž jedne žene, trezan, razborit, čedan, ugledan, gostoljubiv, sposoban da uči...” (1. Tim. 3, 1–2). A tu započinje sve – u domu, sa onima koje Bog spoji u jedno.
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
Savremeni način života, ubrzan tempo, ekonomska nesigurnost, kao i rastući individualizam doveli su do toga da se brak i porodica sve više doživljavaju kao teret, a ne kao duhovni i emocionalni oslonac.
Iako deluju mirno i srećno u ranom detinjstvu, mnoga deca kasnije postaju buntovna i izgubljena. Starac Pajsije objašnjava zašto pravila, red i perfekcionizam ne mogu zameniti toplinu vere, nežnost i majčinsku molitvu.
Dok psiholozi bes vide kao posledicu unutrašnje napetosti savremenog života, pravoslavlje ga prepoznaje kao duhovno stanje koje, ako se ne obuzda, nanosi štetu i okolini i duši.
Uspešna žena u inostranstvu, unapređenje u karijeri, neplanirana trudnoća – i odluka koja je već bila doneta. Sve do trenutka kada se, doslovno, dogodio Božiji dodir. Dirljiva priča o veri, savesti i čudu koje menja čoveka iz korena.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Pravoslavna molitva prenosi se vekovima i donosi mir, slogu i nežnost u dom – evo kako ona zvuči i zašto bi trebalo svakodnevno da je izgovarate zajedno sa voljenom osobom.
Na dan Svetog velikomučenika Prokopija, 21. jula, vernici mu se obraćaju za zdravlje, mir u domu, sreću porodice i hrabrost pred iskušenjima, verujući da molitve pred njegovom ikonom donose utehu i snagu u svakodnevnom životu.
Poznati moskovski sveštenik govori zašto ljudi mešaju zaljubljenost i ljubav, zbog čega čednost nije prevaziđena vrednost i kako prepoznati osobu sa kojom možete osnovati porodicu zauvek.
U najmračnije doba sovjetskog progona, kada su im pretili smrt i glad, ocu Pavlu Bojku se, po svedočenju njegovog sina, takođe sveštenika, javio Sveti Nikola, a potom se pojavio tajanstveni starac koji mu je pokazao put spasenja.
Dok psiholozi bes vide kao posledicu unutrašnje napetosti savremenog života, pravoslavlje ga prepoznaje kao duhovno stanje koje, ako se ne obuzda, nanosi štetu i okolini i duši.
Uspešna žena u inostranstvu, unapređenje u karijeri, neplanirana trudnoća – i odluka koja je već bila doneta. Sve do trenutka kada se, doslovno, dogodio Božiji dodir. Dirljiva priča o veri, savesti i čudu koje menja čoveka iz korena.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Srpska pravoslavna crkva oštro demantuje spekulacije o učešću u pregovorima o statusu Kosova i Metohije i upozorava na manipulacije koje dolaze iz istih centara koji teže slabljenju Crkve i srpskog naroda.
Kamen temeljac je naziv za stenu koja se nalazi ispod Kupole na steni, islamskog svetilišta koje je po toj steni i dobilo ime a koje je smešteno na Hramovnoj gori, brdu u Starom gradu Jerusalima.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U snažnoj besedi za petak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o apostolskoj ljubavi koja ne prestaje ni nakon smrti, o tajanstvenim javljanjima i silama koje i danas utiču na naše živote.