Episkop gornjokarlovački Gerasim služio je liturgiju pod vedrim nebom, blagosiljao slavski kolač i žito, ulivši nadu sabranim vernicima, svedocima snage pravoslavlja koje opstaje u svakom srcu i sećanju, uprkos nepravdama i progonima.
U srcu Krajine, na mestu gde su vekovima odjekivale molitve vernog naroda, episkop gornjokarlovački Gerasim na praznik Uspenja Presvete Bogorodice oživeo je uspomene koje su duboko ukorenjene u srpskoj duši. Vernici, sabrani na crkvištu nekadašnjeg hrama u Perni kod Topuskog, došli su da se pomole i sete onih dana kada su njihovi preci u ovom svetilištu pronalazili utehu i snagu za život pod nebeskim okriljem Majke Božije.
SPC/Eparhija gornjokarlovačka
Crkvište nekadašnjeg Hrama posvećenog Uspenju Presvete Bogorodice u Perni kod Topuskog
Preosvećeni episkop osvetio je slavske darove – kolač i žito – koje su pripremili kumovi ovogodišnje slave, darujući im blagoslov koji će ih pratiti kroz godine iskušenja i radosti. A potom, u tihom i dostojanstvenom trenutku, održan je parastos nevino stradalim žrtvama u Drugom svetskom ratu, onima koji su položili svoje živote ne samo na poljima i bojištima, već i u svetilištima koja su rušena, spaljivana i zaboravljana.
Hram Uspenja Presvete Bogorodice, sagrađen 1715. godine, bio je svetionik vere i nade za narod ovog kraja na samoj granici Korduna i Banije. Njegovi temelji svedoče o vremenu kada su Srbi na ovim prostorima živeli u slozi i molitvi. Spominje se u šematizmu Eparhije gornjokarlovačke iz 1755. godine i na vojnoj mapi Habzburške monarhije iz 1774. godine. Međutim, u vihoru Drugog svetskog rata 1941. godine, hram je spaljen, a njegov materijal raznet, kao da je neprijatelj želeo da zatre svaki trag postojanja. Ipak, sećanje na ovaj sveti dom nikada nije ugašeno u srcima vernika.
Na mestu gde je nekada stajao hram, podignut je krst 2007. godine, kao simbol vaskrsenja i nepokolebljive vere. Vernici, okupljeni pod ovim krstom, danas pronalaze utehu i sećanje na dane kada su se u ovom svetom mestu osnaživali molitvom.
Ova sveta zemlja i dalje čuva bolnu istinu o nepravdi koja je zadesila srpski narod, o patnji i progonu, ali i o veri koja, i pored svega, ostaje nepokolebljiva. Današnji trenutak molitve i parastosa za stradale svedoči o snazi pravoslavlja koje živi u svakom srcu i u svakom sećanju, uprkos svim nepravdama i progonima.
U Perni, na mestu gde su nekada odjekivale pesme, i dalje se oseća duh onih koji su verovali, molili se i stradali. A crkva, iako više ne postoji u svom materijalnom obliku, nastavlja da živi u srcima vernika, kao simbol nade i vere u vaskrsenje.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U hramu u Bijelom Brdu, mestu koje i danas čuva zavet predaka, episkop osečkopoljski i baranjski predvodio je liturgiju i održao besedu koja osvetljava put kroz tamu savremenog sveta, podsećajući na progon hrišćana i snagu ljubavi kao poslednje bojište dobra.
Svetom liturgijom, akademijom i prisustvom visokih zvanica proslavljen je veliki hrišćanski praznik i 20 godina misije škole koja oblikuje mlade duše u duhu vere, nade i ljubavi.
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
Liturgija, ispovest i predavanje sveštenika mitropolije zagrebačko-ljubljanske u glavnom gradu Hrvatske otkrili su snagu duhovnog zajedništva i odgovornost Crkve u ostvarivanju Hristovog dela spasenja.
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
Na liturgiji u manastiru Vaskrsenja Hristova u Kaću koju su služili dvojica arhijereja, mlada monahinja dobila ime po Justinu Ćelijskom, a vladika Irinej je sabranima otkrio šta znači istinski monaški put.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.