Spor u parohiji Sabornog hrama Svetog Save u Klivlendu prerastao je u višemesečni sukob zbog smene sveštenika i pitanja finansijske odgovornosti u Eparhiji istočnoameričkoj.
Dok se ispred Sabornog hrama Svetog Save u Klivlendu na vetru zajedno vijore srpske i američke zastave, ispod njih se već tri meseca odvija prizor koji ovoj crkvi nije svojstven – protest. „Pomozite nam da spasimo našu crkvu“, „Moć bez pravde je tiranija“ i „Beograde, da li nas čuješ“ piše na transparentima koje nose vernici koji, umesto da nedeljom budu na liturgiji, već dvanaest sedmica stoje ispred zatvorenih vrata hrama.
– Komplikovana je i složena priča – kaže tridesetšestogodišnja Nina Marković, jedna od demonstrantkinja, na početku razgovora za BBC na srpskom.
Pojedini parohijani, nezadovoljni radom crkvenog odbora, mesecima postavljaju pitanja o procedurama i finansijskoj situaciji u njihovoj crkvi i u čitavoj Istočnoameričkoj eparhiji, na čijem je čelu od 2016. godine episkop Irinej Dobrijević.
– Žalili smo se ne samo zato što nismo dobili transparentnost i odgovore na pitanja, već i zato što mislimo da se krše neki zakoni, i crkveni i svetovni – naglašava Marković i otkriva da su zbog toga pisali i Svetom arhijerejskom sinodu, kao najvišem izvršnom organu Srpske pravoslavne crkve (SPC), i patrijarhu Porfiriju. Međutim, do protesta je došlo tek posle smene Dragoslava Kosića sa dužnosti sveštenika i paroha njihove crkve.
– U redu, ne sviđaju vam se naša pitanja, nikakav problem. Ali ne možete tek tako, bez ikakvog obrazloženja, da razrešite dobrog sveštenika – kaže Nina Marković.
– Ni krivog ni dužnog – sve iz osvete prema nama – dodaje šezdesetogodišnja Branka Mudrinić, takođe jedna od demonstrantkinja, za BBC na srpskom.
Šta kaže Eparhija i zašto odgovori izostaju
Iz Eparhije istočnoameričke do trenutka objavljivanja teksta nisu odgovorili na pitanja BBC-ja na srpskom, kao ni episkop Irinej na poruku sa molbom za izjavu.
Prethodno su za američke medije naveli da se „u skladu sa kanonskim ustrojstvom SPC svaka parohija nalazi pod nadzorom njenog eparhijskog arhijereja“. To, kako navode, podrazumeva „postavljanje i premeštaj sveštenstva radi dobra Crkve“, te da je episkop Irinej „odlukom o promeni sveštenog rukovodstva u crkvi izvršio redovno svoje nadzorno pravo“.
Demonstrante optužuju da „narušavaju mir i poredak u parohiji“ i da „pokušavaju da privuku medijsku pažnju kako bi promovisali svoje stavove, na štetu ugleda Saborne crkve i Srpske pravoslavne crkve“.
– Bez dozvole ste na ovom posedu. Morate da idete. Ne želim da vas uhapsim, ali ako budem morao – to ću i učiniti – kaže policajac okupljenima na jednom od protesta ispred Sabornog hrama Svetog Save.
Na snimku tog razgovora, objavljenom u lokalnim medijima, po policajcu umotanom u kapu i šal jasno je da je na protestu bilo veoma hladno. Kakvo god da je vreme, po kiši ili snegu, demonstranti su nedeljom bili ispred crkve.
Blokada ulaza u hram je presedan
Na jednom od skupova sprečili su sveštenika da služi liturgiju.
– Sve je krenulo tako što su počeli da blokiraju ulaz u hram – kaže otac Dragan Vuković, novi sveštenik Sabornog hrama Svetog Save, za BBC na srpskom.
– U crkvenim krugovima to je presedan – dodaje.
Demonstranata, kako kaže, nekad bude 20, nekad 60, u parohiji od oko 1.000 članova i 300 porodica.
– Mnogi se drže po strani, čekajući da se sve stiša – smatra otac Dragan.
Crkva Svetog Save je u međuvremenu odlučila da „iz bezbednosnih razloga zameni sve spoljne i pojedine unutrašnje brave“, a policija tokom nedeljnih skupova sprečava demonstrante da priđu crkvenom imanju. Iz crkve ih optužuju za „verbalne napade na policiju i članove crkvenog odbora“.
– Pritom, većina uopšte ne pripada našoj parohiji, nego dolaze iz drugih mesta – kaže tridesetjednogodišnji Stefan Nikolić, koji radi u administraciji crkve Svetog Save, za BBC.
Jedna osoba je privedena zbog narušavanja javnog reda i mira, saopštila je policija Parme, klivlendskog predgrađa u kojem se hram nalazi. Pojedinim demonstrantima izrečena je i mera zabrane prilaska crkvi.
– Svi mogu da učestvuju na bogosluženjima i da se pričešćuju. Jedino je zabranjeno blokiranje ulaza u crkvu – kaže sveštenik Dragan Vuković.
"Problem nije odlazak sveštenika, već način"
Ali demonstranti su ogorčeni.
– Da je sve bilo kako treba, da je otac Kosić iz crkvenih razloga morao da ide u drugu parohiju ili zato što nije dobro obavljao službu, ne bi uopšte bio problem. Bilo bi nam žao, ali bismo prihvatili. Ali problem je način na koji je to urađeno – kaže Nina Marković.
Ako treba, naglašava, neka Sinod pošalje komisiju, da „sve strane iznesu šta imaju, pa neka oni kažu ko je u pravu“.
– Nije nam cilj da se napravi skandal za Srpsku pravoslavnu crkvu ili za episkopa, već da nas čuju oni do kojih ovo treba da dođe – dodaje Nina Marković, koja je 2024. godine izabrana za predsednicu crkvenog odbora, ali je tu odluku poništio episkop Irinej.
"Nestalo je više od 75.000 dolara"
Kao poseban razlog nezadovoljstva demonstranti ističu pitanje novca prikupljenog na donatorskoj večeri 2023. godine za manastir Marča u Ohaju.
– Nestalo je više od 75.000 dolara, niko ne zna gde su – tvrdi Nina Marković.
Iz Eparhije na pitanje BBC-ja o tom novcu takođe nisu odgovorili. U međuvremenu su saopštili da je za obnovu manastira, na različite načine, prikupljeno oko 240.000 dolara i da će „u narednim mesecima, čim to bude izvodljivo“, doći do „konkretnog napretka u projektu“.
– To, međutim, nije jedini problem – naglašava Nina Marković i tvrdi i da je Dečiji kamp Sveti Sava, koji organizuje Srpska pravoslavna crkva, u velikim dugovima, kao i da je na računu Eparhije iz godine u godinu sve manje novca, koji, kako kaže, „nestaje na sve strane“.
– Kada sam videla šta se dešava, bila sam zapanjena, ali i dalje imamo mogućnost da izvučemo Eparhiju, manastire, groblja i kampove iz finansijskih problema.
Međutim, kako kaže Nina Marković, umesto da se episkop obrati narodu i kaže: „Ljudi moji, sve je puklo, daj da pomognemo Crkvi i dignemo Eparhiju tamo gde treba da bude“, on se okružio malom grupom ljudi kojima jedino veruje i ne reaguje ni na šta.
SPC
Crkva Svetog Save u Klivlendu
Zahtevi demonstranada da se vrati smenjeni sveštenik
Dok demonstranti zahtevaju povratak smenjenog sveštenika Dragoslava Kosića, Saborni hram Svetog Save priredio je 11. januara novogodišnji ručak i svečanu dobrodošlicu novom svešteniku Draganu Vukoviću i njegovoj porodici.
„Na blagoslovenom događaju, u duhu vere, zajedništva i bratske ljubavi“, okupilo se više od 150 parohijana, koji su iskazali podršku novom pastiru naše zajednice. „Za zajedničkom trpezom osetila se praznična radost, toplina bratskog susreta i nada u novi početak“, piše na sajtu Eparhije.
Sveštenik Dragan Vuković kaže da samo želi mir i da se sve bez pompe reši u okviru zajednice. Demonstrantima je po dolasku, kako navodi, poručio da nije došao „bagerom ili tenkom“, niti želi da „kranovima nešto ruši“, već da je tu da služi liturgiju.
Ona je, ističe, iznad svega – naziva je „srcem Crkve“ i po značaju je poredi sa disanjem i hranom – i ne sme se blokirati.
– Imamo svi pravo da izražavamo mišljenje, da se slažemo ili ne slažemo sa nečim i da protestujemo, ali za sve postoji i mesto i vreme. Hiljadu puta sam rekao da su vrata crkve otvorena svima – pretvorite ljutnju i nezadovoljstvo u molitvu, dođite u hram i, ako je volja Božija, možda se vaš sveštenik i vrati – kaže otac Dragan.
Demonstranti ne odustaju
Demonstranti, međutim, poručuju da od protesta neće odustati.
– Stajaćemo na ulici 110 nedelja ako treba – naglašava Branka Mudrinić i dodaje da je iscrpljena, razočarana i ljuta, ali najviše slomljenog srca.
Ona Srpsku pravoslavnu crkvu naziva živim otkucajem srca našeg naroda, njegovog identiteta, sećanja i kontinuiteta.
– Kada se poverenje u upravljanje tom svetom ustanovom naruši, osećam se kao da je deo našeg kolektivnog duha ugrožen, a ćutanje ili skretanje pažnje kada se postavljaju direktna pitanja samo produbljuje ranu. Ostavlja nas da se osećamo nečujno, necenjeno i ponekad kažnjeno zato što smo dovoljno marile da progovorimo.
Zbog toga, ističe, toliko boli aktuelna situacija i smena oca Dragoslava.
– Odbijam da budem ućutkana zato što su moja pitanja opravdana i nezgodna. Osećam odgovornost da nastavim da govorim, baš iz ljubavi prema Crkvi – zaključuje Branka Mudrinić.
Zavetna slava u manastiru Svetog apostola Marka okuplja rasejane Srbe u molitvi i sećanju, čuvajući večnu vezu sa domovinom kroz monaške živote i svetiteljske vrednosti.
Priča Partenijusa Tarnera pokazuje da pravoslavlje u Americi nije egzotična tradicija, već univerzalni odgovor na žeđ za smislom, autentičnošću i zajedništvom.
Jevanđeljska priča koja se čita na bogosluženjima uvodi vernike u drugi korak pripreme za Veliki post i otvara pitanje povratka, oproštaja i radosti koja ne liči ni na jednu ljudsku pravdu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Ksenofonta i Mariju po starom kalendaru i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Jeronima Emilijanija, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
U jednoj od svojih pouka, svetogorski starac objašnjava zašto diplomirani bogoslovi, bez iskustva molitve i života, više zbunjuju nego što preobražavaju vernike - i kako jedan pravi jerej menja sve u svojoj parohiji.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
U jednoj od svojih pouka, svetogorski starac objašnjava zašto diplomirani bogoslovi, bez iskustva molitve i života, više zbunjuju nego što preobražavaju vernike - i kako jedan pravi jerej menja sve u svojoj parohiji.
Koordinator Odseka za dijalog u javnoj sferi Misionarskog odeljenja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objašnjava kako pokušaji brisanja crkvene tradicije otkrivaju sukob između iskonskih vrednosti i kvazi „napretka“.
Ona je bila luda Hrista radi, a to je najveća ljubav, i proživela je svoj život u velikom poniženju i stradanju, odbačena od ljudi, ali prihvaćena od Boga, poručio je vladika.
Jedan apel poglavara Srpske pravoslavne crkve pretvara molitvu u konkretno delo: krv koja se daruje u beogradskim hramovima postaje nada za nečiji novi početak.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.