Svečanim činom osvećenja nekadašnje evangelističke crkve, mitropolit nemački Grigorije utemeljio je novi duhovni dom Srpske pravoslavne crkve na jugozapadu Nemačke.
U nedelju dvadesetu po Pedesetnici mitropolit nemački Grigorije služio je čin malog osvećenja Hrama Svetog apostola Tome u gradu Albštatu, a potom i svečanu svetu liturgiju, čime je ovaj hram i zvanično postao duhovni dom pravoslavnih vernika u ovom delu Nemačke.
Na bogosluženju sasluživali su arhimandrit Isaija, iguman Manastira Bijela u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, zatim protojereji-stavrofori Duško Drinić, Milenko Marković i Slobodan Tijanić, protojereji Milenko Bakmaz i Bratislav Božović, jerej Dragan Stanojević, jerođakon Vasilije Starovlah i đakoni Bojan Jarić i Teofil Grozdanovski.
Foto: SPC
Hram Svetog apostola Tome u Albštatu
Svetoj liturgiji su, pored brojnih vernika, prisustvovali i predstavnici Evangelističke crkve u Albštat-Ebingenu - upravnica administracije Katrin Hedl i paroh Tomas Sofner, čime je simbolično potvrđen duh hrišćanskog zajedništva i međusobnog poštovanja među crkvama.
Kupovina ovog hrama, koji je nekada pripadao Evangelističkoj crkvi u Virtembergu, ostvarena je uz blagoslov mitropolita Grigorija. Ugovor o kupovini potpisan je 18. decembra 2024, a potpisnici su bili predsednik Crkvenoopštinskog upravnog odbora u Filingen-Šveningenu Marko Šunjka, protojerej-stavrofor Milenko Marković i protojerej Bratislav Božović.
U okviru novoosveštanog hrama nalazi se i parohijski dom, kao i vrtić, što svedoči o nameri da ovaj duhovni centar postane mesto okupljanja, molitve i života srpske pravoslavne zajednice u Nemačkoj.
Ovim svečanim događajem, hram Svetog apostola Tome u Albštatu postao je još jedno živo svedočanstvo duhovne obnove, vere i zajedništva pravoslavnih vernika u dijaspori.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novoosvećeni hram Svetih Kirila i Metodija postao je simbol zajedništva i duhovnog mosta između naroda, dok patrijarhove reči podsećaju da ljubav nadilazi sve granice.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Nova platforma Artos povezuje pravoslavna preduzeća, parohije, manastire i porodične poslove širom sveta, a njen cilj nije samo trgovina već i očuvanje hrišćanskih vrednosti, uz planove za širenje na evropske države.
Dvadesetpetogodišnji Pantelis Diamantakis stradao je tokom gašenja velikog požara na Kritu, a njegova smrt posebno je potresla celo ostrvo, jer je poticao iz porodice u kojoj su se sveštenički poziv i služenje Crkvi prenosili kroz više generacija.
U okviru manastira Vatoped biće podignuta ustanova vredna 3,4 miliona evra, koja će unaprediti zdravstvenu zaštitu na Atonu i nastaviti dugu tradiciju brige o bolesnima, čiji počeci vode do Hilandara i Svetog Save.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
Mitropolit nemački Grigorije služio je svetu liturgiju u Hramu Vaskrsenja Hristovog u Berlinu i u nadahnutoj besedi podsetio vernike da Crkva nije skup ideologija i figura – već prostor u kome Bog stanuje među nama, ako Mu to dopustimo.
U duhovnom utočištu Srba iz parohije štutgardske, mitropolit Grigorije je u besedi pozivao vernike da postanu „hleb Božiji“ – simbol ljubavi i služenja
Eparhija raško-prizrenska navodi da aktivnosti kod svetinje nisu prethodno najavljene Crkvi i upozorava da obim radova prevazilazi uobičajeno održavanje puta.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Početak radova blagoslovio je mitropolit mileševski Atanasije, a novi gradski prostor podsetiće buduće generacije na patrijarha Varnavu Rosića, rođenog Pljevljaka koji je predvodio SPC u burnim istorijskim vremenima.
Nakon decenija ćutanja, na jednom od prvih srpskih stratišta u Istočnoj Bosni prvi put je služen pomen žrtvama, među kojima su bili i sveštenici koji su ostali uz svoj narod do smrti.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.