Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti.
U pravoslavnoj tradiciji postoje molitve koje se prenose s kolena na koleno kao najveće duhovno blago. Jedna od njih je kratka, ali veoma moćna molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu, koju vernici često izgovaraju kada im je najteže, kada traže zaštitu, utehu i spasenje duše.
Ova molitva sadrži reči koje, kako veruju pravoslavni hrišćani, donose mir u srce i osećaj zaštićenosti od svakog zla. U njoj se Bogorodica priziva kao Majka Spasitelja sveta, a kroz završni deo vernik smireno moli Hrista da ga spase po molitvama Njegove Prečiste Majke i svih svetih.
Molitva "Bogorodice Djevo"
Printscreen
Ikona Presvete Bogorodice
Bogorodice Djevo, raduj se blagodatna Marijo, Gospod je s Tobom; blagoslovena si među ženama i blagosloven je Plod utrobe Tvoje, jer si rodila Spasitelja duša naših.
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova, Amin. Gospode pomiluj, Gospode pomiluj, Gospode pomiluj!
Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, radi molitava Prečiste Tvoje Matere, prepodobnih i bogonosnih otaca naših i svih svetih, spasi me grešnoga, Amin.
Zašto je ova molitva posebna?
Sveštenici uče da upravo u ovim jednostavnim rečima leži tajna mirnog srca. Jer kad se čovek sa smirenjem obrati Bogorodici, koja je Majka svih hrišćana, i zamoli Sina Njenog za milost, svaka nevolja postaje lakša.
Kako kaže jedan od otaca Crkve:
– Tamo gde je Bogorodica, tamo neprijatelj nema pristupa.
Zato ovu molitvu mnogi izgovaraju svakog jutra i večeri, ali i u trenucima straha, bolesti, tuge ili pred važne životne odluke.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pouka podvižnice sa Krita otkriva kako usrdno prizivanje Presvete Bogorodice i jednostavna molitva mogu obuzdati strah, osnažiti srce i čuvati čoveka ceo dan.
Ova sveta molitva krije ogromnu duhovnu snagu koja donosi utehu u najtežim trenucima, vraća mir uznemirenom srcu i osnažuje za životne izazove. Saznajte kada je koristiti za najveću duhovnu korist i kako.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.