CRKVENI KALENDAR ZA FEBRUAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 2. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Partenija Lampsakijskog po starom i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Leona Čudotvorca, muslimani su u mesecu Ramazanu, dok u judaizmu nema velikog verskog praznika.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 20. februar 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 7. februar 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 20. februar 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 3. adar 5786. godine
Islam (hidžretski kalendar): 2. ramadana 1447. AH
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas obeležavaju:
• Svetog Partenija Lampsakijskog
ON JE MOLITVOM LEČIO SVAKU BOLEST: Danas je Sveti Partenije Lampsakijski
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, za petak u siropusnoj sedmici dozvoljen je beli mrs i jaja.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Svetog Lava Katanskog
Vernici Rimokatoličke crkve 20. februara 2026. obeležavaju spomendan Svetog Leona Čudotvorca. Imendan proslavljaju Feliks i Felicija.
Prema jevrejskom kalendaru, 20. februar 2026. odgovara približno 3. adar 5786. godine. Na ovaj dan u judaizmu nema velikih praznika; vernici se posvećuju redovnim molitvama i proučavanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 20. februar 2026. odgovara približno 2. ramadana 1447. AH. U islamskom svetu danas nema univerzalno priznatog velikog verskog praznika; muslimani se posvećuju postu u Ramazanu, dnevnim molitvama (salat) i učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 2. mesec 2026. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Još od ranog detinjstva bio je udostojen blagodati Božje koju je skrivao pred ljudima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje svete Ane, majke Presvete Bogorodice, po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Dometije. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Siksta II, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Hristinu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Preobraženje Gospodnje. Katolička crkva takođe obeležava Preobraženje Gospodnje, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Trofima, Teofila i druge s njima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Evsignije. Katolička crkva obeležava Gospu Snježnu, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu Mariju Magdalenu – Blagu Mariju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Svetih sedam otroka u Efesu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ivana Marije Vijanea, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Uspenje svete Ane, majke Presvete Bogorodice, po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Dometije. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Siksta II, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveta Ana je majka Presvete Bogorodice.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Hristinu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Preobraženje Gospodnje. Katolička crkva takođe obeležava Preobraženje Gospodnje, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Iako su joj roditelji dali ime Hristina, nisu ni slutili da će ono postati znamenje njenog budućeg života i potpune odanosti Hristu.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Crkva nije prostor za odmor, već mesto susreta čoveka sa Bogom.
Parena torta nije osvajala izgledom, već mirisom, jednostavnošću i ukusom koji se dugo pamti.
Njihovo poreklo vodi do Hrista i apostola, a njihovo značenje vekovima ostaje temelj duhovnog života pravoslavnih hrišćana.