DANAS JE DAN RADOSTI I NADE! Slavimo Lazarevu subotu, praznik u narodu poznat kao Vrbica!
Vaskrsenje Lazarevo simbolizuje pobedu života nad smrću i predskazuje Vaskrsenje Isusa Hrista.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Lazarevu subotu i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliku subotu, dok Jevreji slave dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 4. april 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar – SPC: 22. mart 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 4. april 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 17. nisan 5786
Islam (hidžretski kalendar): 16. ševal 1447 AH
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), danas obeležavaju:
• Lazarevu subotu
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 4. april, subota 6. sedmice Velikog posta, posti se na ulju.
Crkve koje koriste novi (gregorijanski / revidovani julijanski) kalendar, uključujući Carigradsku patrijaršiju, danas obeležavaju:
• Lazarevu subotu
Vernici Rimokatoličke crkve 4. aprila 2026. obeležavaju Veliku subotu, memorijal Svetog Izidora Seviljskog, školskog učitelja Crkve i zaštitnika učenika i poljoprivrednika. Imendan proslavljaju: Izidor, Žiga, Strahimir.
Prema jevrejskom kalendaru, 4. april 2026. odgovara 17. nisan 5786. U toku je sedmica Pashe, jedan od najvećih jevrejskih praznika, koji se obeležava kao sećanje na izlazak iz Egipta.
Po hidžretskom kalendaru, 4. april 2026. pada na 16. dan meseca ševala 1447 AH. Muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik na ovaj dan; posvećuju se redovnim molitvama (salat) i učenju Kurana.
Vaskrsenje Lazarevo simbolizuje pobedu života nad smrću i predskazuje Vaskrsenje Isusa Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jakova Ispovednika po starom i Svetog Nikitu Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliki petak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Više od 60 hramova u Beogradu i desetine lokacija u drugim gradovima otvaraju vrata solidarnosti – sav prihod namenjen je podršci višedetnim porodicama na Kosovu i Metohiji.
Mališani u Institutu za zdravlje dece i omladine u Novom Sadu obradovani gestom Eparhije bačke i učenika, uz molitve za brzo ozdravljenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Andronika po starom i prepodobnog Isakija ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Ivanku Orleanku, dok muslimani obeležavaju četvrti dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Arhipa, Filimona i Apfija po starom i Svetog Gerasima Jordanskog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Kazimira, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema većeg praznika.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Jevstatija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita. Katolička crkva obeležava Svetog Dionizija Areopagita, Jevreji obeležavaju Šmini aceret, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Sveštenik Andrej Tkačov objašnjava kako iskušenja počinju, zašto čovek na putu ka Bogu nailazi na prepreke i na koji način se protiv zla može boriti.
Nekada se pravio kada gosti iznenada pokucaju na vrata, a danas je idealan izbor za sve koji žele raskošan desert bez dugog stajanja kraj šporeta.
Crkva predviđa jedan jedini izuzetak od redovnog načina vršenja Svete tajne krštenja, koji je strogo regulisan crkvenim zakonom.