Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski proslavljeni u Manastiru Rmanj tokom svečane večernje službe koju je uveličao dolazak mitropolita Ilariona iz Ohridske arhiepiskopije.
Manastir Rmanj, skriven u netaknutoj prirodi bihaćkog kraja, i ove godine postao je središte molitve i duhovnog okupljanja pravoslavnih vernika. Odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve, na redovnom zasedanju 2025, svetim diptihom naše pomesne Crkve pribrojani su Sveti prepodobnomučenici i mučenici rmanjski, stradali u svetonikolajevskoj sveštenoj obitelji Manastira Rmanj kroz vekove.
Foto: SPC
Ikona prepodobnomučenika i mučenika rmanjskih
Ovaj značajan događaj obeležen je u navečerje njihovog sveštenog spomena 9. septembra 2025, kada je, s blagoslovom episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija, u manastirskom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca služena posebna doksologija u čast dolaska mitropolita bregalničkog Ilariona iz Pravoslavne ohridske arhiepiskopije - Makedonske pravoslavne crkve.
Foto: SPC
Sa blagoslovom episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija, u manastirskom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca služena posebna doksologija u čast dolaska mitropolita bregalničkog Ilariona
Nakon toga usledilo je svečano večernje bogosluženje s petohlebnicom, koje je služio sam mitropolit Ilarion, a sasluživali su mu arhimandriti Danilo (Pavlović) i Vasilije (Rožić), kao i protođakon Nemanja Reljić. Vernici su prisustvovali ovom svečanom činu, moleći se i prisećajući se mučeničkog stradanja rmanskih monaha, čiji život i žrtva i danas osvetljavaju duhovni put pravoslavnog naroda.
Manastir Rmanj, i ovoga puta, pokazao se kao duhovna svetinja i mesto gde se tradicija i vera stapaju u molitvenom zajedništvu. Prisustvo mitropolita Ilariona dodatno je osnažilo veze između Srpske pravoslavne crkve i Ohridske arhiepiskopije, simbolizujući bratstvo i jedinstvo u Hristu među pravoslavnim narodima.
Ovaj dan, upisan u crkveni kalendar kao dan sećanja na rmanske prepodobnomučenike, predstavlja još jedan značajan korak u očuvanju pamćenja svetih stradalnika i jačanju duhovnog identiteta Srpske pravoslavne crkve.
U hramu Silaska Svetog Duha u Bihaću, između prošlosti ispunjene patnjom i boli, zapečaćena je molitva za vaskrsnuće duhovnog života i neugasivu snagu vere kroz proslavu novih svetitelja.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Jedinstveni duhovni događaj u manastiru Rmnju okupio je episkope i mitropolite iz SPC i MPC – OA, uz praznične besede i odlikovanja, podsećajući vernike na vekovnu žrtvu i nepokolebljivu veru rmanjskih mučenika
U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Poglavar SPC posetio je Hram Svetog Save u Drvaru, Hram Svetog Petra i Pavla u Nagrađu, a potom je u Manastiru Rmanju u Martin Brodu, u čast njegovog dolaska i u znak blagodarnosti i blagoslova, služen retki čin doksologije.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Posle istupa načelnika Odeljenja bezbednosti u Beranama Željka Babovića, Eparhija tvrdi da je javnost dovedena u zabludu, detaljno objašnjava šta se zaista dogodilo u Manastiru Đurđevi Stupovi i ukazuje na širi problem bezbednosti građana.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.