Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski proslavljeni u Manastiru Rmanj tokom svečane večernje službe koju je uveličao dolazak mitropolita Ilariona iz Ohridske arhiepiskopije.
Manastir Rmanj, skriven u netaknutoj prirodi bihaćkog kraja, i ove godine postao je središte molitve i duhovnog okupljanja pravoslavnih vernika. Odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve, na redovnom zasedanju 2025, svetim diptihom naše pomesne Crkve pribrojani su Sveti prepodobnomučenici i mučenici rmanjski, stradali u svetonikolajevskoj sveštenoj obitelji Manastira Rmanj kroz vekove.
Foto: SPC
Ikona prepodobnomučenika i mučenika rmanjskih
Ovaj značajan događaj obeležen je u navečerje njihovog sveštenog spomena 9. septembra 2025, kada je, s blagoslovom episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija, u manastirskom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca služena posebna doksologija u čast dolaska mitropolita bregalničkog Ilariona iz Pravoslavne ohridske arhiepiskopije - Makedonske pravoslavne crkve.
Foto: SPC
Sa blagoslovom episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija, u manastirskom hramu Svetog Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca služena posebna doksologija u čast dolaska mitropolita bregalničkog Ilariona
Nakon toga usledilo je svečano večernje bogosluženje s petohlebnicom, koje je služio sam mitropolit Ilarion, a sasluživali su mu arhimandriti Danilo (Pavlović) i Vasilije (Rožić), kao i protođakon Nemanja Reljić. Vernici su prisustvovali ovom svečanom činu, moleći se i prisećajući se mučeničkog stradanja rmanskih monaha, čiji život i žrtva i danas osvetljavaju duhovni put pravoslavnog naroda.
Manastir Rmanj, i ovoga puta, pokazao se kao duhovna svetinja i mesto gde se tradicija i vera stapaju u molitvenom zajedništvu. Prisustvo mitropolita Ilariona dodatno je osnažilo veze između Srpske pravoslavne crkve i Ohridske arhiepiskopije, simbolizujući bratstvo i jedinstvo u Hristu među pravoslavnim narodima.
Ovaj dan, upisan u crkveni kalendar kao dan sećanja na rmanske prepodobnomučenike, predstavlja još jedan značajan korak u očuvanju pamćenja svetih stradalnika i jačanju duhovnog identiteta Srpske pravoslavne crkve.
U hramu Silaska Svetog Duha u Bihaću, između prošlosti ispunjene patnjom i boli, zapečaćena je molitva za vaskrsnuće duhovnog života i neugasivu snagu vere kroz proslavu novih svetitelja.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jedinstveni duhovni događaj u manastiru Rmnju okupio je episkope i mitropolite iz SPC i MPC – OA, uz praznične besede i odlikovanja, podsećajući vernike na vekovnu žrtvu i nepokolebljivu veru rmanjskih mučenika
U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Poglavar SPC posetio je Hram Svetog Save u Drvaru, Hram Svetog Petra i Pavla u Nagrađu, a potom je u Manastiru Rmanju u Martin Brodu, u čast njegovog dolaska i u znak blagodarnosti i blagoslova, služen retki čin doksologije.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U besedi za subotu 2. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz Jevanđelje i poslanicu apostola Jakova otkriva shvatanje u kojem ulje postaje sredstvo blagodati i mesto susreta ljudske nemoći i božanske pomoći.