U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
Na praznik Svetog Nikole Čudotvorca, u duhovnoj svetkovini i uz prisustvo brojnih vernika, u manastiru Rmnju svečano je proslavljena krsna slava episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija i slava ove drevne sveštene obitelji. Arhijerejsku liturgiju služio je episkop Sergije, uz sasluženje arhijerejskog namesnika arhimandrita Vasilija, igumana Jeroteja, protojereja-stavrofora Saše Crljića, protonamesnika Slaviše Milinovića i protođakona Nemanje Reljića.
Nakon čitanja Svetog Jevanđelja, arhimandrit Vasilije je održao nadahnjujuću besedu o životu i delu Svetog Nikole Čudotvorca, naglasivši njegovu ulogu kao zastupnika pred Bogom i nebeskog pokrovitelja manastira Rmanj. Posebne reči uputio je episkopu Sergiju, poželivši mu blagoslov i snagu u daljem arhijerejskom služenju. „Neka Sveti Nikola bude vaš svetionik u vođenju vernog naroda ka Hristu i Carstvu Nebeskom“, poručio je arhimandrit Vasilije.
Foto: SPC / Eparhija bihaćko-petrovačka
Monahinje za pojnicom u manastirskom hramu
Nakon zaamvone molitve osveštani su slavski darovi – kolač i žito, koji simbolizuju život i vaskrsenje u Hristu. Sva prisutna bratija i vernici okupili su se zatim u manastirskom konaku, gde je pripremljena bogata slavska trpeza ljubavi, kao izraz zajedništva i hrišćanske radosti.
Manastir Rmanj, poznat i kao manastir Svetog Nikole, predstavlja jedan od najstarijih duhovnih bisera srpske pravoslavne baštine. Smešten na obalama reke Une, ovaj manastir datira iz 15. veka i kroz svoju bogatu istoriju bio je svetionik vere i kulture srpskog naroda u Krajini. Tokom vekova, manastir je pretrpeo višestruka razaranja, ali je uvek iznova obnavljan, svedočeći o nepokolebljivoj veri i ljubavi prema Gospodu. Danas, manastir Rmanj nastavlja da bude duhovno utočište i centar sabornosti, okupljajući vernike iz raznih krajeva.
Proslava krsne slave episkopa Sergija i manastirske slave Svetog Nikole Čudotvorca u Rmnju bila je još jedan dokaz žive vere i ljubavi koja povezuje pastira i njegovu pastvu, ukorenjenih u duhovnoj snazi Svetog Nikole.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Jedinstveni duhovni događaj u manastiru Rmnju okupio je episkope i mitropolite iz SPC i MPC – OA, uz praznične besede i odlikovanja, podsećajući vernike na vekovnu žrtvu i nepokolebljivu veru rmanjskih mučenika
Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski proslavljeni u Manastiru Rmanj tokom svečane večernje službe koju je uveličao dolazak mitropolita Ilariona iz Ohridske arhiepiskopije.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.