U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
Na praznik Svetog Nikole Čudotvorca, u duhovnoj svetkovini i uz prisustvo brojnih vernika, u manastiru Rmnju svečano je proslavljena krsna slava episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija i slava ove drevne sveštene obitelji. Arhijerejsku liturgiju služio je episkop Sergije, uz sasluženje arhijerejskog namesnika arhimandrita Vasilija, igumana Jeroteja, protojereja-stavrofora Saše Crljića, protonamesnika Slaviše Milinovića i protođakona Nemanje Reljića.
Nakon čitanja Svetog Jevanđelja, arhimandrit Vasilije je održao nadahnjujuću besedu o životu i delu Svetog Nikole Čudotvorca, naglasivši njegovu ulogu kao zastupnika pred Bogom i nebeskog pokrovitelja manastira Rmanj. Posebne reči uputio je episkopu Sergiju, poželivši mu blagoslov i snagu u daljem arhijerejskom služenju. „Neka Sveti Nikola bude vaš svetionik u vođenju vernog naroda ka Hristu i Carstvu Nebeskom“, poručio je arhimandrit Vasilije.
Foto: SPC / Eparhija bihaćko-petrovačka
Monahinje za pojnicom u manastirskom hramu
Nakon zaamvone molitve osveštani su slavski darovi – kolač i žito, koji simbolizuju život i vaskrsenje u Hristu. Sva prisutna bratija i vernici okupili su se zatim u manastirskom konaku, gde je pripremljena bogata slavska trpeza ljubavi, kao izraz zajedništva i hrišćanske radosti.
Manastir Rmanj, poznat i kao manastir Svetog Nikole, predstavlja jedan od najstarijih duhovnih bisera srpske pravoslavne baštine. Smešten na obalama reke Une, ovaj manastir datira iz 15. veka i kroz svoju bogatu istoriju bio je svetionik vere i kulture srpskog naroda u Krajini. Tokom vekova, manastir je pretrpeo višestruka razaranja, ali je uvek iznova obnavljan, svedočeći o nepokolebljivoj veri i ljubavi prema Gospodu. Danas, manastir Rmanj nastavlja da bude duhovno utočište i centar sabornosti, okupljajući vernike iz raznih krajeva.
Proslava krsne slave episkopa Sergija i manastirske slave Svetog Nikole Čudotvorca u Rmnju bila je još jedan dokaz žive vere i ljubavi koja povezuje pastira i njegovu pastvu, ukorenjenih u duhovnoj snazi Svetog Nikole.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Na dan kada Crkva slavi Prenos moštiju Svetog Nikolaja, manastir Ježevica zasijao je u punom liturgijskom sjaju — uz svetu liturgiju koju je služio vladika Justin, osvećenje novih ikona i molitveno sabranje kao svedočanstvo žive vere.
Posle bogosluženja kojim je proslavljen ulazak Presvete Bogorodice u hram, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da vera Presvete Bogorodice predstavlja putokaz svima nama. Uz molitve, pesmu i blagoslov, vernici su poneli poruku da život po Božjoj volji vodi ka večnosti.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.