U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
Na praznik Svetog Nikole Čudotvorca, u duhovnoj svetkovini i uz prisustvo brojnih vernika, u manastiru Rmnju svečano je proslavljena krsna slava episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija i slava ove drevne sveštene obitelji. Arhijerejsku liturgiju služio je episkop Sergije, uz sasluženje arhijerejskog namesnika arhimandrita Vasilija, igumana Jeroteja, protojereja-stavrofora Saše Crljića, protonamesnika Slaviše Milinovića i protođakona Nemanje Reljića.
Nakon čitanja Svetog Jevanđelja, arhimandrit Vasilije je održao nadahnjujuću besedu o životu i delu Svetog Nikole Čudotvorca, naglasivši njegovu ulogu kao zastupnika pred Bogom i nebeskog pokrovitelja manastira Rmanj. Posebne reči uputio je episkopu Sergiju, poželivši mu blagoslov i snagu u daljem arhijerejskom služenju. „Neka Sveti Nikola bude vaš svetionik u vođenju vernog naroda ka Hristu i Carstvu Nebeskom“, poručio je arhimandrit Vasilije.
Foto: SPC / Eparhija bihaćko-petrovačka
Monahinje za pojnicom u manastirskom hramu
Nakon zaamvone molitve osveštani su slavski darovi – kolač i žito, koji simbolizuju život i vaskrsenje u Hristu. Sva prisutna bratija i vernici okupili su se zatim u manastirskom konaku, gde je pripremljena bogata slavska trpeza ljubavi, kao izraz zajedništva i hrišćanske radosti.
Manastir Rmanj, poznat i kao manastir Svetog Nikole, predstavlja jedan od najstarijih duhovnih bisera srpske pravoslavne baštine. Smešten na obalama reke Une, ovaj manastir datira iz 15. veka i kroz svoju bogatu istoriju bio je svetionik vere i kulture srpskog naroda u Krajini. Tokom vekova, manastir je pretrpeo višestruka razaranja, ali je uvek iznova obnavljan, svedočeći o nepokolebljivoj veri i ljubavi prema Gospodu. Danas, manastir Rmanj nastavlja da bude duhovno utočište i centar sabornosti, okupljajući vernike iz raznih krajeva.
Proslava krsne slave episkopa Sergija i manastirske slave Svetog Nikole Čudotvorca u Rmnju bila je još jedan dokaz žive vere i ljubavi koja povezuje pastira i njegovu pastvu, ukorenjenih u duhovnoj snazi Svetog Nikole.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Posle bogosluženja kojim je proslavljen ulazak Presvete Bogorodice u hram, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da vera Presvete Bogorodice predstavlja putokaz svima nama. Uz molitve, pesmu i blagoslov, vernici su poneli poruku da život po Božjoj volji vodi ka večnosti.
U prisustvu mnogobrojnih vernika i visokih arhijereja, proslavljena je godišnjica Manastira Rmanj. Ovaj događaj, obeležen svečanom liturgijom i ophodom, donosi novu nadu i duhovnu snagu srpskom narodu širom Krajine i cele regije.
Poglavar SPC posetio je Hram Svetog Save u Drvaru, Hram Svetog Petra i Pavla u Nagrađu, a potom je u Manastiru Rmanju u Martin Brodu, u čast njegovog dolaska i u znak blagodarnosti i blagoslova, služen retki čin doksologije.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.