U manastiru Rmanj, jednoj od najstarijih svetinja Episkopije bihaćko-petrovačke, sabrali su se vernici na molitvu, slavsku trpezu i nadahnjujuću besedu o životu velikog svetitelja.
Na praznik Svetog Nikole Čudotvorca, u duhovnoj svetkovini i uz prisustvo brojnih vernika, u manastiru Rmnju svečano je proslavljena krsna slava episkopa bihaćko-petrovačkog Sergija i slava ove drevne sveštene obitelji. Arhijerejsku liturgiju služio je episkop Sergije, uz sasluženje arhijerejskog namesnika arhimandrita Vasilija, igumana Jeroteja, protojereja-stavrofora Saše Crljića, protonamesnika Slaviše Milinovića i protođakona Nemanje Reljića.
Nakon čitanja Svetog Jevanđelja, arhimandrit Vasilije je održao nadahnjujuću besedu o životu i delu Svetog Nikole Čudotvorca, naglasivši njegovu ulogu kao zastupnika pred Bogom i nebeskog pokrovitelja manastira Rmanj. Posebne reči uputio je episkopu Sergiju, poželivši mu blagoslov i snagu u daljem arhijerejskom služenju. „Neka Sveti Nikola bude vaš svetionik u vođenju vernog naroda ka Hristu i Carstvu Nebeskom“, poručio je arhimandrit Vasilije.
Foto: SPC / Eparhija bihaćko-petrovačka
Monahinje za pojnicom u manastirskom hramu
Nakon zaamvone molitve osveštani su slavski darovi – kolač i žito, koji simbolizuju život i vaskrsenje u Hristu. Sva prisutna bratija i vernici okupili su se zatim u manastirskom konaku, gde je pripremljena bogata slavska trpeza ljubavi, kao izraz zajedništva i hrišćanske radosti.
Manastir Rmanj, poznat i kao manastir Svetog Nikole, predstavlja jedan od najstarijih duhovnih bisera srpske pravoslavne baštine. Smešten na obalama reke Une, ovaj manastir datira iz 15. veka i kroz svoju bogatu istoriju bio je svetionik vere i kulture srpskog naroda u Krajini. Tokom vekova, manastir je pretrpeo višestruka razaranja, ali je uvek iznova obnavljan, svedočeći o nepokolebljivoj veri i ljubavi prema Gospodu. Danas, manastir Rmanj nastavlja da bude duhovno utočište i centar sabornosti, okupljajući vernike iz raznih krajeva.
Proslava krsne slave episkopa Sergija i manastirske slave Svetog Nikole Čudotvorca u Rmnju bila je još jedan dokaz žive vere i ljubavi koja povezuje pastira i njegovu pastvu, ukorenjenih u duhovnoj snazi Svetog Nikole.
Svi su žurili da stignu do svojih domova i pripreme posne specijalitete, jer je ovaj dan prilika za okupljanje porodice i obeležavanje slave, koju najveći broj pravoslavaca obeležava.
Arhiepiskop Mirlikijski nije samo zaštitnik siromašnih i siročadi, već i svetitelj sa pričom ispunjenom izazovima, žrtvom i pobedama za svoj narod. Protojerej Goran Kovačević otkriva zašto ovog svetitelja poštuju i oni koji ne priznaju svece.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstveni duhovni događaj u manastiru Rmnju okupio je episkope i mitropolite iz SPC i MPC – OA, uz praznične besede i odlikovanja, podsećajući vernike na vekovnu žrtvu i nepokolebljivu veru rmanjskih mučenika
Prepodobnomučenici i mučenici rmanjski proslavljeni u Manastiru Rmanj tokom svečane večernje službe koju je uveličao dolazak mitropolita Ilariona iz Ohridske arhiepiskopije.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Na dan kada Crkva slavi Prenos moštiju Svetog Nikolaja, manastir Ježevica zasijao je u punom liturgijskom sjaju — uz svetu liturgiju koju je služio vladika Justin, osvećenje novih ikona i molitveno sabranje kao svedočanstvo žive vere.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Kada neko iz porodice počne redovno ići u crkvu, često nailazi na kritike, zbunjenost, pa čak i ravnodušnost. Ali, njegova vera može da postane seme koje polako klija u srcima drugih.
U Hramu Svetog Save, Patrijarh Porfirije je poručio vernicima da darovi od Boga nisu ukrasi, već zadaci i poziv da rastemo u ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.