Na mestu gde su mučenički postradali nedužni, služena je liturgija u znak sećanja na novomučenike i kao molitva za mir, oproštaj i utehu celom narodu
Svetom liturgijom koju je služio episkop pakrački i slavonski Jovan, u manastiru Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu proslavljena je hramovna slava. U molitvenom sabranju učestvovali su monaštvo, sveštenstvo i verni narod, donoseći Bogu zahvalnost i molitve na ovom svetom mestu, podignutom u znak sećanja na mučenički podvig srpskog naroda.
Manastir Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu nalazi se u neposrednoj blizini nekadašnjeg ustaškog logora, najvećeg stratišta srpskog naroda u Drugom svetskom ratu. Podignut je kao zavetna svetinja i mesto utehe, molitve i pamćenja, da bi se očuvalo sećanje na jasenovačke novomučenike, među kojima je i veliki broj žena, dece i staraca koji su postradali samo zato što su bili pravoslavni Srbi.
Vladika Jovan je u svojoj besedi istakao da „ovo mesto, natopljeno krvlju nevinih, svedoči o sili Hristovoj, koja se u nemoći pokazuje savršena, jer su jasenovački mučenici pobedili zlo verom, nadom i ljubavlju prema Bogu“. On je naglasio da je svaka Liturgija u Jasenovcu „slavlje života nad smrću, jer se Hristova pobeda projavljuje kroz one koji su Mu ostali verni do kraja“.
Hram podignut iz pepela stradanja
Današnji manastirski hram sagrađen je 1970. godine, na temeljima stare crkve srušene tokom rata. Posvećen je Rođenju Svetog Jovana Preteče, a u njemu se čuva deo moštiju svetih novomučenika jasenovačkih. Ova svetinja pripada Eparhiji pakračko-slavonskoj Srpske pravoslavne crkve, a danas je mesto hodočašća vernika iz svih krajeva srpskih zemalja i dijaspore.
Wikimedia/Bastasic
Hram Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u manastiru jasenovac
U manastiru se svake godine, početkom septembra, obeležava dan sećanja na jasenovačke mučenike, ustanovljen kao praznik u kalendaru Srpske pravoslavne crkve pod nazivom „Sveti novomučenici jasenovački“. Tada se sabira veliki broj vernika, a Liturgija i pomen služe se za duše svih postradalih.
Čuvar pamćenja i molitveni stub
Manastir Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu danas je, uz Spomen-područje Jasenovac, glavno mesto duhovnog pamćenja i utehe srpskog naroda, ali i mesto tihe molitve za mir među narodima i za prestanak mržnje. Monahinje i bratstvo manastira svakodnevno uznose molitve za žrtve i za spasenje sveta.
Ova svetinja nas podseća na reči Gospoda: „Blago progonjenima zbog pravde, jer je njihovo Carstvo nebesko“ (Mt 5,10). Stradanje jasenovačkih mučenika ostaje trajni zavet srpskog naroda – zavet ljubavi, praštanja i vere da je život jači od smrti.
U nekim krajevima veruje se da devojka koja danas posadi žito u saksiji, može po njegovim klicama na Petrovdan "pročitati" da li će se udati. Ako su klice savijene kao prstenovi - udaja je izvesna.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Više od dve sedmice tužilaštvo u Bijelom Polju bezuspešno traži inspektora koji bi priveo i saslušao mitropolita budimljansko-nikšićkog zbog besede o Titu i četnicima – vernici u strahu, javnost u šoku.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
Otkrijte zbog čega praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče nosi ime koje danas zvuči strano našem narodu i šta mistični običaji ovog dana otkrivaju o staroj veri i jeziku.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
Povodom rođendana predsednika Ruske Federacije, Patrijarh srpski ističe vekovne veze Srpske pravoslavne crkve i Ruske pravoslavne crkve između dva bratska naroda.
U toploj i bratskoj atmosferi, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je visokog gosta iz Ruske pravoslavne crkve, a razgovor je protekao u znaku zajedničke molitve, sabornosti i neraskidivih duhovnih veza dva pravoslavna naroda.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Restauracija spomenika Krst iz 1862. godine obuhvata obnovu natpisnih tabli, metalne ograde i pešačke staze, dok park dobija više od 200 novih stabala, čuvajući sećanje na oslobođenje Beograda 1806. godine.