Na mestu gde su mučenički postradali nedužni, služena je liturgija u znak sećanja na novomučenike i kao molitva za mir, oproštaj i utehu celom narodu
Svetom liturgijom koju je služio episkop pakrački i slavonski Jovan, u manastiru Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu proslavljena je hramovna slava. U molitvenom sabranju učestvovali su monaštvo, sveštenstvo i verni narod, donoseći Bogu zahvalnost i molitve na ovom svetom mestu, podignutom u znak sećanja na mučenički podvig srpskog naroda.
Manastir Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu nalazi se u neposrednoj blizini nekadašnjeg ustaškog logora, najvećeg stratišta srpskog naroda u Drugom svetskom ratu. Podignut je kao zavetna svetinja i mesto utehe, molitve i pamćenja, da bi se očuvalo sećanje na jasenovačke novomučenike, među kojima je i veliki broj žena, dece i staraca koji su postradali samo zato što su bili pravoslavni Srbi.
Vladika Jovan je u svojoj besedi istakao da „ovo mesto, natopljeno krvlju nevinih, svedoči o sili Hristovoj, koja se u nemoći pokazuje savršena, jer su jasenovački mučenici pobedili zlo verom, nadom i ljubavlju prema Bogu“. On je naglasio da je svaka Liturgija u Jasenovcu „slavlje života nad smrću, jer se Hristova pobeda projavljuje kroz one koji su Mu ostali verni do kraja“.
Hram podignut iz pepela stradanja
Današnji manastirski hram sagrađen je 1970. godine, na temeljima stare crkve srušene tokom rata. Posvećen je Rođenju Svetog Jovana Preteče, a u njemu se čuva deo moštiju svetih novomučenika jasenovačkih. Ova svetinja pripada Eparhiji pakračko-slavonskoj Srpske pravoslavne crkve, a danas je mesto hodočašća vernika iz svih krajeva srpskih zemalja i dijaspore.
Wikimedia/Bastasic
Hram Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u manastiru jasenovac
U manastiru se svake godine, početkom septembra, obeležava dan sećanja na jasenovačke mučenike, ustanovljen kao praznik u kalendaru Srpske pravoslavne crkve pod nazivom „Sveti novomučenici jasenovački“. Tada se sabira veliki broj vernika, a Liturgija i pomen služe se za duše svih postradalih.
Čuvar pamćenja i molitveni stub
Manastir Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu danas je, uz Spomen-područje Jasenovac, glavno mesto duhovnog pamćenja i utehe srpskog naroda, ali i mesto tihe molitve za mir među narodima i za prestanak mržnje. Monahinje i bratstvo manastira svakodnevno uznose molitve za žrtve i za spasenje sveta.
Ova svetinja nas podseća na reči Gospoda: „Blago progonjenima zbog pravde, jer je njihovo Carstvo nebesko“ (Mt 5,10). Stradanje jasenovačkih mučenika ostaje trajni zavet srpskog naroda – zavet ljubavi, praštanja i vere da je život jači od smrti.
U nekim krajevima veruje se da devojka koja danas posadi žito u saksiji, može po njegovim klicama na Petrovdan "pročitati" da li će se udati. Ako su klice savijene kao prstenovi - udaja je izvesna.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Više od dve sedmice tužilaštvo u Bijelom Polju bezuspešno traži inspektora koji bi priveo i saslušao mitropolita budimljansko-nikšićkog zbog besede o Titu i četnicima – vernici u strahu, javnost u šoku.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Vernici su se sabrali u crkvi Svetih Joakima i Ane kako bi proslavili krsnu slavu, dok je patrijarh istakao prisustvo Božje blagosti i čuda u svakodnevnom životu.
Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
Na praznik srpskog mučenika i kralja, u svetinji na Medakoviću, patrijarh je podsetio vernike da je Crkva pozvana da preobražava svet, a ne da se uklapa u njegove norme i očekivanja, pozivajući na nepokolebljivu veru u božanske vrednosti.
Mitropolit žički služio je liturgiju u hramu Svetog cara Konstantina i carice Jelene u Ivanjici, koju vernici neće zaboraviti – uz snažnu poruku o veri koja ne posustaje i o Krstu koji i danas pobeđuje svakog neprijatelja.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.