Na mestu gde su mučenički postradali nedužni, služena je liturgija u znak sećanja na novomučenike i kao molitva za mir, oproštaj i utehu celom narodu
Svetom liturgijom koju je služio episkop pakrački i slavonski Jovan, u manastiru Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu proslavljena je hramovna slava. U molitvenom sabranju učestvovali su monaštvo, sveštenstvo i verni narod, donoseći Bogu zahvalnost i molitve na ovom svetom mestu, podignutom u znak sećanja na mučenički podvig srpskog naroda.
Manastir Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu nalazi se u neposrednoj blizini nekadašnjeg ustaškog logora, najvećeg stratišta srpskog naroda u Drugom svetskom ratu. Podignut je kao zavetna svetinja i mesto utehe, molitve i pamćenja, da bi se očuvalo sećanje na jasenovačke novomučenike, među kojima je i veliki broj žena, dece i staraca koji su postradali samo zato što su bili pravoslavni Srbi.
Vladika Jovan je u svojoj besedi istakao da „ovo mesto, natopljeno krvlju nevinih, svedoči o sili Hristovoj, koja se u nemoći pokazuje savršena, jer su jasenovački mučenici pobedili zlo verom, nadom i ljubavlju prema Bogu“. On je naglasio da je svaka Liturgija u Jasenovcu „slavlje života nad smrću, jer se Hristova pobeda projavljuje kroz one koji su Mu ostali verni do kraja“.
Hram podignut iz pepela stradanja
Današnji manastirski hram sagrađen je 1970. godine, na temeljima stare crkve srušene tokom rata. Posvećen je Rođenju Svetog Jovana Preteče, a u njemu se čuva deo moštiju svetih novomučenika jasenovačkih. Ova svetinja pripada Eparhiji pakračko-slavonskoj Srpske pravoslavne crkve, a danas je mesto hodočašća vernika iz svih krajeva srpskih zemalja i dijaspore.
Wikimedia/Bastasic
Hram Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u manastiru jasenovac
U manastiru se svake godine, početkom septembra, obeležava dan sećanja na jasenovačke mučenike, ustanovljen kao praznik u kalendaru Srpske pravoslavne crkve pod nazivom „Sveti novomučenici jasenovački“. Tada se sabira veliki broj vernika, a Liturgija i pomen služe se za duše svih postradalih.
Čuvar pamćenja i molitveni stub
Manastir Rođenja Svetog Jovana Preteče u Jasenovcu danas je, uz Spomen-područje Jasenovac, glavno mesto duhovnog pamćenja i utehe srpskog naroda, ali i mesto tihe molitve za mir među narodima i za prestanak mržnje. Monahinje i bratstvo manastira svakodnevno uznose molitve za žrtve i za spasenje sveta.
Ova svetinja nas podseća na reči Gospoda: „Blago progonjenima zbog pravde, jer je njihovo Carstvo nebesko“ (Mt 5,10). Stradanje jasenovačkih mučenika ostaje trajni zavet srpskog naroda – zavet ljubavi, praštanja i vere da je život jači od smrti.
U nekim krajevima veruje se da devojka koja danas posadi žito u saksiji, može po njegovim klicama na Petrovdan "pročitati" da li će se udati. Ako su klice savijene kao prstenovi - udaja je izvesna.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Više od dve sedmice tužilaštvo u Bijelom Polju bezuspešno traži inspektora koji bi priveo i saslušao mitropolita budimljansko-nikšićkog zbog besede o Titu i četnicima – vernici u strahu, javnost u šoku.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Veliki propovednik 19. veka nas uči da žalost nikada ne sme da prevlada veru i nadu u Boga: i kada je srce obuzeto tugom, molitva i nada otvaraju vrata utehe i smisla.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
Otkrijte zbog čega praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče nosi ime koje danas zvuči strano našem narodu i šta mistični običaji ovog dana otkrivaju o staroj veri i jeziku.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Mitropolit niški Arsenije predvodio je liturgijsko sabranje uz trokratni litijski hod, dok su vernici iz cele zemlje doživeli čudesni duh zadužbine Svetog despota Stefana Lazarevića.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
U besedi za 11. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žiučki nas uči kako da prepoznamo unutrašnji nered, sačuvamo dušu i podseća da red dolazi samo iz Božjeg zakona.
Molitveno se sećamo arhiđakona koji je hrabro stajao za Hrista i učio snazi vere čak i pred smrću, ostavljajući duhovno nasleđe koje nadahnjuje i današnje generacije.