Na Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku, mitropolit zvorničko-tuzlanski služio je liturgiju, osveštao slavski kolač, a vernima poručio da samo milosrđe, pokajanje i dela ljubavi vode ka Carstvu Božjem.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja – Ivanjdan, u Starom hramu u Zvorniku svečano je proslavljena hramovna slava, uz sabranje velikog broja vernika i sveštenstva. Svetu liturgiju služio je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, u sasluženju protojereja-stavrofora Miloša Zekanovića, arhijerejskog namesnika zvorničkog, i drugih sveštenika i đakona Eparhije.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Doček vladike Fotija u porti hrama
Vladika Fotije: "Pokajanje je put ka Carstvu Božjem"
U arhipastirskoj besedi mitropolit Fotije je poručio da je osnovna misija Svetog Jovana Krstitelja poziv na pokajanje svih naroda u sva vremena:
– Danas, kada praznujemo Svetog Jovana Krstitelja, sećamo se njegove osnovne misije – poziva na pokajanje svih naroda na Zemlji, a ne samo judejskog naroda, i to u sva vremena. On nas uči da se Carstvo nebesko mukom zadobija i da ga samo podvižnici stiču – rekao je mitropolit Fotije, podsetivši vernike da Crkva praznuje samo tri rođenja:
Foto: preuzeto sa spc.rs
Liturgiju je služio vladika Fotije
Tri sveta rođenja koja Crkva proslavlja
– Crkva Hristova praznuje samo tri velika praznika rođenja: Rođenje Hristovo – Božić, Rođenje Presvete Bogorodice – Mala Gospojina i Rođenje Svetog Jovana Krstitelja – Ivanjdan. To su tri dana kada praznujemo tri najveće ličnosti hrišćanske istorije i ikonomije spasenja sveta. Znajte da je to u našoj Pravoslavnoj Crkvi zadržano. Na Zapadu su ljudi, u vreme humanizma i renesanse, počeli da slave i svoje rođendane. Svoje rođendane uslovno možemo slaviti, jer je to nešto iz rimskog prehrišćanskog sveta, kada su ljudi bili okrenuti sebi. Njihovo glavno merilo bio je čovek. Tako je bilo i u njihovoj filozofiji, učenju i shvatanju. Dakle, iznad čoveka nije bilo ništa.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vernici na liturgiji
Smirenje i pokajanje kao temelj hrišćanskog života
Posebno je naglasio koliko je važan duh smirenja i pokajanja u svakodnevnom životu pravoslavnog hrišćanina:
– Uvek treba da se smiravamo i shvatamo kako su drugi ljudi bolji od nas. Najveća misija Svetog Jovana je poziv: „Pokajte se, jer se približilo Carstvo nebesko“. Taj poziv odjekuje dve hiljade godina. Dopire do „živih ljudi“, do onih koji nisu duhovno mrtvi – istakao je mitropolit.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Vladika Fotije lomi slavski kolač sa kumovima ovogodišnje slave Mateom i Andrejom Dragičević
Sveti Jovan – prorok, učitelj i mučenik
Govoreći o svetitelju čiju su slavu proslavljali, mitropolit Fotije je vernicima preneo važno podsećanje na njegovu smelost i mučeničko svedočanstvo:
– Sveti Jovan je ispunio svoju misiju, a na kraju je svoju vernost platio glavom – posečen je za istinu, za Jevanđelje, za Hrista. Veliki ljudi stradaju za istinu. Nisu u zapećku, već su kao stene i planine na koje udaraju vetrovi – poručio je vladika, dodajući da je Sveti Jovan bio „učitelj pokajanja, pustinje i podvižničkog života“.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Misije Eparhije u Africi i pomoć siromašnima
Mitropolit Fotije je tokom besede govorio i o misiji Eparhije u Africi, gde pomažu misionarske aktivnosti i bušenje bunara za siromašne, ali je podsetio i na dužnost Crkve da pomaže mnogodetne i siromašne porodice u Republici Srpskoj:
– Nebesko Carstvo se ne kupuje vezama i prijateljstvom, već isključivo vrlinom. Milosrđe, upodobljavanje Hristu, dela ljubavi – to je ulaznica za Carstvo Božje. Ima ljudi koji već ovde liče na Hrista – istakao je mitropolit.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Litija
Novi manastir u Zvorniku kao duhovna svetlost
Posebnu zahvalnost uputio je deci koja su pevala u horu, lokalnim sveštenicima i gradonačelniku Bojanu Ivanoviću, a vernicima je doneo i veliku vest:
– Imamo puno posla u našoj Eparhiji. Želimo da podignemo novi manastir u Zvorniku. Potrebno je da budemo jedinstveni i molitveni – rekao je mitropolit Fotije, podsećajući sve prisutne na važnost molitvenog sećanja na sve koji su život dali za Republiku Srpsku.
Foto: preuzeto sa spc.rs
Litija
Litija i trpeza ljubavi obeležile praznik
Nakon Liturgije usledila je svečana litija oko hrama, osvećenje slavskog kolača i žita, a kumovi ovogodišnje slave bili su Mateo i Andrej Dragičević. Proslava je nastavljena trpezom ljubavi, u duhu bratske radosti i prazničnog sabranja, dok je mitropolit Fotije na kraju poručio:
– Neka ste Bogom blagosloveni. Živeli! Bog vas blagoslovio i svako vam dobro darovao.
Otkrijte zbog čega praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče nosi ime koje danas zvuči strano našem narodu i šta mistični običaji ovog dana otkrivaju o staroj veri i jeziku.
Episkop šabački služio je liturgiju u hramu Sabora Srba Svetitelja i besedio o veri rimskog kapetana, smirenosti pred Bogom i čistoti duše koju Hristos traži od svakoga,
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Krsna slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice proslavljena je liturgijom, molitvom i slavskom trpezom, a mitropolit dabrobosanski u besedi je govorio o milosti Božjoj i značaju Presvete Bogorodice u istoriji spasenja ljudskog roda.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.