PATRIJARH PORFIRIJE POSLAO SNAŽNU PORUKU IZ ZUCA: Svako od nas nosi u sebi ikonu Božju
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice patrijarh srpski služio je liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu, a tokom bogosluženja u svešteni čin đakona rukopoložen je Filip Vuletaš.
Na praznik Rođenja Presvete Bogorodice, Malu Gospojinu, patrijarh srpski Porfirije služio je svetu liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu. U hramu ispunjenom vernim narodom sasluživali su mu sveštenici i đakoni, a radost praznika upotpunjena je i rukopoloženjem Filipa Vuletaša u svešteni čin đakona.
Poseban trenutak liturgijskog sabranja bilo je rukopoloženje Filipa Vuletaša u svešteni čin đakona. On će svoje buduće služenje nastaviti među srpskim narodom u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Kako je naglasio patrijarh Porfirije, Vuletaš će tamo služiti po dogovoru i blagoslovu patrijarha antiohijskog i sveg Istoka Jovana, nakon što u svojoj eparhiji prođe praksu.
Rukopoloženje je na praznik Rođenja Presvete Bogorodice bilo deo radosti liturgijskog sabranja. U prazničnom okupljanju vernog naroda jedan član Crkve primio je novi stepen služenja, sa zadatkom da svoje darove i život posveti služenju Bogu i ljudima.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Govoreći o Svetim Joakimu i Ani, roditeljima Presvete Bogorodice, patrijarh Porfirije podsetio je na veru kao osnov njihovog života. Njihova vera, kako je objasnio, nije bila samo prihvatanje onoga što ne mogu da vide, već poverenje koje čoveku omogućava da prevaziđe granice neposrednog i telesnog iskustva.
– Što Bogu je moguće, nama ljudima često nije razumljivo. I što je ljudima nemoguće, Bogu je, ako On to hoće, i ako Njegova ljubav hoće, i ako je to za dobro tvorevine Njegove, ako je to na spasenje nama ljudima, i te kako jeste moguće. Sveti Joakim i Ana imaju veru. I vera je taj organ, prostor i oruđe kojim se mnogo dalje vidi nego svojim telesnim okom. Verom se vidi izvan granica ovog stvorenog sveta, izvan granica tvorevine. Verom se dopire do večnosti, dopire se do Boga. Vera je druga strana ljubavi, jer vera je poverenje. Zato je ona izraz i potvrda ljubavi. Ona je plod ljubavi i isprepletana je sa ljubavlju. A u slučaju svetih Bogorodičinih roditelja Joakima i Ane, vera je osnov, stožer i centar njihovog života, ta vera kao ljubav i vera kao poverenje, kazao je patrijarh Porfirije.

U središtu poruke patrijarha Porfirija nalazi se povezanost vere i ljubavi. Prema njegovim rečima, vera se ne može posmatrati odvojeno od poverenja u Boga, jer upravo poverenje pokazuje odnos čoveka prema Onome kome veruje.
Na praznik posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, patrijarh je zato podsetio na primer njenih roditelja, Svetih Joakima i Ane. Njihova vera predstavljena je kao oslonac života i kao način da čovek sagleda ono što prevazilazi granice vidljivog sveta.

Na Malu Gospojinu patrijarh je govorio o veri kao poverenju u Boga i o njenoj neraskidivoj povezanosti sa ljubavlju. Njegove reči o Svetim Joakimu i Ani ukazuju na veru kao oslonac koji čoveku omogućava da ne ostane zarobljen u granicama onoga što neposredno vidi i razume.
Ta poruka posebno dolazi do izražaja u prazničnom sabranju Crkve, u kojem se radost Rođenja Presvete Bogorodice povezuje sa sećanjem na njene roditelje, Svetog Joakima i Svetu Anu, čija se vera i poverenje u Boga nalaze u središtu patrijarhove poruke.
Liturgija u Sabornoj crkvi tako je na Malu Gospojinu spojila prazničnu radost, molitveno sabranje i rukopoloženje novog đakona. U središtu patrijarhove besede ostala je poruka o veri koja ne počiva samo na onome što je pred očima, već na poverenju u Boga i Njegovu ljubav.
BONUS VIDEO
Poglavar Srpske pravoslavne crkve služio liturgiju u hramu Nerukotvorenog Obraza Gospodnjeg i pozvao vernike da u svakom čoveku prepoznaju lik Božji.
Patrijarh srpski Porfirije služio je Svetu liturgiju i obavio čin velikog osvećenja hrama, a nastojateljicu manastira, monahinju Zlatu, odlikovao činom igumanije.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
U besedi povodom velikog praznika govorio je o tome šta povezuje generacije, zašto različitost ne sme da bude prepreka zajedništvu i zbog čega vera mora da se potvrđuje svakodnevnim životom.
Krsna slava Hrama Rođenja Presvete Bogorodice proslavljena je liturgijom, molitvom i slavskom trpezom, a mitropolit dabrobosanski u besedi je govorio o milosti Božjoj i značaju Presvete Bogorodice u istoriji spasenja ljudskog roda.
Praznik je počeo liturgijom u manastiru i besedom sveštenika Jovana Cvetkovića o veri i istrajnosti svetih Joakima i Ane, a potom je ulicama grada prošla svečana litija.
Vaznesenjski hram u Beogradu 21. septembra ugostiće igumana Hilandara arhimandrita Metodija, koji će sasluživati sa episkopom lipljanskim Dositejem i delom hilandarskog bratstva.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.
Tokom višednevne posete predviđene su svete liturgije, osvećenja hramova i susreti sa vernicima u Melburnu, Kanberi i Sidneju.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Svečanost je okupila sveštenstvo i vernike, a posle bogosluženja uručena su visoka crkvena odlikovanja i priznanja zaslužnim parohijanima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.