Printscreen/Youtube/Staatsoper StuttgartZbog neprimerenih scena opere "Sancta", gledaoci napuštaju izvedbu
Muzički performans u Nacionalnoj operi u Štutgartu izaziva brojne kontroverze i uznemirenje među hrišćanskom zajednicom širom sveta, otvarajući pitanje granica umetničke slobode u savremenom društvu.
U svetu gde su hrišćanske vrednosti sve češće na udaru, nova provokacija dolazi iz Nemačke, tačnije iz Nacionalne opere u Štutgartu, koja je početkom oktobra počela s izvođenjem kontroverznog muzičkog dela "Sancta". Ova predstava, prema rečima mnogih, duboko je povredila verska osećanja hrišćana, izazivajući šok i zgražavanje, kako među vernicima tako i širom javnosti.
Nakon što su hrišćani svedočili uništenju katedrale Notr-dam u Parizu, učestalim napadima na crkve širom zapadnih zemalja i uznemirujućim satanističkim performansima na globalnim događajima poput Olimpijskih igara čini se da je "Sancta" nastavak ovih trendova. Ova opera u Štutgartu sa svojim bogohulnim prikazima hrišćanskih simbola i svetogrđem postala je novi front u kulturnom ratu protiv hrišćanstva.
Printscreen/Youtube/Staatsoper Stuttgart
Zbog neprimerenih scena opere "Sancta", gledaoci napuštaju izvedbu
"Sancta" je od samog početka naišla na oštre kritike. Tokom prvih izvođenja 18 gledalaca je napustilo predstavu zbog osećaja nelagodnosti i šoka, a troje je čak primilo medicinsku pomoć. Prema izveštaju lokalnih medija, scene koje prikazuju obnažene monahinje, Isusa Hrista. koji ih bičuje, kao i raspeća s krvlju, duboko su uznemirile publiku. Ove slike, koje se u predstavi nazivaju umetnošću, mnogi vernici smatraju bogohulnim napadom na svetinju hrišćanstva.
Sebastijan Embling, predstavnik opere, priznao je da je delo "izuzetno surovo" i da nije preporučljivo za mlađu publiku, dok je istovremeno odbacio mogućnost bilo kakvih izmena u predstavi, uprkos brojnim apelima. On je naveo da je publika "znala šta bira" i naglasio da se koriste efekti poput lažne krvi, iako je priznao da bi moglo doći do stvarnih povreda izvođača zbog nasilnih scena.
Printscreen/Youtube/Staatsoper Stuttgart
Sebastijan Embling, predstavnik opere, priznao je da je delo „izuzetno surovo“ i da nije preporučljivo za mlađu publiku
Reakcije hrišćanske zajednice ne izostaju. Katolički vernici i Crkva okarakterisali su predstavu kao „vulgarno bogohuljenje“, a brojni hrišćanski lideri pozvali su na bojkot predstave i zaštitu verskih sloboda.
- Ovo je otvoreni napad na našu veru - izjavio je jedan od predstavnika lokalne crkvene zajednice, prenosi sajt "Vima Orthodoxias", ističući da je ovakvo vređanje hrišćanskih simbola neprihvatljivo u savremenom društvu.
Iako "Sancta" izaziva kontroverzu i povređuje verska osećanja mnogih hrišćana, autori i produkcija Nacionalne opere u Štutgartu ostaju nepokolebljivi. Ovaj događaj predstavlja još jedan primer sve češćih pokušaja razgradnje hrišćanske tradicije pod etiketom navodnih umetničkih performansa, otvarajući ozbiljna pitanja o granicama umetničke slobode i poštovanju verskih uverenja u modernom svetu.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
Pred praznik Sabora Svetog arhangela Mihaila ponovo izbija rasprava o slavskom žitu: narodna predanja tvrde jedno, crkveni kanoni drugo — a mnogi domaćini ni ne slute da izostavljaju obavezan deo slave.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Džej Di Vens otvoreno o odgajanju dece u hrišćanskoj tradiciji i granicama duhovnog uticaja u međuverskim brakovima, što je izazvalo žestoke reakcije i debatu u javnosti.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U besedi za 24. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako su ljudi pre Isusovog dolaska živeli u mreži iskušenja i sablazni.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.