Printscreen/Youtube/Staatsoper StuttgartZbog neprimerenih scena opere "Sancta", gledaoci napuštaju izvedbu
Muzički performans u Nacionalnoj operi u Štutgartu izaziva brojne kontroverze i uznemirenje među hrišćanskom zajednicom širom sveta, otvarajući pitanje granica umetničke slobode u savremenom društvu.
U svetu gde su hrišćanske vrednosti sve češće na udaru, nova provokacija dolazi iz Nemačke, tačnije iz Nacionalne opere u Štutgartu, koja je početkom oktobra počela s izvođenjem kontroverznog muzičkog dela "Sancta". Ova predstava, prema rečima mnogih, duboko je povredila verska osećanja hrišćana, izazivajući šok i zgražavanje, kako među vernicima tako i širom javnosti.
Nakon što su hrišćani svedočili uništenju katedrale Notr-dam u Parizu, učestalim napadima na crkve širom zapadnih zemalja i uznemirujućim satanističkim performansima na globalnim događajima poput Olimpijskih igara čini se da je "Sancta" nastavak ovih trendova. Ova opera u Štutgartu sa svojim bogohulnim prikazima hrišćanskih simbola i svetogrđem postala je novi front u kulturnom ratu protiv hrišćanstva.
Printscreen/Youtube/Staatsoper Stuttgart
Zbog neprimerenih scena opere "Sancta", gledaoci napuštaju izvedbu
"Sancta" je od samog početka naišla na oštre kritike. Tokom prvih izvođenja 18 gledalaca je napustilo predstavu zbog osećaja nelagodnosti i šoka, a troje je čak primilo medicinsku pomoć. Prema izveštaju lokalnih medija, scene koje prikazuju obnažene monahinje, Isusa Hrista. koji ih bičuje, kao i raspeća s krvlju, duboko su uznemirile publiku. Ove slike, koje se u predstavi nazivaju umetnošću, mnogi vernici smatraju bogohulnim napadom na svetinju hrišćanstva.
Sebastijan Embling, predstavnik opere, priznao je da je delo "izuzetno surovo" i da nije preporučljivo za mlađu publiku, dok je istovremeno odbacio mogućnost bilo kakvih izmena u predstavi, uprkos brojnim apelima. On je naveo da je publika "znala šta bira" i naglasio da se koriste efekti poput lažne krvi, iako je priznao da bi moglo doći do stvarnih povreda izvođača zbog nasilnih scena.
Printscreen/Youtube/Staatsoper Stuttgart
Sebastijan Embling, predstavnik opere, priznao je da je delo „izuzetno surovo“ i da nije preporučljivo za mlađu publiku
Reakcije hrišćanske zajednice ne izostaju. Katolički vernici i Crkva okarakterisali su predstavu kao „vulgarno bogohuljenje“, a brojni hrišćanski lideri pozvali su na bojkot predstave i zaštitu verskih sloboda.
- Ovo je otvoreni napad na našu veru - izjavio je jedan od predstavnika lokalne crkvene zajednice, prenosi sajt "Vima Orthodoxias", ističući da je ovakvo vređanje hrišćanskih simbola neprihvatljivo u savremenom društvu.
Iako "Sancta" izaziva kontroverzu i povređuje verska osećanja mnogih hrišćana, autori i produkcija Nacionalne opere u Štutgartu ostaju nepokolebljivi. Ovaj događaj predstavlja još jedan primer sve češćih pokušaja razgradnje hrišćanske tradicije pod etiketom navodnih umetničkih performansa, otvarajući ozbiljna pitanja o granicama umetničke slobode i poštovanju verskih uverenja u modernom svetu.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.