Printscreen/Youtube/Staatsoper StuttgartZbog neprimerenih scena opere "Sancta", gledaoci napuštaju izvedbu
Muzički performans u Nacionalnoj operi u Štutgartu izaziva brojne kontroverze i uznemirenje među hrišćanskom zajednicom širom sveta, otvarajući pitanje granica umetničke slobode u savremenom društvu.
U svetu gde su hrišćanske vrednosti sve češće na udaru, nova provokacija dolazi iz Nemačke, tačnije iz Nacionalne opere u Štutgartu, koja je početkom oktobra počela s izvođenjem kontroverznog muzičkog dela "Sancta". Ova predstava, prema rečima mnogih, duboko je povredila verska osećanja hrišćana, izazivajući šok i zgražavanje, kako među vernicima tako i širom javnosti.
Nakon što su hrišćani svedočili uništenju katedrale Notr-dam u Parizu, učestalim napadima na crkve širom zapadnih zemalja i uznemirujućim satanističkim performansima na globalnim događajima poput Olimpijskih igara čini se da je "Sancta" nastavak ovih trendova. Ova opera u Štutgartu sa svojim bogohulnim prikazima hrišćanskih simbola i svetogrđem postala je novi front u kulturnom ratu protiv hrišćanstva.
Printscreen/Youtube/Staatsoper Stuttgart
Zbog neprimerenih scena opere "Sancta", gledaoci napuštaju izvedbu
"Sancta" je od samog početka naišla na oštre kritike. Tokom prvih izvođenja 18 gledalaca je napustilo predstavu zbog osećaja nelagodnosti i šoka, a troje je čak primilo medicinsku pomoć. Prema izveštaju lokalnih medija, scene koje prikazuju obnažene monahinje, Isusa Hrista. koji ih bičuje, kao i raspeća s krvlju, duboko su uznemirile publiku. Ove slike, koje se u predstavi nazivaju umetnošću, mnogi vernici smatraju bogohulnim napadom na svetinju hrišćanstva.
Sebastijan Embling, predstavnik opere, priznao je da je delo "izuzetno surovo" i da nije preporučljivo za mlađu publiku, dok je istovremeno odbacio mogućnost bilo kakvih izmena u predstavi, uprkos brojnim apelima. On je naveo da je publika "znala šta bira" i naglasio da se koriste efekti poput lažne krvi, iako je priznao da bi moglo doći do stvarnih povreda izvođača zbog nasilnih scena.
Printscreen/Youtube/Staatsoper Stuttgart
Sebastijan Embling, predstavnik opere, priznao je da je delo „izuzetno surovo“ i da nije preporučljivo za mlađu publiku
Reakcije hrišćanske zajednice ne izostaju. Katolički vernici i Crkva okarakterisali su predstavu kao „vulgarno bogohuljenje“, a brojni hrišćanski lideri pozvali su na bojkot predstave i zaštitu verskih sloboda.
- Ovo je otvoreni napad na našu veru - izjavio je jedan od predstavnika lokalne crkvene zajednice, prenosi sajt "Vima Orthodoxias", ističući da je ovakvo vređanje hrišćanskih simbola neprihvatljivo u savremenom društvu.
Iako "Sancta" izaziva kontroverzu i povređuje verska osećanja mnogih hrišćana, autori i produkcija Nacionalne opere u Štutgartu ostaju nepokolebljivi. Ovaj događaj predstavlja još jedan primer sve češćih pokušaja razgradnje hrišćanske tradicije pod etiketom navodnih umetničkih performansa, otvarajući ozbiljna pitanja o granicama umetničke slobode i poštovanju verskih uverenja u modernom svetu.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
Sanija Ahmeti demonstrira antistres tehnike, skrnavivši hrišćansku svetinju, a njen čin svetogrđa šokirao je vernike koji se pitaju da li je ova "rekreativna" aktivnost "pomen" patnjama Srba na Kosovu i Metohiji.
Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
Srpska pravoslavna crkva 10. januara molitveno se seća hiljada vernika - muškaraca, žena, devojaka i dece, koji nisu odustali od Hrista i ostavili večni trag hrabrosti i vere.
U jednom jutru ostao je bez oca i porodice, sedam meseci proveo u logoru, a danas svedoči kako se čovek ne spašava mržnjom, već odlukom da zlo ne ponese u sebi.
Predanje otkriva kako slučajno skretanje broda i molitva Device Marije stvoriše mesto gde Majka Božja bdi nad monasima i tišinom hiljadugodišnjeg duhovnog sveta.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Dok Srbija oplakuje žrtve tragedije u Novom Sadu, meštani kragujevačkog naselja Korićani suočeni su sa strašnim prizorom – nepoznati počinioci su provalili na lokalno groblje, lomeći krstače i oštećujući spomen-ploče i kapelu.
U jednom jutru ostao je bez oca i porodice, sedam meseci proveo u logoru, a danas svedoči kako se čovek ne spašava mržnjom, već odlukom da zlo ne ponese u sebi.
Ajeti iz sure El-Bekara podsećaju da priroda, hrana i svaki dah zavise od Stvoritelja, učeći nas da kroz pažnju i duhovnu svest gradimo život ispunjen smislom i moralnom jasnoćom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.