Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
U srcu Judejske pustinje, među pećinama gde su vekovima čuvane tajne prošlosti, dogodilo se pravo čudo – vaskrsenje davno izgubljenog drveta, iz semena starog više od hiljadu godina. Tokom arheoloških iskopavanja 1980-ih godina u pećini Vadi el Makuka severno od Jerusalima, pronađeno je drevno seme koje je, uprkos proteklom vremenu, ostalo netaknuto.
Istraživači su verovali da bi moglo poticati od biljke povezane sa biblijskim „tsorijem“, poznatim lekovitim melemom koji se spominje u Svetom pismu i drugim drevnim tekstovima. Iako je seme bilo sačuvano u neverovatno dobrom stanju, naučnici nisu odmah mogli da utvrde kojoj vrsti pripada. Prema radiokarbonskom datiranju organske materije, naučnici su procenili da seme potiče iz perioda između 993. i 1202. godine.
Printskrin
Seme bilblijskog drveta, staro hiljadu godina
Tek deset godina kasnije, tim predvođen dr Sarom Salon, lekarkom i osnivačem Istraživačkog centra prirodne medicine „Lui L. Borik“ na Univerzitetu Hadasa u Jerusalimu, posadio je seme u sterilnu zemlju. Uz pažljiv tretman vode, hormona i đubriva, dogodilo se čudo prirode – posle pet i po nedelja počela je da se pojavljuje biljka.
- Bilo je to pravo čudo Božijeg promisla - kaže dr Salon, koja je posvetila decenije istraživanju ove drevne biljke.
- Posadili smo ga 2010, a sada, 2024. godine. Zašto smo čekali toliko dugo da objavimo istraživanje? Jer sam želela da se uverim da to nije judejski balzam. A kako bih to definitivno znala? Mirišući ga. Drvo je sada visoko skoro tri metra, ali još uvek nismo dočekali ni cvet ni plod - kaže dr Salon.
Printscreen
Drevno seme, proklijalo je posle pet i po nedelja
Iako drvo još nije dalo svoje cvetove, njegov rast i vitalnost oduševljavaju naučnike širom sveta. Istraživanja su pokazala da ovo drvo pripada rodu Commiphora, u koji spada oko 200 vrsta, uglavnom prisutnih u Africi, na Madagaskaru i Arabijskom poluostrvu. Međutim, genetski otisak ovog primerka nije se poklapao ni sa jednom poznatom vrstom iz tog roda.
- Sa svojim jedinstvenim genetskim otiskom, ovo drvo najverovatnije predstavlja izumrli takson iz regiona Judejske pustinje - navodi studija objavljena u časopisu "Communications Biology". Iako mnogi veruju da bi drvo moglo biti izvor legendarnog biblijskog „balzama od Gileada“, njegov miris nije otkriven.
- Zbog prisustva lekovitih jedinjenja, smatramo da ovo nije judejski balzam, već njegov bliski rođak – drvo koje poseduje riznicu lekovitih svojstava - kaže dr Salon.
Printscreen
Nakon Posle 14 godina, drvo je dostiglo visinu od tri metra
Naučnici su otkrili prisustvo „gugulterola“, jedinjenja koje ima potencijal u borbi protiv raka, čime je potvrđena izuzetna vrednost ove biljke. Dr Elejn Soloi, koautorka studije i istraživač emeritus u Centru za održivu poljoprivredu u Izraelu, ističe da je činjenica da je seme proklijalo prava retkost.
- Posebno je iznenađujuće to što smo imali samo jedno seme, a činjenica da je ono proklijalo predstavlja pravo Božije čudo - ističe dr Soloi.
Ovaj neobični podvig podseća nas na biblijsku simboliku vaskrsenja i nade, ali i na važnost očuvanja prirode i istraživanja njenih tajni. Iako još nismo dočekali plod ovog drveta, njegova lekovita svojstva već govore o neprocenjivom blagu koje čeka da bude otkriveno. Zagonetno drvo možda nikada neće doneti mirisni balzam, ali njegova priča o vaskrsenju iz semena starog hiljadu godina ostaje svedočanstvo o životnoj snazi prirode i Božijem promislu.
U svetu punom nesigurnosti, postoji jednostavna molitva koja može doneti unutrašnju svetlost i mudrost. Saznajte zašto je ova molitva toliko moćna i kako vam može pomoći da pronađete put kroz životne izazove.
Iako dolazi nakon reakcija drugih kanonskih pravoslavnih crkava, izjava iz kabineta patrijarha jerusalimskog Teofila, u saglasju s ostalim patrijarsima, jasno izražava zabrinutost zbog ugrožavanja duhovne slobode i jedinstva pravoslavlja.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.
Način na koji živimo je naš izbor, a Bog samo želi da se slede njegove zapovesti, koje su na dobrobit svih. Neposlušnost, s druge strane, može dovesti i do tragičnih posledica.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
U ovom delu Jevanđelja po Luki, Isus govori o unutrašnjoj i spoljašnjoj čistoti. On upoređuje oko s telesnom svetiljkom i govori da ako je u nama svetlost i telo že nam biti zdravo.
U ovom Jevanđelju po Luki pripoveda se kako je Isus isterao demone iz čoveka, a koji su ga molili da ih ne vrati u pakao nego da ih pošalje u svinje. Ljudi su ovo čudo odmah prepričali sugrađanima.
U ovom Jevanđelju Isus poučava da se svetlost ne krije, kao i da sve ono što je tajno biće i javno. Takođe napominje da su njegova mati i braća oni koji slede Božiju reč i izvršavaju je.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.