Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
U srcu Judejske pustinje, među pećinama gde su vekovima čuvane tajne prošlosti, dogodilo se pravo čudo – vaskrsenje davno izgubljenog drveta, iz semena starog više od hiljadu godina. Tokom arheoloških iskopavanja 1980-ih godina u pećini Vadi el Makuka severno od Jerusalima, pronađeno je drevno seme koje je, uprkos proteklom vremenu, ostalo netaknuto.
Istraživači su verovali da bi moglo poticati od biljke povezane sa biblijskim „tsorijem“, poznatim lekovitim melemom koji se spominje u Svetom pismu i drugim drevnim tekstovima. Iako je seme bilo sačuvano u neverovatno dobrom stanju, naučnici nisu odmah mogli da utvrde kojoj vrsti pripada. Prema radiokarbonskom datiranju organske materije, naučnici su procenili da seme potiče iz perioda između 993. i 1202. godine.
Printskrin
Seme bilblijskog drveta, staro hiljadu godina
Tek deset godina kasnije, tim predvođen dr Sarom Salon, lekarkom i osnivačem Istraživačkog centra prirodne medicine „Lui L. Borik“ na Univerzitetu Hadasa u Jerusalimu, posadio je seme u sterilnu zemlju. Uz pažljiv tretman vode, hormona i đubriva, dogodilo se čudo prirode – posle pet i po nedelja počela je da se pojavljuje biljka.
- Bilo je to pravo čudo Božijeg promisla - kaže dr Salon, koja je posvetila decenije istraživanju ove drevne biljke.
- Posadili smo ga 2010, a sada, 2024. godine. Zašto smo čekali toliko dugo da objavimo istraživanje? Jer sam želela da se uverim da to nije judejski balzam. A kako bih to definitivno znala? Mirišući ga. Drvo je sada visoko skoro tri metra, ali još uvek nismo dočekali ni cvet ni plod - kaže dr Salon.
Printscreen
Drevno seme, proklijalo je posle pet i po nedelja
Iako drvo još nije dalo svoje cvetove, njegov rast i vitalnost oduševljavaju naučnike širom sveta. Istraživanja su pokazala da ovo drvo pripada rodu Commiphora, u koji spada oko 200 vrsta, uglavnom prisutnih u Africi, na Madagaskaru i Arabijskom poluostrvu. Međutim, genetski otisak ovog primerka nije se poklapao ni sa jednom poznatom vrstom iz tog roda.
- Sa svojim jedinstvenim genetskim otiskom, ovo drvo najverovatnije predstavlja izumrli takson iz regiona Judejske pustinje - navodi studija objavljena u časopisu "Communications Biology". Iako mnogi veruju da bi drvo moglo biti izvor legendarnog biblijskog „balzama od Gileada“, njegov miris nije otkriven.
- Zbog prisustva lekovitih jedinjenja, smatramo da ovo nije judejski balzam, već njegov bliski rođak – drvo koje poseduje riznicu lekovitih svojstava - kaže dr Salon.
Printscreen
Nakon Posle 14 godina, drvo je dostiglo visinu od tri metra
Naučnici su otkrili prisustvo „gugulterola“, jedinjenja koje ima potencijal u borbi protiv raka, čime je potvrđena izuzetna vrednost ove biljke. Dr Elejn Soloi, koautorka studije i istraživač emeritus u Centru za održivu poljoprivredu u Izraelu, ističe da je činjenica da je seme proklijalo prava retkost.
- Posebno je iznenađujuće to što smo imali samo jedno seme, a činjenica da je ono proklijalo predstavlja pravo Božije čudo - ističe dr Soloi.
Ovaj neobični podvig podseća nas na biblijsku simboliku vaskrsenja i nade, ali i na važnost očuvanja prirode i istraživanja njenih tajni. Iako još nismo dočekali plod ovog drveta, njegova lekovita svojstva već govore o neprocenjivom blagu koje čeka da bude otkriveno. Zagonetno drvo možda nikada neće doneti mirisni balzam, ali njegova priča o vaskrsenju iz semena starog hiljadu godina ostaje svedočanstvo o životnoj snazi prirode i Božijem promislu.
U svetu punom nesigurnosti, postoji jednostavna molitva koja može doneti unutrašnju svetlost i mudrost. Saznajte zašto je ova molitva toliko moćna i kako vam može pomoći da pronađete put kroz životne izazove.
Iako dolazi nakon reakcija drugih kanonskih pravoslavnih crkava, izjava iz kabineta patrijarha jerusalimskog Teofila, u saglasju s ostalim patrijarsima, jasno izražava zabrinutost zbog ugrožavanja duhovne slobode i jedinstva pravoslavlja.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.
Način na koji živimo je naš izbor, a Bog samo želi da se slede njegove zapovesti, koje su na dobrobit svih. Neposlušnost, s druge strane, može dovesti i do tragičnih posledica.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.