OVA DVA DEMONA HARAJU CELOM EVROPOM: Protojerej Sergej Filimanov otkriva zamku u koju lako upadaju mnogi
Sveštenik upozorava da čovek u trci za udobnošću može zaboraviti duhovne vrednosti, podsećajući na značaj molitve, jednostavnosti i uzdržanja.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
U noći između 10. i 11. septembra 2024. godine, spokoj u Petrinji narušen je mržnjom i svetogrđem, koji su zadesili hramove Srpske pravoslavne crkve. Na strašan način, svetinje koje su vekovima bile uporišta duhovnosti i nade sada su se našle na meti vandalizma, na primeren način oskrnavljenja koji duboko pogađa srce svakog vernika.
Hram Svetog Spiridona Čudotvorca, čija izgradnja je započela 2019. godine, bio je u proteklom periodu žrtva više incidenata, ali poslednji čin vandala bio je posebno drzak. Grafiti mržnje ispisani su na zvoniku ove novije, ali već voljene crkve, čime je po ko zna koji put narušena njena svetost. Dok zlatni krstovi i ikone mirno gledaju sa visine, poruke netrpeljivosti ostaju kao mrlje na njenom svetom telu.
Nekoliko stotina metara dalje, Hram Svetog oca Nikolaja, izgrađen 1798. godine i obnovljen sa velikom pažnjom i ljubavlju, takođe je postao žrtva vandalskog napada. Na zapadnoj fasadi ove crkve, koja je čuvala tajne i molitve kroz više od dva veka, sada se nalaze grafiti koji ne samo da narušavaju njen izgled, već duboko povređuju dušu vernika.
Nakon što je crkvena opština u Petrinji prijavila ove incidente, timovi kriminalističke policije odmah su pristupili uviđaju, tražeći tragove koji bi mogli voditi do počinilaca ovog svetogrđa. Svi nadležni organi uložili su napore da pronađu odgovorne i izvedu ih pred pravdu, ali duhovne rane koje su ostale na ovim svetim mestima zahtevaju mnogo više od materijalnih popravki.
Ovaj tragični događaj dolazi kao podsećanje na to koliko je važno čuvati i poštovati sve što je sveto. Hramovi nisu samo građevine od kamena i maltera; oni su duhovna uporišta, mesta molitve i zajedništva, i duboko su ukorenjeni u životima i verovanjima mnogih ljudi. Skrnavljenje svetih mesta je napad na samu suštinu vere i kulture i zahteva zajednički odgovor svih koji veruju u vrednosti tolerancije i poštovanja.
Dok se pravoslavni vernici u Petrinji mole za mir i pravdu, ova svetogrđa treba da budu podsećanje na potrebu za duhovnom i moralnom obnovom, kako bismo zajedno izgradili svet u kojem će svetost i ljudska dostojanstva biti zaštićeni i poštovani.



Meta napada bilo je obeležje kraj starog groblja u Zaselju, mestu gde su prema popisu iz 1991. godine živeli isključivo Srbi, dok danas tamo nema nijednog pripadnika srpskog naroda.
Parohijani su u dvorištu hrama pronašli oskrnavljenu skulpturu Presvetog Srca Isusovog, dok je odsečena glava bila sakrivena u žbunju pored crkve. Policija slučaj istražuje kao mogući zločin iz mržnje.
Najpre su onesposobili video-nadzor, zatim provalili u prostorije crkvene opštine i odneli deo inventara, dok je policija brzo reagovala i identifikovala počinioce.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Praznično sabranje u drevnoj nemanjićkoj svetinji obeleženo rukopoloženjem novog sveštenika i besedom vladike mileševskog o veri i preobražaju čoveka
Na liturgiji u hramu na Petlovom brdu poglavar SPC govorio je o snazi smirenja, pobedi nad egoizmom, istinskom pokajanju i tome zašto tek život sa Hristom svakom čoveku donosi radost, smisao i unutrašnji mir.
Nakon prijema u Patrijaršijskom dvoru i posete Pećkoj patrijaršiji, zajednički obilazak svetinja nastavljen je u jednoj od najznačajnijih srednjovekovnih zadužbina na Kosovu i Metohiji.
Svečani doček u srcu patrijaršijskog kompleksa, poklon pred svetinjama i poruka o miru, razumevanju i duhovnoj povezanosti naroda iz Peći.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Ovaj hram danas je pod zaštitom države i uživa status kulturnog dobra.
Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već iz iskrene potrebe da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.