OVE GREŠKU SRBI MAHOM PRAVE PRI PRENOSU NIKOLJDANA NA SINOVE! Sveštenik objasnio da to ne sme da se radi - "NE MOŽETE TO DA MENJATE"!
Slava se nasleđuje sa oca na sinove i ostaje ista bez obzira na broj potomaka.
Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
U noći između 10. i 11. septembra 2024. godine, spokoj u Petrinji narušen je mržnjom i svetogrđem, koji su zadesili hramove Srpske pravoslavne crkve. Na strašan način, svetinje koje su vekovima bile uporišta duhovnosti i nade sada su se našle na meti vandalizma, na primeren način oskrnavljenja koji duboko pogađa srce svakog vernika.
Hram Svetog Spiridona Čudotvorca, čija izgradnja je započela 2019. godine, bio je u proteklom periodu žrtva više incidenata, ali poslednji čin vandala bio je posebno drzak. Grafiti mržnje ispisani su na zvoniku ove novije, ali već voljene crkve, čime je po ko zna koji put narušena njena svetost. Dok zlatni krstovi i ikone mirno gledaju sa visine, poruke netrpeljivosti ostaju kao mrlje na njenom svetom telu.
Nekoliko stotina metara dalje, Hram Svetog oca Nikolaja, izgrađen 1798. godine i obnovljen sa velikom pažnjom i ljubavlju, takođe je postao žrtva vandalskog napada. Na zapadnoj fasadi ove crkve, koja je čuvala tajne i molitve kroz više od dva veka, sada se nalaze grafiti koji ne samo da narušavaju njen izgled, već duboko povređuju dušu vernika.
Nakon što je crkvena opština u Petrinji prijavila ove incidente, timovi kriminalističke policije odmah su pristupili uviđaju, tražeći tragove koji bi mogli voditi do počinilaca ovog svetogrđa. Svi nadležni organi uložili su napore da pronađu odgovorne i izvedu ih pred pravdu, ali duhovne rane koje su ostale na ovim svetim mestima zahtevaju mnogo više od materijalnih popravki.
Ovaj tragični događaj dolazi kao podsećanje na to koliko je važno čuvati i poštovati sve što je sveto. Hramovi nisu samo građevine od kamena i maltera; oni su duhovna uporišta, mesta molitve i zajedništva, i duboko su ukorenjeni u životima i verovanjima mnogih ljudi. Skrnavljenje svetih mesta je napad na samu suštinu vere i kulture i zahteva zajednički odgovor svih koji veruju u vrednosti tolerancije i poštovanja.
Dok se pravoslavni vernici u Petrinji mole za mir i pravdu, ova svetogrđa treba da budu podsećanje na potrebu za duhovnom i moralnom obnovom, kako bismo zajedno izgradili svet u kojem će svetost i ljudska dostojanstva biti zaštićeni i poštovani.



Niz napada na na objekte Srpske pravoslavne crkve u nekoliko meseci u Kaknju budi strah i pitanja bez odgovora. Paroh je uznemiren, vlasti obećavaju istragu, a verni narod je potresen.
Istraga je u toku, a nadležna tužilaštva će se izjasniti o daljem postupanju prema osumnjičenima.
Meštani naselja Raštani u Mostaru zatekli razbijene prozore, razbacane ikone i opljačkane svetinje u hramu koji su sami podigli pre dve godine – sveštenik očajan, a narod u suzama traži istinu i pravdu
Predlog Zakona o grobljima izazvao je strah i tugu među preostalim Srbima u Hrvatskoj – ukoliko bude usvojen, spomenici sa ćiriličnim natpisima i pravoslavnim simbolima moći će da se uklanjaju kao „neprimereni“.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Na veliki pravoslavni praznik, u hramu Svetog kneza Lazara, Britanci su posle dugog duhovnog puta primili krštenje i prvi put se pričestili.
Dok su se analizirali trendovi i pomeranja moći, iz crkvenog iskustva stigao je podsetnik na čoveka kao meru svake politike.
Od Njegoševog amaneta do borbe protiv rušitelja kapele – kako hram, poezija i duhovna snaga čuvaju identitet i veru naroda.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Najčešća krsna slava u srpskim zemljama nosi dublju poruku od porodičnog okupljanja: zašto je liturgija središte praznika, kako Crkva gleda na dan upokojenja svetih i gde je granica između običaja i vere.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Nikolu po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog Bonifatija. Katolici su u trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju šesti dan Hanuke, a muslimani posvećuju dan redovnom džuma-namazu i svakodnevnim verskim obavezama.
Od tajnog darivanja siromaha i tamničkih godina do morskih oluja i prenosa moštiju u Bari – život ovog svetitelja ispisan je delima koja su nadživela vekove i oblikovala duhovni identitet hišćanskog naroda.