Noćni napad na dve svetinje: Hram Svetog Spiridona i Hram Svetog oca Nikolaja postali cilj napada i uznemirili vernike, dok policija traži počinioce ovih incidenata.
U noći između 10. i 11. septembra 2024. godine, spokoj u Petrinji narušen je mržnjom i svetogrđem, koji su zadesili hramove Srpske pravoslavne crkve. Na strašan način, svetinje koje su vekovima bile uporišta duhovnosti i nade sada su se našle na meti vandalizma, na primeren način oskrnavljenja koji duboko pogađa srce svakog vernika.
SPC/Eparhija gornjokarlovačka
Oskrnavljeni Hram Svetog Spiridona Čudotvorca u Petrinji
Hram Svetog Spiridona Čudotvorca, čija izgradnja je započela 2019. godine, bio je u proteklom periodu žrtva više incidenata, ali poslednji čin vandala bio je posebno drzak. Grafiti mržnje ispisani su na zvoniku ove novije, ali već voljene crkve, čime je po ko zna koji put narušena njena svetost. Dok zlatni krstovi i ikone mirno gledaju sa visine, poruke netrpeljivosti ostaju kao mrlje na njenom svetom telu.
Nekoliko stotina metara dalje, Hram Svetog oca Nikolaja, izgrađen 1798. godine i obnovljen sa velikom pažnjom i ljubavlju, takođe je postao žrtva vandalskog napada. Na zapadnoj fasadi ove crkve, koja je čuvala tajne i molitve kroz više od dva veka, sada se nalaze grafiti koji ne samo da narušavaju njen izgled, već duboko povređuju dušu vernika.
SPC/Eparhija gornjokarlovačka
Nakon što je crkvena opština u Petrinji prijavila ove incidente, timovi kriminalističke policije odmah su pristupili uviđaju, tražeći tragove koji bi mogli voditi do počinilaca ovog svetogrđa. Svi nadležni organi uložili su napore da pronađu odgovorne i izvedu ih pred pravdu, ali duhovne rane koje su ostale na ovim svetim mestima zahtevaju mnogo više od materijalnih popravki.
Ovaj tragični događaj dolazi kao podsećanje na to koliko je važno čuvati i poštovati sve što je sveto. Hramovi nisu samo građevine od kamena i maltera; oni su duhovna uporišta, mesta molitve i zajedništva, i duboko su ukorenjeni u životima i verovanjima mnogih ljudi. Skrnavljenje svetih mesta je napad na samu suštinu vere i kulture i zahteva zajednički odgovor svih koji veruju u vrednosti tolerancije i poštovanja.
SPC/Eparhija gornjokarlovačka
Na meti vandala našlo se i pravoslavno Groblje u Petrinji
Dok se pravoslavni vernici u Petrinji mole za mir i pravdu, ova svetogrđa treba da budu podsećanje na potrebu za duhovnom i moralnom obnovom, kako bismo zajedno izgradili svet u kojem će svetost i ljudska dostojanstva biti zaštićeni i poštovani.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Manastir Svete Paraskeve na Hvaru, osnovan 1561. godine, bio je važna pravoslavna svetinja, koja je kroz vekove pretrpela različite promene, vlasti i nacionalizaciju posle Drugog svetskog rata.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.