OVO JE JEDINO MESTO U SRBIJI GDE POSTOJI MIKVE: Obišli smo jedinstveni habad u centru Beograda, a evo šta se tu nalazi (VIDEO)
U gradovima gde nema košer hrane, ovde možete pronaći obrok spremljen po pravilima Tore.
Istraga je u toku, a nadležna tužilaštva će se izjasniti o daljem postupanju prema osumnjičenima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Somboru podneli su krivične prijave protiv petorice dečaka i mladića zbog sumnje da su početkom maja ove godine porušili i oštetili više desetina nadgrobnih spomenika na jevrejskom groblju u tom gradu.
Kako je saopštila policija, krivične prijave će biti podnete protiv dvojice mladića starosti 19 i 15 godina, kao i protiv trojice četrnaestogodišnjaka, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo povreda groba.
Policijski službenici su, intenzivnim radom na terenu, uspeli da identifikuju osumnjičene koji su, prema dosadašnjim saznanjima, u noći između 4. i 5. maja na starom delu jevrejskog groblja u Somboru porušili oko 30 nadgrobnih spomenika, a tom prilikom su takođe obili i pomoćnu prostoriju u kojoj se vrši verski obred.
Jevrejska opština Sombor je nedugo zatim, 5. maja, putem saopštenja za javnost obavestila da je zaposleni koji je vršio redovan obilazak groblja zatekao devastirane spomenike i razvaljena vrata objekta, upozorivši na ozbiljnost i simboličku težinu ovog vandalskog čina.
Iako motivi ovog postupka za sada nisu zvanično saopšteni, u Jevrejskoj zajednici se ovaj čin doživljava kao duboko uznemirujući, posebno imajući u vidu istorijsku i duhovnu važnost groblja za lokalnu zajednicu i sećanje na stradale Jevreje u Holokaustu.
Istraga je u toku, a nadležna tužilaštva će se izjasniti o daljem postupanju prema osumnjičenima.
BONUS VIDEO: Ovo je jedino kupatilo u Srbiji sa "živom vodom": Ljudi su zbog toga putovali u Mađarsku
U gradovima gde nema košer hrane, ovde možete pronaći obrok spremljen po pravilima Tore.
Pesah je mnogo više od verskog praznika – on je temelj jevrejskog sećanja, duhovnosti i porodične tradicije. Otkrijte značenje simbola, običaja i poruka koje ovaj praznik nosi i danas, u vremenu kada sloboda dobija nova lica.
"Vezaćeš ih kao znak na svojoj ruci, i oni će biti podsetnik između tvojih očiju".
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
U pitanju je običaj ili tradicija, a ne zapovest, i tokom vekova ponuđena su različita tumačenja ovog neobičnog, ali duboko simboličnog čina.
Preko puta Sefardskog groblja, nalazi se i Aškenasko groblje osnovano 1876. godine.
Danas spomenički fond tog groblja čini oko 3.000 nadgrobnih ploča, uključujući i deo prenetih sa Starog sefardskog groblja.
Posle godina traganja za duhovnim pozivom, Laís i Džekson Dognini pronašli su ljubav jedno u drugom — na putu koji je vodio kroz samostan i bogosloviju.
Još u 18. veku, oslanjajući se na veru i Njutnove zakone, paroh Džon Mičel je zamislio postojanje nevidljivih zvezda koje gutaju svetlost — a savremena nauka je kasnije potvrdila da je bio u pravu.
Sveta Stolica ističe nepovredivost ljudskog dostojanstva od začeća do prirodne smrti i naglašava važnost humanih i pravednih krivičnih procedura.
Stihovi iz sure Ez-Zumer (36–38) podsećaju vernika da jedino potpuno poverenje u Alaha donosi mir i sigurnost koju ništa prolazno ne može zameniti.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Sveta Stolica ističe nepovredivost ljudskog dostojanstva od začeća do prirodne smrti i naglašava važnost humanih i pravednih krivičnih procedura.
U pravoslavlju, dete se ne posmatra samo kao mali čovek koji treba da odraste, već kao dragoceni dar Božiji.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.