Foto: SPC / Eparhija šabačkaArhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Ušuškan u živopisnom lozničkom kraju, manastir Tronoša ponovo je bio dom molitve, sabranja i duhovne radosti. Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, dan manastirske slave, vladika šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju, a svojom besedom i blagoslovom podsetio sabrane na veličinu praznika i značaj vere u životu pravoslavnih hrišćana.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Manastir Tronoša
Nakon osvećenja slavskih darova, vladika Jerotej je čestitao praznik igumaniji mati Varvari, sestrinstvu i sabranima, ukazujući na duhovnu dubinu ovog dana:
- Presveta Bogorodica, ušavši, po promislu Božjem, u Svetinju nad svetinjama, pokazala je da je Ona buduća Svetinja nad svetinjama, u kojoj se ispunjava starozavetni zakon Ovaploćenjem Sina Božjeg. Bogorodica je postala hram Gospodnji, veća od samog hrama jer je u Njoj Bog obitavao, pripremajući dolazak u ovaj svet. Ovaj događaj nas uči da i mi, kroz sveto Krštenje, postajemo hramovi Duha Svetoga i članovi Tela Hristovog – novi izabrani narod Božji.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Liturgija u hramu manasitra Tronoša
Manastir Tronoša, čija je crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice, čuva istoriju dugu više od sedam vekova. Osnovan 1317. godine zaslugom kraljice Kataline Nemanjić, supruge kralja Dragutina. Nakon rušenja od strane Turaka krajem 15. veka, manastir je obnovljen 1559. godine. Istorija svedoči o stradanju, ali i duhovnom uzdizanju ove svetinje, koja je 2017. godine svečano obeležila 700 godina postojanja.
Među brojnim ličnostima koje su ostavile trag u istoriji manastira, posebno mesto zauzima prepodobni Stefan Tronoški, kanonizovan 2017. godine. Njegov podvig, ljubav prema narodu i mučenička smrt svedoče o nesebičnoj požrtvovanosti.
Tokom velike gladi 1799. godine, Stefan se obratio turskom paši u Zvorniku za pomoć. Zamolio je za hranu koja je preostala u gradskim kulama, obećavši da će je narod nakon žetve vratiti. Paša je, pod uticajem sumnje da Stefan sarađuje sa Austrijancima, naredio svom lekaru Grku Janku da mu sipa otrov u kafu. Sutradan, nakon noćenja u Zvorniku, prepodobni Stefan je pronađen mrtav. Njegovo telo je preneseno u manastir Tronošu i sahranjeno pored manastirske crkve. Danas njegove mošti, čuvajući uspomenu na njegovu žrtvu i svetost, počivaju u manastirskoj crkvi.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Arhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Uz melodije hora studenata Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, liturgijsko slavlje ispunilo je manastirski hram duhom ljubavi i zajedništva. Sabranje je završeno trpezom ljubavi, gde su vernici i gosti, u duhu praznika i manastirske slave, podelili radost uzajamne ljubavi i blagodarnosti Bogu i Presvetoj Bogorodici.
Manastir Tronoša ostaje živonosni svedok vere, istorije i zajedništva. U svojim vekovima postojanja, ova svetinja nastavlja da iznova okuplja vernike, podsećajući na neprolazne vrednosti hrišćanske ljubavi, žrtve i nade.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Posle bogosluženja kojim je proslavljen ulazak Presvete Bogorodice u hram, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da vera Presvete Bogorodice predstavlja putokaz svima nama. Uz molitve, pesmu i blagoslov, vernici su poneli poruku da život po Božjoj volji vodi ka večnosti.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U saopštenju se ističu brak, porodica i vaspitanje dece kao vrednosti koje treba čuvati, uz jasan apel da eventualno okupljanje ne preraste u vređanje, podele i sukobe.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Grad Loznica planira da deo porte Pokrovskog hrama pretvori u parking i sportske terene, dok Eparhija šabačka upozorava da je reč o svetinji i kulturnom dobru natopljenom krvlju srpskih ustanika.
Građani i Eparhija šabačka šokirani namerom da se porti Pokrovskog hrama promeni namena radi sportsko-rekreativnih sadržaja i nelegalnih objekata – traže hitno povlačenje spornog predloga
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.