Foto: SPC / Eparhija šabačkaArhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Ušuškan u živopisnom lozničkom kraju, manastir Tronoša ponovo je bio dom molitve, sabranja i duhovne radosti. Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, dan manastirske slave, vladika šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju, a svojom besedom i blagoslovom podsetio sabrane na veličinu praznika i značaj vere u životu pravoslavnih hrišćana.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Manastir Tronoša
Nakon osvećenja slavskih darova, vladika Jerotej je čestitao praznik igumaniji mati Varvari, sestrinstvu i sabranima, ukazujući na duhovnu dubinu ovog dana:
- Presveta Bogorodica, ušavši, po promislu Božjem, u Svetinju nad svetinjama, pokazala je da je Ona buduća Svetinja nad svetinjama, u kojoj se ispunjava starozavetni zakon Ovaploćenjem Sina Božjeg. Bogorodica je postala hram Gospodnji, veća od samog hrama jer je u Njoj Bog obitavao, pripremajući dolazak u ovaj svet. Ovaj događaj nas uči da i mi, kroz sveto Krštenje, postajemo hramovi Duha Svetoga i članovi Tela Hristovog – novi izabrani narod Božji.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Liturgija u hramu manasitra Tronoša
Manastir Tronoša, čija je crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice, čuva istoriju dugu više od sedam vekova. Osnovan 1317. godine zaslugom kraljice Kataline Nemanjić, supruge kralja Dragutina. Nakon rušenja od strane Turaka krajem 15. veka, manastir je obnovljen 1559. godine. Istorija svedoči o stradanju, ali i duhovnom uzdizanju ove svetinje, koja je 2017. godine svečano obeležila 700 godina postojanja.
Među brojnim ličnostima koje su ostavile trag u istoriji manastira, posebno mesto zauzima prepodobni Stefan Tronoški, kanonizovan 2017. godine. Njegov podvig, ljubav prema narodu i mučenička smrt svedoče o nesebičnoj požrtvovanosti.
Tokom velike gladi 1799. godine, Stefan se obratio turskom paši u Zvorniku za pomoć. Zamolio je za hranu koja je preostala u gradskim kulama, obećavši da će je narod nakon žetve vratiti. Paša je, pod uticajem sumnje da Stefan sarađuje sa Austrijancima, naredio svom lekaru Grku Janku da mu sipa otrov u kafu. Sutradan, nakon noćenja u Zvorniku, prepodobni Stefan je pronađen mrtav. Njegovo telo je preneseno u manastir Tronošu i sahranjeno pored manastirske crkve. Danas njegove mošti, čuvajući uspomenu na njegovu žrtvu i svetost, počivaju u manastirskoj crkvi.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Arhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Uz melodije hora studenata Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, liturgijsko slavlje ispunilo je manastirski hram duhom ljubavi i zajedništva. Sabranje je završeno trpezom ljubavi, gde su vernici i gosti, u duhu praznika i manastirske slave, podelili radost uzajamne ljubavi i blagodarnosti Bogu i Presvetoj Bogorodici.
Manastir Tronoša ostaje živonosni svedok vere, istorije i zajedništva. U svojim vekovima postojanja, ova svetinja nastavlja da iznova okuplja vernike, podsećajući na neprolazne vrednosti hrišćanske ljubavi, žrtve i nade.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Posle bogosluženja kojim je proslavljen ulazak Presvete Bogorodice u hram, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da vera Presvete Bogorodice predstavlja putokaz svima nama. Uz molitve, pesmu i blagoslov, vernici su poneli poruku da život po Božjoj volji vodi ka večnosti.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
U saopštenju se ističu brak, porodica i vaspitanje dece kao vrednosti koje treba čuvati, uz jasan apel da eventualno okupljanje ne preraste u vređanje, podele i sukobe.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Grad Loznica planira da deo porte Pokrovskog hrama pretvori u parking i sportske terene, dok Eparhija šabačka upozorava da je reč o svetinji i kulturnom dobru natopljenom krvlju srpskih ustanika.
Građani i Eparhija šabačka šokirani namerom da se porti Pokrovskog hrama promeni namena radi sportsko-rekreativnih sadržaja i nelegalnih objekata – traže hitno povlačenje spornog predloga
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Od Hristovih reči o Pričešću do Tomine sumnje i pažljivo usmerene svetlosti, svaki prizor na čuvenom remek-delu ima svoje značenje, a perspektiva stvara utisak da se i posmatrač nalazi za trpezom.
U besedi za subotu 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički donosi snažno razmišljanje o onome što ljudi smatraju najvećim blagom i o putu kojim se, prema Hristovim rečima, dolazi do Oca.