Foto: SPC / Eparhija šabačkaArhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Ušuškan u živopisnom lozničkom kraju, manastir Tronoša ponovo je bio dom molitve, sabranja i duhovne radosti. Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, dan manastirske slave, vladika šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju, a svojom besedom i blagoslovom podsetio sabrane na veličinu praznika i značaj vere u životu pravoslavnih hrišćana.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Manastir Tronoša
Nakon osvećenja slavskih darova, vladika Jerotej je čestitao praznik igumaniji mati Varvari, sestrinstvu i sabranima, ukazujući na duhovnu dubinu ovog dana:
- Presveta Bogorodica, ušavši, po promislu Božjem, u Svetinju nad svetinjama, pokazala je da je Ona buduća Svetinja nad svetinjama, u kojoj se ispunjava starozavetni zakon Ovaploćenjem Sina Božjeg. Bogorodica je postala hram Gospodnji, veća od samog hrama jer je u Njoj Bog obitavao, pripremajući dolazak u ovaj svet. Ovaj događaj nas uči da i mi, kroz sveto Krštenje, postajemo hramovi Duha Svetoga i članovi Tela Hristovog – novi izabrani narod Božji.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Liturgija u hramu manasitra Tronoša
Manastir Tronoša, čija je crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice, čuva istoriju dugu više od sedam vekova. Osnovan 1317. godine zaslugom kraljice Kataline Nemanjić, supruge kralja Dragutina. Nakon rušenja od strane Turaka krajem 15. veka, manastir je obnovljen 1559. godine. Istorija svedoči o stradanju, ali i duhovnom uzdizanju ove svetinje, koja je 2017. godine svečano obeležila 700 godina postojanja.
Među brojnim ličnostima koje su ostavile trag u istoriji manastira, posebno mesto zauzima prepodobni Stefan Tronoški, kanonizovan 2017. godine. Njegov podvig, ljubav prema narodu i mučenička smrt svedoče o nesebičnoj požrtvovanosti.
Tokom velike gladi 1799. godine, Stefan se obratio turskom paši u Zvorniku za pomoć. Zamolio je za hranu koja je preostala u gradskim kulama, obećavši da će je narod nakon žetve vratiti. Paša je, pod uticajem sumnje da Stefan sarađuje sa Austrijancima, naredio svom lekaru Grku Janku da mu sipa otrov u kafu. Sutradan, nakon noćenja u Zvorniku, prepodobni Stefan je pronađen mrtav. Njegovo telo je preneseno u manastir Tronošu i sahranjeno pored manastirske crkve. Danas njegove mošti, čuvajući uspomenu na njegovu žrtvu i svetost, počivaju u manastirskoj crkvi.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Arhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Uz melodije hora studenata Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, liturgijsko slavlje ispunilo je manastirski hram duhom ljubavi i zajedništva. Sabranje je završeno trpezom ljubavi, gde su vernici i gosti, u duhu praznika i manastirske slave, podelili radost uzajamne ljubavi i blagodarnosti Bogu i Presvetoj Bogorodici.
Manastir Tronoša ostaje živonosni svedok vere, istorije i zajedništva. U svojim vekovima postojanja, ova svetinja nastavlja da iznova okuplja vernike, podsećajući na neprolazne vrednosti hrišćanske ljubavi, žrtve i nade.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Posle bogosluženja kojim je proslavljen ulazak Presvete Bogorodice u hram, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da vera Presvete Bogorodice predstavlja putokaz svima nama. Uz molitve, pesmu i blagoslov, vernici su poneli poruku da život po Božjoj volji vodi ka večnosti.
Naziv Tucindan potiče iz starog običaja da se pečenica nekada nije klala na uobičajen način, već se "tukla" – krupicom soli ili ušicama od sekire, nakon čega se pripremala za pečenje.
Jurnjava švajcarskim putevima okončana je kod stepenica crkve Nojdorf, gde je dvadesetosmogodišnji vozač izgubio kontrolu nad vozilom i izazvao saobraćajnu nezgodu.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Ove godine, kao i kroz vekove svakog 4. decembra, slavimo veličanstveni trenutak kada je trogodišnja Djeva Marija u pratnji svetih roditelja, kročila u Božji hram, obasjana svetlom anđela i pesmama devojačkih horova.
U Nedelju Svetih Otaca, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Božijoj prisutnosti i jedinstvu – a mladom jereju ukazano je posebno poverenje i blagoslov.
Mališanima stigle hiljade poklona iz Verskog dobrotvornog starateljstva i humanitarne organizacije „Naši Srbi“ iz Čikaga, uz podsećanje na ljubav i dar života kroz pravoslavne vrednosti.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
U Nedelju Svetih Otaca, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Božijoj prisutnosti i jedinstvu – a mladom jereju ukazano je posebno poverenje i blagoslov.
Mališanima stigle hiljade poklona iz Verskog dobrotvornog starateljstva i humanitarne organizacije „Naši Srbi“ iz Čikaga, uz podsećanje na ljubav i dar života kroz pravoslavne vrednosti.