Foto: SPC / Eparhija šabačkaArhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Ušuškan u živopisnom lozničkom kraju, manastir Tronoša ponovo je bio dom molitve, sabranja i duhovne radosti. Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, dan manastirske slave, vladika šabački Jerotej služio je arhijerejsku liturgiju, a svojom besedom i blagoslovom podsetio sabrane na veličinu praznika i značaj vere u životu pravoslavnih hrišćana.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Manastir Tronoša
Nakon osvećenja slavskih darova, vladika Jerotej je čestitao praznik igumaniji mati Varvari, sestrinstvu i sabranima, ukazujući na duhovnu dubinu ovog dana:
- Presveta Bogorodica, ušavši, po promislu Božjem, u Svetinju nad svetinjama, pokazala je da je Ona buduća Svetinja nad svetinjama, u kojoj se ispunjava starozavetni zakon Ovaploćenjem Sina Božjeg. Bogorodica je postala hram Gospodnji, veća od samog hrama jer je u Njoj Bog obitavao, pripremajući dolazak u ovaj svet. Ovaj događaj nas uči da i mi, kroz sveto Krštenje, postajemo hramovi Duha Svetoga i članovi Tela Hristovog – novi izabrani narod Božji.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Liturgija u hramu manasitra Tronoša
Manastir Tronoša, čija je crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice, čuva istoriju dugu više od sedam vekova. Osnovan 1317. godine zaslugom kraljice Kataline Nemanjić, supruge kralja Dragutina. Nakon rušenja od strane Turaka krajem 15. veka, manastir je obnovljen 1559. godine. Istorija svedoči o stradanju, ali i duhovnom uzdizanju ove svetinje, koja je 2017. godine svečano obeležila 700 godina postojanja.
Među brojnim ličnostima koje su ostavile trag u istoriji manastira, posebno mesto zauzima prepodobni Stefan Tronoški, kanonizovan 2017. godine. Njegov podvig, ljubav prema narodu i mučenička smrt svedoče o nesebičnoj požrtvovanosti.
Tokom velike gladi 1799. godine, Stefan se obratio turskom paši u Zvorniku za pomoć. Zamolio je za hranu koja je preostala u gradskim kulama, obećavši da će je narod nakon žetve vratiti. Paša je, pod uticajem sumnje da Stefan sarađuje sa Austrijancima, naredio svom lekaru Grku Janku da mu sipa otrov u kafu. Sutradan, nakon noćenja u Zvorniku, prepodobni Stefan je pronađen mrtav. Njegovo telo je preneseno u manastir Tronošu i sahranjeno pored manastirske crkve. Danas njegove mošti, čuvajući uspomenu na njegovu žrtvu i svetost, počivaju u manastirskoj crkvi.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Arhimandrit Nikolaj Veselinović, u manastiru Tronoši je već 56 godina
Uz melodije hora studenata Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, liturgijsko slavlje ispunilo je manastirski hram duhom ljubavi i zajedništva. Sabranje je završeno trpezom ljubavi, gde su vernici i gosti, u duhu praznika i manastirske slave, podelili radost uzajamne ljubavi i blagodarnosti Bogu i Presvetoj Bogorodici.
Manastir Tronoša ostaje živonosni svedok vere, istorije i zajedništva. U svojim vekovima postojanja, ova svetinja nastavlja da iznova okuplja vernike, podsećajući na neprolazne vrednosti hrišćanske ljubavi, žrtve i nade.
Episkop budimljansko-nikšićki je na Aranđelovdan služio svetu liturgiju u manastiru Podmalinsko i proslavio krsnu slavu, uputivši molitve za zaštitu svih vernika pod krilom Svetih arhangela Mihaila i Gavrila.
Posle učestalih žalbi veroučitelja i roditelja iz Loznice, Eparhija šabačka oglasila se saopštenjem pozivajući na sprečavanje svih oblika diskriminacije u srpskim školama, uključujući i onu kojoj su izloženi učenici koji žele da pohađaju versku nastavu.
Arheološka istraživanja u porti jedne od najlepših svetinja Srbije, manastira Pustinja kod Prijepolja, otkrila su ostatke građevina iz XVI i XVII veka, kao i neverovatne artefakte koji osvetljavaju bogatu istoriju i duhovno nasleđe ovog svetog mesta.
Posle bogosluženja kojim je proslavljen ulazak Presvete Bogorodice u hram, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da vera Presvete Bogorodice predstavlja putokaz svima nama. Uz molitve, pesmu i blagoslov, vernici su poneli poruku da život po Božjoj volji vodi ka večnosti.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Ove godine, kao i kroz vekove svakog 4. decembra, slavimo veličanstveni trenutak kada je trogodišnja Djeva Marija u pratnji svetih roditelja, kročila u Božji hram, obasjana svetlom anđela i pesmama devojačkih horova.
Na liturgiji u Svetouspenskom manastiru, koju su služili episkopi Konstantin, Nikon i Heruvim, vernici i ugledni predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj doživeli su duhovno osnaženje, jačajući veru, jezik i kulturu.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.