Brojanica ili brojenica je niz povezanih kuglica od vune ili svile koje se koriste za molitvu kod pravoslavaca. Koriste ih pravoslavni monasi da bi izračunali koliko puta su izgovorili Isusovu molitvu.
Za brojanice su vezana mnoga sujeverja, pa se tako svojevremeno pojavila i rasprava da li su prikladnije narukvice sa kuglicama ili drvene sa ikonicama svetaca.
Brojanica ili brojenica je niz povezanih kuglica od vune ili svile koje se koriste za molitvu kod pravoslavaca. Koriste ih pravoslavni monasi kako bi izračunali koliko puta su izgovorili Isusovu molitvu.
Standardna brojanica ima 33 čvora (toliko je godina imao Isus kada je stradao), a postoje i neke koje mogu imati i više, čak i preko 100. Međutim, postoje i one koje umesto čvorova imaju slike svetaca poput malih ikona. Mnogim vernicima nije jasno kako se one nose i čemu služe, pa je tako jednom prilikom protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić razrešio ovu dilemu.
- Drvene narukvice sa slikama svetaca mogu se kupiti u manastirima, što nas navodi da zaključimo da se radi o predmetima koje je SPC odobrila. Umesto kuglica, nalaze se ikonice koje imaju istu funkciju kao i one - da nas nagna na molitvu.
Printscreen You tube televizija hram
Sveštenik Dušan Kolundžić
Otac Dušan je razrešio dilemu oko brojanica i drvenim narukvicama sa sličicama svetaca uz napomenu da u današnje vreme više služe kao znak raspoznavanja pravoslavaca nego što čuvaju prvobitnu namenu:
- Kao što ni narukvice od određenog broja čvorova ne služe kao “brojanice”, da se provlačenjem kroz prste čvorova izgovara Isusova molitva, tako ni niz minijaturnih ikonica nema svrhu brojanice. Narukvica u obliku brojanice postala je danas više znak raspoznavanja među pravoslavnima, kao što je nekada u vreme gonjenja, jednostavni crtež ribe, predstavljao znak raspoznavanja među Hrišćanima.
- Međutim niska ikonica kao narukvica, može i te kako da pobuđuje na molitvu. Kao što, stojeći u hramu i posmatrajući ikone na ikonostasu, možemo pojačati svoju ličnu molitvu i skoncentrisati se jače na Svetu Liturgiju, tako i posmatranjem ikonica na ovoj narukvici, možemo da se prisećamo žitija i podviga određenih Svetih Božijih ugodnika i time se, bar za nekoliko trenutaka, preneti iz sveta materijalnog i svakodnevnih briga, na razmišljanje i razgovor sa Bogom i Njegovim Svetima.
- Na taj način ova narukvica sa nizom malih ikonica, može vrlo dobro da posluži u neprekidnom vraćanju i prebivanju u duhovnom sozercanju i podsećanju da smo ne samo telesni, već i duhovni i da je duša važnija od tela. Ako imaš i nosiš na svojoj ruci ovu nisku ikonica, nastoj da je pravilno i upotrebljavaš, da ti bude duhovni potsetnik, a ne samo ukras tvoga tela - završava sveštenik-duhovnik Dušan.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
U jubilejskoj poslanici kardinal Ladislav Nemet podseća da vera može ujediniti različite tradicije, dok nas poziva da sačuvamo planetu i pomognemo najugroženijima.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.