Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Kraj 20. i prvu četvrtinu 21. veka obeleležila je sve veća prisutnost zla i brojne duhovne opasnosti koje se ogledaju dobrim delom i kroz okultizam.
Na to je posebno upozorio preošle godine upokojeni ruski protojerej Georgije Vahromejev u svojoj knjizi "Kako da se zaštitimo od magije", ističući da "iako ovo još uvek nije Svršetak sveta, sve se očiglednije projavljuju apokaliptičke karakteristike našeg vremena".
“I zbačena bi aždaja, velika, stara zmija, koja se zove đavo (klevetnik) i satana (protivnik), koja zavodi svu vaseljenu i zbačena bi na zemlju i s njom biše zbačeni anđeli njezini… Teško žiteljima zemlje… jer siđe k vama đavo u jarosti velikoj, znajući da malo vremena ima", citira on deo iz Otkrovljenja i kaže da upravo ekumenizam i okultizam su one dve sile koje pripremaju čovečanstvo da prihvati antihrista.
- Zatim će žiteljima zemlje biti još teže, kada đavo svu svoju silu preda čoveku, antihristu. Sada su prisutne đavolske sluge, vračari, magovi, gatari, hiromanti, teosofi, kabalisti, antroposofi, spiritisti, medijumi, jogini, Rerihovi sledbenici, bioenergetičari, šamani i ostali, i ostali, kojima nema broja – svi oni žure da pripreme tlo za velikog lažnog proroka i čarobnjaka, kojem će ljudi morati da se klanjaju kao bogu - kaže protojerej Georgije.
On ističe da u Crkvu sve češće i češće dolaze ljudi koji traže pomoć protiv "uroka“, "gatki“ i "đavolskih napada“. Na to ih teraju nesuglasice u porodici, iznenadne bolesti, neshvatljive pojave, anksioznost... I ti ljudi jesu pod uticajem magijskog uticaja.
Shutterstock
Okultizam, Ilustracija
On je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Međutim, u savremenoj svetu su ovim uticajima, kao po pravilu, izloženi kršteni, ali necrkveni ljudi odnosno ove grupe ljudi.
- Ljudi koji smatraju da "veruju u duši". To su osobe koje se izjašnjavaju kao vernici, ali se udaljavaju od Crkve i veruju da im je dovoljno da "Bog bude u duši". Oni ne vide potrebu za aktivnim učešćem u Crkvi, iako povremeno posećuju hram.
- Drugu kategoriju čine ljudi koji su hrišćanstvu pristupili u zrelim godinama ili, tačnije, oni među njima koji su, odrekavši se ateizma, nažalost bili privučeni istočnom mistikom ili okultizmom. Njihova duhovna polupismenost strašnija je od duhovne nepismenosti ljudi koji pripadaju kategoriji koju smo prethodno opisali.
Shutterstock
Magija, Ilustracija
Među ovim ljudima koji obično pripadaju klasi intelektualaca, česti su slučajevi prikrivene đavoimanosti: njima se (na početku preobraćanja) otkrivaju svi mogući "darovi“, "prosvetljenja“, "viđenja Hrista“, Majke Božije ili anđela. Pri tom se događa da im, sa svakim novim „viđenjem“, jača osećanje sopstvene važnosti. Međutim, možemo biti apsolutno sigurni u to da njihovi kontakti sa duhovnim svetom nisu kontakti sa Bogom, nego sa demonima. Ova uverenost zasniva se na poznavanju i viđenju one provalije greha u koju je pogruženo savremeno čovečanstvo.
Oni u crkvu stupaju tek nakon što su proživeli neku ličnu dramu ili porodičnu tragediju ili, pak, nakon što su se neposredno susreli sa projavom demonskih sila u čoveku. Pristupaju crkvi, i uvek postavljau jedno isto pitanje: šta im se dogodilo? Ko je na njih bacio „čini?“ Kako sada da se zaštite od ove vradžbine?
- Treća kategorija su ljudi koji redovno posećuju crkvu, ali nisu istinski povezani s Crkvom. To su ljudi koji idu u crkvu, poznaju rituale i zakone, ali nisu istinski posvećeni duhovnom životu. Iako se pridržavaju spoljašnjih crkvenih normi, njihova vera je površna, što ih čini podložnim zlim uticajima.
Vahromejev podvlači da su svi ovi ljudi izloženi okultnim uticajima, jer im nedostaje prava duhovna povezanost sa Crkvom i iskrena vera.
Čin opela je zaupokojeno bogosluženje, koje se nad upokojenim služi samo jednom. U tome je njegova suštinska razlika od drugih zaupokojenih službi, koje mogu da se služe više puta kao što su, primera radi parastosi, litije, kaže sveštenik.
U težim slučajevima uznemirenosti i smetnji svakako su neophodni saveti duhovnika i molitveni rad Crkvenog sveštenstva ili monaha, kao i kajanje, jer te magijske vezanosti su posledica, veruje se, grešnog života.
Čorba od sočiva sa neobičnim dodatkom koji menja sve – bez ijedne kapi ulja, a bogata ukusom i duhovnim smirenjem, ovo jelo se prenosi s kolena na koleno među podvižnicima.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini" svetac je ostavio duboko promišljanje o događajima Velikog utorka, koji i danas odzvanjaju snagom istine i pozivaju na obraćenje — ne rečima, već životom.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Ovaj događaj ga je naveo na duboko razmišljanje, gde je, shvativši postojanje zla, došao do zaključka da ukoliko postoji đavo, onda mora postojati i Bog.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini" svetac je ostavio duboko promišljanje o događajima Velikog utorka, koji i danas odzvanjaju snagom istine i pozivaju na obraćenje — ne rečima, već životom.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
Poreklo patrijarha Pavla do danas nije bilo predmet većeg interesovanja, pa je otuda ostalo i neistraženo da li je patrijarh poneo prezime Stojčević po ocu ili po devojačkom prezimenu svoje majke.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.