ZA SKIDANJE ČINI, MAĐIJA, KLETVE TREBALO BI ČITATI I OVE PSALME: Arsenije Kapadokijski je govorio da molitva nije dovoljna, a evo kad je potrebna pomoć sveštenika
U težim slučajevima uznemirenosti i smetnji svakako su neophodni saveti duhovnika i molitveni rad Crkvenog sveštenstva ili monaha, kao i kajanje, jer te magijske vezanosti su posledica, veruje se, grešnog života.
Bacanje čini, činodejstva, demona, kleveta i mađija su pojmovi koji se u velikoj meri vezuju za okultne aktivnosti, verovanja u natprirodne sile i praksu manipulacije tim silama radi postizanja određenih ciljeva. Ove pojave su imale dubok uticaj na društva kroz istoriju i uvek su povezivane s nepoštovanjem prirodnih zakona i bogoslovskih vrednosti.
Bacanje čini i činodejstva odnosi se na pokušaje kontrole ili manipulacije drugih osoba kroz magijske rituale, očigledno kako bi se postigla željena promena u njihovim životima. U mnogim religijama, uključujući hrišćanstvo, veruje se da ovakve prakse imaju negativan uticaj na duhovnu ravnotežu i mogu otvoriti vrata zlih uticaja.
Prema nekim tumačenjima, znaci da je prisutna crna magija su osećanje unutrašneg nemira i strahova, neprijatni simptomi, poput čestih nesanica, glavobolja, anksioznosti ili osećaja tuge bez razloga.
shutterstock.com
Crna magija, Ilustracija
Po uputstvu Svetog Arsenija Kapadokijskog, za skidanje bačenih, negativnih uticaja, na čoveka, uz molitvu, trebalo bi čitati i psalmi protiv čini, činodejstva, demona, kleveta i mađija.
On keže da bi trebalo čitati psalme:
6. Da oslobodi omađijanog čoveka.
8. Za one koji su pretrpeli zlo od demona ili loših ljudi.
9. Da demoni prestanu da zastrašuju u snu ili kroz dnevna maštanja.
13. U slučaju straha demonskog tri puta u toku tri dana uzastopno.
16. U slučaju velike klevete tri puta tokom tri dana uzastopno.
49. Da se zabludeli ljudi pokaju i vrate Bogu, te da se tako spasu.
56. Za ljude koji pate od glavobolje i velike čamotinje (uninija).
57. Da se svako dobro dogodi onima koji tvore dobra dela, i da Gospod spreči svako zlodejstvo demona ili neprijatelja.
Shutterstock
Molitva, Ilustracija
90. Da đavo bude isteran kada se projavi u čoveku i kada ga zastrašuje.
91. Da Bog ljudima podari razboritost kako bi duhovno uznapredovali.
96. Da se čini odagnaju od ljudi.
121. Da Bog isceli ljude koji stradaju od uroka.
133. Da Bog sačuva ljude od svake opasnosti.
U težim slučajevima uznemirenosti i smetnji svakako su neophodni saveti duhovnika i molitveni rad Crkvenog sveštenstva ili monaha, kao i kajanje, jer te magijske vezanosti su posledica, veruje se, grešnog života.
Narod veruje da Sveta vodica, naročito ona Bogojavljenska (koju ljudi uglavnom i nose svojim domovima), može se čuvati neograničeno vreme, međutim, otac Predrag Popović je jednom prilikom istakao da se i ona može pokvariti, ali objasnio i u kojem slučaju.
Po tvrdnji istoričara Nikifora, Sveti Isidor je napisao preko deset hiljada pisama raznim licima, u kojima je jedne ukorevao, druge savetovao, treće tešio, četvrte poučavao.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.