DA LI SMEMO DA UKLJUČUJEMO VEŠ MAŠINU KADA JE CRKVENI PRAZNIK? Otac Stevan rešio dilemu - ovo je najvažnije da znamo
Sveštenik Stevan Stefanović je odgovorio na čestu dilemu mnogih vernika u vreme velikih verskih praznika.
Kako objašnjava otac Goran nakon što je osveštena kapelica, ona naizgled pada u zaborav, međutim ne zadugo.
Protojerej Goran Kovačević svedoči o najznačajnijoj životnoj lekciji koje je stekao tokom bogosluženja u crkvi u ulici Crvenih fenjera, u Amsterdamu.
- Služili smo otac Voja i ja u Amstedramu, u jednoj kapelici Svetoga Đorđa. Ta kapelica Svetoga Đorđa, u jednom veleleponom zdanju, u podrumu, je bila dar Holandije ruskoj princezi Ani Pavlovnoj, koja je došla da se uda za holandskog prestolonaslednika Viljema Drugog . Ta zgrada je bila najlepša u amstedamskoj četvrti.
Kako objašnjava otac Goran nakon što je osveštena kapelica, ona naizgled pada u zaborav, međutim ne zadugo.
- Nakon 200 godina ona se sada nalazi u četvrti Crvenih fenjera, odmah pored najvećeg i najpoznatijeg bludilišta na svetu, koje dnevno dolazi da vidi oko 1.000 ljudi iz čitavog sveta. Tu kapelicu je 70-ih godina osveštao naš vladika Lavrentije , tada episkop zapadnoevropski, i to je na izvesni način od tada zaboravljeno. Srbi su u Amsterdamu dobili neko drugo bogoslužbeno mesto.
Nažalost, jedna nepromišljena brzopletost je koštala sveštenstvo bogoslužbenog mesta, pa su sveštenici u sećanju oživeli naizgled zaboravljenu kapelicu.
- Međutim, ovo će zvučati poznato, oni su se posvađali i doveli u pitanje to bogoslužbeno mesto nakon čega ostaju bez njega. Ništa im ne preostaje, nego da se vrate u kapelicu Svetog Đorđa, koja više nije u elitnoj četvrti već u ulici Crvenih fenjera. Tu svakako ne želite ni vi da dođete, a kamoli da svoju decu tu dovedete na bogosluženje.
- I mi smo iz Roterdama dolazili tu svake druge nedelje, u periodu kada sam ja bio ipođakon i sasluživao sam sa ocem Vojom službu. Dođemo ujutru tamo, osveštamo ponovo tu kapelicu, osveštamo presto, iznesemo sve ono što treba za službu, od Antimisa do drugih stvari i tu se odsluži služba Božija.
Podseća se kontrasta kojeg je na takvom mestu postao svesniji nego ikada, ali i onoga šta je u tom sudaru dva sveta - posrnulog i usmerenog ka Bogu, naučio.
- Napolju je kao podsetnik zadah svega onog što se desilo prethodnog dana i noći - tog velikog stradanja čoveka i tih žena, okruženih špricevima, kao leže na ulici...tu vidite svu pogubnost "slobode ljudske" i tu se služi služba Božija.
- Znate šta je za mene lično u tom slučaju bilo spasonosno? Reči Voje, koji je rekao da je na Svetoj gori služio nebrojano puta, ali ovakvu blagodat nije doživeo nikad. Kada sam ga upitao zašto objasnio mi je, da je to zato što je ovde stradanje veliko i nepodnošljivo za čoveka, ali tu gde je stradanje čoveka veliko je je i blagodet Božija, velika i prisutna je i samo čeka da vikneš Gospode, i eto Gospoda.
BONUS VIDEO: Da li Srbi slave Svetog Trifuna ili Dan zaljubljenih?
Sveštenik Stevan Stefanović je odgovorio na čestu dilemu mnogih vernika u vreme velikih verskih praznika. U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin. U svetu nesigurnosti, duhovna potraga može nas odvesti do neočekivanih susreta koji nas podsećaju da istinska toplina dolazi iz srca, a ne iz materijalnih stvari. Uz sasluženje episkopa Alekseja i Nikona, patrijarh Porfirije služio je liturgiju u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, posle čega je svečanim činom rukopoloženja Crkvi podario novog pastira vere.

DA LI SMEMO DA UKLJUČUJEMO VEŠ MAŠINU KADA JE CRKVENI PRAZNIK? Otac Stevan rešio dilemu - ovo je najvažnije da znamo
SVETOGRĐE BEZ PRESEDANA: Svete knjige na crkvenoslovenskom jeziku koristili kao toalet-papir
KAKO GUBITAK PRETVORITI U DOBITAK: Kroz lično iskustvo, pravoslavni psiholog Ana Maslova podseća nas na snagu dobrote
KAKO ĐAKON POSTAJE SVEŠTENIK: Rukopoloženje u Pokrovskoj crkvi u Beogradu, uz patrijarha i dvojicu vladika
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Svetogorski starac opisuje zašto se vera ne gubi odjednom, nego polako, i zašto se povratak ne dešava preko noći, već kroz godine borbe i upornosti.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U pouci grčke svetiteljke novog vremena krije se jednostavan, ali zahtevan odgovor na to kako se ostaje miran u svetu koji stalno izaziva reakciju.
Jeromonah Serafim Rouz napustio je filozofska lutanja, osnovao manastir u Platini i svojim knjigama oblikovao generacije vernika širom sveta.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.