DA LI SMEMO DA UKLJUČUJEMO VEŠ MAŠINU KADA JE CRKVENI PRAZNIK? Otac Stevan rešio dilemu - ovo je najvažnije da znamo
Sveštenik Stevan Stefanović je odgovorio na čestu dilemu mnogih vernika u vreme velikih verskih praznika.
Kako objašnjava otac Goran nakon što je osveštena kapelica, ona naizgled pada u zaborav, međutim ne zadugo.
Protojerej Goran Kovačević svedoči o najznačajnijoj životnoj lekciji koje je stekao tokom bogosluženja u crkvi u ulici Crvenih fenjera, u Amsterdamu.
- Služili smo otac Voja i ja u Amstedramu, u jednoj kapelici Svetoga Đorđa. Ta kapelica Svetoga Đorđa, u jednom veleleponom zdanju, u podrumu, je bila dar Holandije ruskoj princezi Ani Pavlovnoj, koja je došla da se uda za holandskog prestolonaslednika Viljema Drugog . Ta zgrada je bila najlepša u amstedamskoj četvrti.
Kako objašnjava otac Goran nakon što je osveštena kapelica, ona naizgled pada u zaborav, međutim ne zadugo.
- Nakon 200 godina ona se sada nalazi u četvrti Crvenih fenjera, odmah pored najvećeg i najpoznatijeg bludilišta na svetu, koje dnevno dolazi da vidi oko 1.000 ljudi iz čitavog sveta. Tu kapelicu je 70-ih godina osveštao naš vladika Lavrentije , tada episkop zapadnoevropski, i to je na izvesni način od tada zaboravljeno. Srbi su u Amsterdamu dobili neko drugo bogoslužbeno mesto.
Nažalost, jedna nepromišljena brzopletost je koštala sveštenstvo bogoslužbenog mesta, pa su sveštenici u sećanju oživeli naizgled zaboravljenu kapelicu.
- Međutim, ovo će zvučati poznato, oni su se posvađali i doveli u pitanje to bogoslužbeno mesto nakon čega ostaju bez njega. Ništa im ne preostaje, nego da se vrate u kapelicu Svetog Đorđa, koja više nije u elitnoj četvrti već u ulici Crvenih fenjera. Tu svakako ne želite ni vi da dođete, a kamoli da svoju decu tu dovedete na bogosluženje.
- I mi smo iz Roterdama dolazili tu svake druge nedelje, u periodu kada sam ja bio ipođakon i sasluživao sam sa ocem Vojom službu. Dođemo ujutru tamo, osveštamo ponovo tu kapelicu, osveštamo presto, iznesemo sve ono što treba za službu, od Antimisa do drugih stvari i tu se odsluži služba Božija.
Podseća se kontrasta kojeg je na takvom mestu postao svesniji nego ikada, ali i onoga šta je u tom sudaru dva sveta - posrnulog i usmerenog ka Bogu, naučio.
- Napolju je kao podsetnik zadah svega onog što se desilo prethodnog dana i noći - tog velikog stradanja čoveka i tih žena, okruženih špricevima, kao leže na ulici...tu vidite svu pogubnost "slobode ljudske" i tu se služi služba Božija.
- Znate šta je za mene lično u tom slučaju bilo spasonosno? Reči Voje, koji je rekao da je na Svetoj gori služio nebrojano puta, ali ovakvu blagodat nije doživeo nikad. Kada sam ga upitao zašto objasnio mi je, da je to zato što je ovde stradanje veliko i nepodnošljivo za čoveka, ali tu gde je stradanje čoveka veliko je je i blagodet Božija, velika i prisutna je i samo čeka da vikneš Gospode, i eto Gospoda.
BONUS VIDEO: Da li Srbi slave Svetog Trifuna ili Dan zaljubljenih?
Sveštenik Stevan Stefanović je odgovorio na čestu dilemu mnogih vernika u vreme velikih verskih praznika. U crkvi preuzetoj od kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, bogoslužbeni tekstovi sa imenom Hrista i svetitelja osvanuli su u toaletu, dok nadležni pokušavaju da negiraju umešanost u ovaj sramotni čin. U svetu nesigurnosti, duhovna potraga može nas odvesti do neočekivanih susreta koji nas podsećaju da istinska toplina dolazi iz srca, a ne iz materijalnih stvari. Uz sasluženje episkopa Alekseja i Nikona, patrijarh Porfirije služio je liturgiju u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, posle čega je svečanim činom rukopoloženja Crkvi podario novog pastira vere.

DA LI SMEMO DA UKLJUČUJEMO VEŠ MAŠINU KADA JE CRKVENI PRAZNIK? Otac Stevan rešio dilemu - ovo je najvažnije da znamo
SVETOGRĐE BEZ PRESEDANA: Svete knjige na crkvenoslovenskom jeziku koristili kao toalet-papir
KAKO GUBITAK PRETVORITI U DOBITAK: Kroz lično iskustvo, pravoslavni psiholog Ana Maslova podseća nas na snagu dobrote
KAKO ĐAKON POSTAJE SVEŠTENIK: Rukopoloženje u Pokrovskoj crkvi u Beogradu, uz patrijarha i dvojicu vladika
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.
Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.
Od večernjeg bdenija do praznične liturgije, čina Vozdviženja i celivanja Časnog krsta, ovo su najvažniji trenuci bogosluženja koje bi parohijani trebalo da poznaju.
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.