SAVET ČASNE SESTRE (105) KAKO DA DOŽIVITE STOTU: Jednu stvar radi svako jutro, a evo kad ustaje i šta poručuje studentima
Sestra Džin deli svoju disciplinu u tri koraka koju smatra zaslužnom za svoju dugovečnost i sreću.
Angelina je provela više od 30 godina u manastiru Rakovica, a preminula je u januaru 2023. godine.
Majku osnivača grupe "Legende" Zorana Dašića Daše, Angelinu Dašić, zamonašio je patrijarh Pavle 1990. godine u manastiru Rakovica, gde se i upokojila 2023. godine.
Daša o tome nikada nije govorio u javnosti, poštujući želju svoje majke Angeline, koja je bila vrlo cenjena i poštovana kao monahinja.
Mati Angelina je priznata i poznata u celoj Evropi, uživala je naklonost čak i pokojnog patrijarha, a potiče iz vrlo religiozne porodice.
- Dašina majka potiče iz porodice koja je veoma držala do pravoslavlja. Stoga je njena želja da se zamonaši bila nešto što su svi u porodici prihvatili kao očekivano i s radošću. Pre tri decenije, kada je Angelina imala 58 godina, lično ju je zamonašio pokojni patrijarh Pavle, i od tada je u manastiru Rakovica u Beogradu. Kako pravila nalažu, prošla je celu hijerarhiju. Prvo je bila iskušenik, pa monahinja male shime i sada monahinja velike shime, što je najviši čin - pričao je svojevremeno izvor za Kurir.
Frontmen Legendi, kao i ostatak porodice Dašić redovno su posećivali mati Angelinu u manastiru.
- Ona se zamonašila još 1990. godine i od tada je stalno u manastiru. Daša i drugi članovi porodice je redovno obilaze, jedino što o tome ne vole da govore u javnosti, po želji Angeline. Ona nikada nije htela da se pročuje u medijima da je ona Dašina majka, skromna je žena. Inače, vrlo je cenjena i poštovana u celoj Evropi, svi je znaju. Takođe, i pokojni patrijarh Pavle, koji je sahranjen u manastiru Rakovica, vrlo je poštovao Angelinu i ostatak sestrinstva - dodao je izvor tada.
Zoran Dašić Daša potvrdio je svojevremeno ovu priču i tada je istakao da su oni ne govore o tome.
- Tačno je. Moja majka je već 30 godina monahinja u manastiru Rakovica. Međutim, mi u porodici o tome ne pričamo. To je ipak nešto intimno, što čuvamo samo za sebe. Ona ne voli o tome da se javno govori i mi to poštujemo. Patrijarh Pavle ju je lično zamonašio jer su bili veoma bliski. Hvala vam, ali zaista o tome ne bih da govorim - rekao je kratko Daša za Kurir.
Sestra Džin deli svoju disciplinu u tri koraka koju smatra zaslužnom za svoju dugovečnost i sreću. Pred smiraj svog ovozemaljskog života, monahinja je ostavila poruku koja je rasplakala sestrinstvo manastira. Simbolika njenog čina nosi snažnu poruku o veri, nadi i onome što dolazi posle… Vest o uspehu odjeknuo je internetom, a svojim primerom mati Fiva je postala motivacija za sve studente. Njen život se od tada svodi na jednostavnost i kontemplaciju, daleko od svega što bi je moglo ometati u potrazi za unutrašnjim mirom. Budi deo Religija.rs zajednice.
Daša o majci koja se zamonašila
SAVET ČASNE SESTRE (105) KAKO DA DOŽIVITE STOTU: Jednu stvar radi svako jutro, a evo kad ustaje i šta poručuje studentima
“OBAVEZNO ME SAHRANITE S VILJUŠKOM U RUCI!”: Poslednja želja mlade monahinje šokirala je sve
OVO DO SADA NIJE VIĐENO U SRBIJI: Monahinja Fiva ostvarila istorijski uspeh, srećnu vest podelio Bogoslovski fakultet
SA 33 GODINE OTIŠLA U PLANINU, SADA IMA 83 I NE ŽALI: Monahinja otkrila kako izgleda svet bez žurbe, stresa i jurnjave za novcem
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Monahinja Efimija otkrila je detalje i o svom ocu Vladanu, partizanu i bivšem logorašu, koji je preživeo strahovitu avanturu bežanja iz logora, uključujući i neverovatnu priču o tome kako je spasio jednog Jevrejina i postao pilot u NOB-u, što joj je delovalo kao fantastična priča dok nije pronašla dokaze.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.