PATRIJARH PORFIRIJE POZVAO NA PREOBRAŽAJ: Posle liturgije svjatjejši održao nadahnutu besedu
Na praznik Prepodobnog Jevtimija Velikog, u paraklisu Bogoslovskog fakulteta, poglavar SPC govorio je o veri, pokajanju i putu ka spasenju.
Vest o uspehu odjeknuo je internetom, a svojim primerom mati Fiva je postala motivacija za sve studente.
Na Instagram stranici manastira Gradac objaviljena je lepa vest, o monahinji Fivi Savković, koja je ličnim primerom postala motiv za sve buduće doktore nauka.
Oni su sa ponosom preneli saopštenje Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu:
"Univerzitet u Beogradu – Pravoslavni bogoslovski fakultet sa radošću objavljuje da je u četvrtak, 13. februara 2025. godine, u amfiteatru Fakulteta, uspešno odbranjena doktorska disertacija pod naslovom "Metaforika poziva u poslanicama apostola Pavla: κλητός i srodni motivi", koju je izradila monahinja Fiva Savković iz manastira Gradac (Eparhija žička).

Ovom odbranom mati Fiva postala je prva monahinja u Srbiji koja je stekla zvanje doktora teoloških nauka, što predstavlja značajan doprinos bogoslovskoj nauci i svedoči o mestu i ulozi monaštva u savremenom akademskom istraživanju.
Mentor disertacije bio je prof. dr Predrag Dragutinović, a članovi komisije su:
Ovaj akademski uspeh predstavlja značajan korak u razvoju pravoslavne teologije i bogoslovske misli u Srbiji, a Pravoslavni bogoslovski fakultet čestita mati Fivi na ostvarenom rezultatu, uz želju da njeno dalje istraživanje i rad nastave da obogaćuju bogoslovsku nauku i crkvenu zajednicu", navode u saopštenju pomenutog fakulteta.
Na praznik Prepodobnog Jevtimija Velikog, u paraklisu Bogoslovskog fakulteta, poglavar SPC govorio je o veri, pokajanju i putu ka spasenju.
Sestra Džin deli svoju disciplinu u tri koraka koju smatra zaslužnom za svoju dugovečnost i sreću.
Na svetoj liturgiji na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na život po uzoru na svetitelje, ističući da je bogoslovlje više od nauke – to je poziv na duhovnu preobrazbu i savršenstvo.
Pred smiraj svog ovozemaljskog života, monahinja je ostavila poruku koja je rasplakala sestrinstvo manastira. Simbolika njenog čina nosi snažnu poruku o veri, nadi i onome što dolazi posle…
Za pravoslavnog hrišćanina sloboda ne znači da čovek može da radi sve što želi i da sam sebi određuje šta je dobro, a šta zlo.
Starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave ističe da krst u automobilu može biti izraz vere, ali ne i amajlija, dok bezbednost vozača uvek mora biti na prvom mestu.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.