OVU CRKVU OBAVEZNO MORATE DA VIDITE, TO JE OAZA MIRA: Posvećena je Svetom Nikoli i čuva čudotvornu ikonu
Posetioci imaju osećaj kao da su usred oaze do koje se dolazi malim drvenim mostom i preporučuju da ovo mesto nikako ne zaobilazite.
Monahinja Kirijakija iz manastira Svete Nedelje rado deli duhovne pouke sa svima koji ovaj sveti dragulj nađu u selu, za koje mnogi i ne znaju.
U selu Petina, kod Kruševca, nalazi se ženski manastir Svete Nedelje. U Blizini su brojna mala sela, a blagorodni kraj je bogat prirodnim lepotama o kojima brinu čestiti domaćini.
Sela ovog kraja su uvek živela crkveno, a poštovanje praznika i svetaca su bili osnov za svaki uspeh koji su ovdašnji stanovnici postigli.

Dugogodišnja arheološka istraživanja tokom druge polovine 20. veka, u prvom redu Narodnog muzeja Kruševac, ali i Arheološkog instituta i Balkanološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, iznela su na videlo dokaze o postojanju brojnih naselja u kruševačkom kraju. U pitanju su nalazi iz bronzanog, kao i starijeg i mlađeg gvozdenog doba.
Materijalni ostaci pronađeni na ovim lokalitetima svedoče o kulturi, privredi i stanovništvu koje su Skordisci (Kelti), a zatim i Rimljani, zatekli u kruševačkoj okolini. Praistorijska naselja arheolozi uglavnom nalaze uz Zapadnu Moravu i Rasinu, ali i na položajima smeštenim uz rečice, koje se sa okolnih planina, spuštaju u moravsku dolinu.
Najzanimljivija su moćna praistorijska utvrđenja na ivicama rečnih dolina, sa čijih izvanrednih strateških položaja je vojna aristokratija Tribala, naroda koji je naseljavao Pomoravlje, kontrolisala moravske rečne doline.

Monahinja Kirijakija iz manastira Svete Nedelje rado deli duhovne poruke sa svima koji ovaj sveti dragulj nađu u selu, za koje mnogi ne znaju. Kako kaže crkva datira od 1935 godine, dok je 1991. godine započeta izgradnja hrama.
- Sveta Nedelja je velikomučenica, Grkinja, koja je rođena u 3. veku u Anadoliji, a postradala je 289. godine. U manastiru se nalazi blizu 75 čestica moštiju raznih svetaca, među kojima je i deo rebea Svete Nedelje. Pored kapele se nalazi i stari hrast, gde se slavi seoska slava - objašnjava monahinja.
Dodaje i da su ljudi ovog kraja pobožni, a broj crkava sve to potvrđuje. U manastir svako dolazi zbog svojih ličnih potreba, ali svima je jedno zajedničko, dok za monaški život otkriva da je suprotan od onoga kakvim ga ljudi doživljavaju.
- Monaški život je lep i zanimljiv iako ljudima koji nisu u monaštvu sve to deluje drugačije. Misle da smo zatvoreni, da je naš život monoton, ali je sve suprotno tome. Mi vidimo slobodu, a spoljni svet doživljavamo kao zatvor i ropstvo materiji - kaže monahinja.
Da u životu van monaštva živimo slobodno možemo jedino sa Bogom i u postu i molitvi.
- Postoje ljudi koji su skromni i oni koji su opozit. Koji samo grabe bez misli o Bog, dok ih ne snađe nevolja.
Duhovne poruke se razlikuju od posetioca, razne misli svetitelja na razne teme se razmenjuju, objašnjava mati, koja je završila Fakultet političkih nauka, smer politikologije.
- Prvo je vera prodela u mene, dok sam bila mala. Političke nauke su došle slučajno. Svaka nauka je lepa, ako se ne zloupotrebljava. Postojala je mogućnost da budem asistent, iako nosim mantiju, mada ja to ne želim. Svaki monah pored duhovne literature ima svoja interesovanja.
Reakcija studenata na mantiju je bila zanimljiva, a mnoge nedoumice donela je crna tkanina u umove brucoša i apsolvenata.
- Reakcija je bila prilično smešna. Kad sa sam se pojavila u mantiji govorili su da sam Betmen, nindža. Zatim su se snebivali kako da komuniciraju sa mnom.
Za kraj kaže da svetinju čine ljudi koji u njoj službuju i dodaje da manastir jeste polje za postavjanje pitanja koja nas muče.
- Svaka svetinja je velika na svoj način i nose je oni koji u njoj žive. Nema potreba da se dolazi sa strahom, već sa osećajem slobode da se pita sve što nas zanima - zaključuje monahinja Kirijakija.
Posetioci imaju osećaj kao da su usred oaze do koje se dolazi malim drvenim mostom i preporučuju da ovo mesto nikako ne zaobilazite. Manastirska biblioteka bila je od velikog značaja kroz vekove, sa bogatom kolekcijom rukopisnih i štampanih bogoslužbenih knjiga. U pitanju je molitvena prostorija unutar svetog drveta. Ujedno je glavna atrakcija botaničke bašte u Kutaisi, a pre deset godina dobila je trenutnu namenu. Nalazi se okružen strmim stenama oko kanjona reke Azat i stavljen je na UNESCO-ov popis svetske baštine 2000. godine. Budi deo Religija.rs zajednice.
OVU CRKVU OBAVEZNO MORATE DA VIDITE, TO JE OAZA MIRA: Posvećena je Svetom Nikoli i čuva čudotvornu ikonu
OVO JE JEDINI SRPSKI MANASTIR KOJI NIJE RUŠEN: Arhitektonsko je čudo, a smatraju ga i "svetom stolice naše pismenosti"
CRKVA U STABLU HRASTA: Svetinja kao iz bajke postala simbol grada, u nju može stati tri osobe (FOTO)
ZOVU GA MANASTIR KOPLJA: Veruje se da se ovde nalazilo sečivo kojim je na krstu proboden Isus Hrist
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Vitovnički duhovnik objasnio je zašto krštenje i krsna slava nisu dovoljni ako se ne menjamo iznutra i ne trudimo se da živimo u skladu sa hrišćanskim učenjem.