U pljački koja je pogodila vernu zajednicu, iz crkve su odneseni alat i novac, dok su tragovi zločina ostali kao podsećanje na teško stanje u kojem se nalazi ovaj deo Kosova i Metohije.
Dok su se Srbi u Cernici, kao i na čitavom Kosovu i Metohiji, pripremali da sutra, na Zadušnice, obiđu odu u crkvu da se pomole za spokoj duša svojih bližnjih I da obiđu njihove grobove, Hram Hrista Spasa u ovom naselju u Kosovskom Pomoravlju postao je žrtva pljačke.
U noći koja je prošla, nepoznati počinioci su upali u ovaj sveti hram, odnoseći materijal potreban za održavanje crkve, ali i novac koji je bio namenjen za njene potrebe. Pljačka je otkrivena rano ujutro, kada je čuvar crkve, Milivoje Nisić, došao kako bi pripremio crkvu za sutrašnje zadušnice. Nažalost, ono što je zatekao nije bila pobožnost, već premetačina i obijena kapela.
- Obijena nam je kapela, iz koje je odnešen kompletan alat. Bilo je i nekih dinara, dinari su bili ostavljeni, a sitni evri su bili doneti - izjavio je Nisić, prenosi RTV Puls. On se dalje osvrćei se na težak trenutak koji je pogodio zajednicu i podseća podsetio da ovo nije prvi put da se crkva nađe na meti pljačkaša, što dodatno osvetljava teško stanje u kojem se nalazi i sam hram, ali i celo selo.
Printscreen/ Youtube/ Radio Televizija PULS
Hram Hrista Spasa u naselju Cernica u Kosovskom Pomoravlju
Policija je ubrzo reagovala, dolazeći na mesto događaja kako bi obavila uviđaj i prikupila sve potrebne informacije za dalji rad. Trenutno je u toku potraga za počiniocima ovog nedela.
Cernica, nedaljeko od Gnjilana, danas je selo sa duboko potresenom istorijom i demografskim promenama. Pre 1999. godine, ovo multietničko naselje bilo je dom za 128 srpskih porodica, sa skoro 800 stanovnika. Danas, broj Srba u ovom selu drastično je smanjen, a u preostalih 40-ak kuća živi svega oko 130 Srba. Usled nestabilne političke situacije, život u Cernici postao je sve teži, a crkva Hrista Spasa, koja je oduvek bila simbol duhovne snage ove zajednice, još jednom je postala žrtva nesrećne svakodnevice.
Ovaj incident podseća na sve teškoće sa kojima se suočava srpska zajednica na Kosovu i Metohiji, a najviše pogađa verujući narod, koji je uprkos svemu odlučan da održi svetinje. Nadamo se da će pravda biti zadovoljena i da će crkva Hrista Spasa nastaviti da služi kao svetionik vere i nade.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
U Parohijskom domu hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve razgovarao je sa uglednim gostom iz Francuske o stradanju srpskog naroda i potrebi međunarodne podrške za očuvanje svetinja na Kosovu i Metohiji.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
Mnogi smatraju da je džihad svaki rat u kome učestvuju muslimani, bez obzira da li se taj rat vodio iz ličnih, političkih ili teritorijalnih razloga, kaže Naik.
Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
Episkop valjevski je vernom narodu preneo priču o istorijskoj borbi za poštovanje ikona, naglašavajući da poštovanje ikona i danas ostaje ključ duhovnog života i očuvanja Božjeg obraza u svakom čoveku.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.