U pljački koja je pogodila vernu zajednicu, iz crkve su odneseni alat i novac, dok su tragovi zločina ostali kao podsećanje na teško stanje u kojem se nalazi ovaj deo Kosova i Metohije.
Dok su se Srbi u Cernici, kao i na čitavom Kosovu i Metohiji, pripremali da sutra, na Zadušnice, obiđu odu u crkvu da se pomole za spokoj duša svojih bližnjih I da obiđu njihove grobove, Hram Hrista Spasa u ovom naselju u Kosovskom Pomoravlju postao je žrtva pljačke.
U noći koja je prošla, nepoznati počinioci su upali u ovaj sveti hram, odnoseći materijal potreban za održavanje crkve, ali i novac koji je bio namenjen za njene potrebe. Pljačka je otkrivena rano ujutro, kada je čuvar crkve, Milivoje Nisić, došao kako bi pripremio crkvu za sutrašnje zadušnice. Nažalost, ono što je zatekao nije bila pobožnost, već premetačina i obijena kapela.
- Obijena nam je kapela, iz koje je odnešen kompletan alat. Bilo je i nekih dinara, dinari su bili ostavljeni, a sitni evri su bili doneti - izjavio je Nisić, prenosi RTV Puls. On se dalje osvrćei se na težak trenutak koji je pogodio zajednicu i podseća podsetio da ovo nije prvi put da se crkva nađe na meti pljačkaša, što dodatno osvetljava teško stanje u kojem se nalazi i sam hram, ali i celo selo.
Printscreen/ Youtube/ Radio Televizija PULS
Hram Hrista Spasa u naselju Cernica u Kosovskom Pomoravlju
Policija je ubrzo reagovala, dolazeći na mesto događaja kako bi obavila uviđaj i prikupila sve potrebne informacije za dalji rad. Trenutno je u toku potraga za počiniocima ovog nedela.
Cernica, nedaljeko od Gnjilana, danas je selo sa duboko potresenom istorijom i demografskim promenama. Pre 1999. godine, ovo multietničko naselje bilo je dom za 128 srpskih porodica, sa skoro 800 stanovnika. Danas, broj Srba u ovom selu drastično je smanjen, a u preostalih 40-ak kuća živi svega oko 130 Srba. Usled nestabilne političke situacije, život u Cernici postao je sve teži, a crkva Hrista Spasa, koja je oduvek bila simbol duhovne snage ove zajednice, još jednom je postala žrtva nesrećne svakodnevice.
Ovaj incident podseća na sve teškoće sa kojima se suočava srpska zajednica na Kosovu i Metohiji, a najviše pogađa verujući narod, koji je uprkos svemu odlučan da održi svetinje. Nadamo se da će pravda biti zadovoljena i da će crkva Hrista Spasa nastaviti da služi kao svetionik vere i nade.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
U Parohijskom domu hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve razgovarao je sa uglednim gostom iz Francuske o stradanju srpskog naroda i potrebi međunarodne podrške za očuvanje svetinja na Kosovu i Metohiji.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
Kroz primer cara Davida Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da priznanje greha nije kraj, već početak neprekidnog hoda ka duhovnoj iskrenosti i unutrašnjem miru.
Sveto Pismo nas podseća da istinska milost nije uzajamna – ona se pruža i onima od kojih ništa ne očekujemo, otvarajući srce za Božiju neograničenu blagodat i put ka sinovnosti Božijoj.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.