U pljački koja je pogodila vernu zajednicu, iz crkve su odneseni alat i novac, dok su tragovi zločina ostali kao podsećanje na teško stanje u kojem se nalazi ovaj deo Kosova i Metohije.
Dok su se Srbi u Cernici, kao i na čitavom Kosovu i Metohiji, pripremali da sutra, na Zadušnice, obiđu odu u crkvu da se pomole za spokoj duša svojih bližnjih I da obiđu njihove grobove, Hram Hrista Spasa u ovom naselju u Kosovskom Pomoravlju postao je žrtva pljačke.
U noći koja je prošla, nepoznati počinioci su upali u ovaj sveti hram, odnoseći materijal potreban za održavanje crkve, ali i novac koji je bio namenjen za njene potrebe. Pljačka je otkrivena rano ujutro, kada je čuvar crkve, Milivoje Nisić, došao kako bi pripremio crkvu za sutrašnje zadušnice. Nažalost, ono što je zatekao nije bila pobožnost, već premetačina i obijena kapela.
- Obijena nam je kapela, iz koje je odnešen kompletan alat. Bilo je i nekih dinara, dinari su bili ostavljeni, a sitni evri su bili doneti - izjavio je Nisić, prenosi RTV Puls. On se dalje osvrćei se na težak trenutak koji je pogodio zajednicu i podseća podsetio da ovo nije prvi put da se crkva nađe na meti pljačkaša, što dodatno osvetljava teško stanje u kojem se nalazi i sam hram, ali i celo selo.
Printscreen/ Youtube/ Radio Televizija PULS
Hram Hrista Spasa u naselju Cernica u Kosovskom Pomoravlju
Policija je ubrzo reagovala, dolazeći na mesto događaja kako bi obavila uviđaj i prikupila sve potrebne informacije za dalji rad. Trenutno je u toku potraga za počiniocima ovog nedela.
Cernica, nedaljeko od Gnjilana, danas je selo sa duboko potresenom istorijom i demografskim promenama. Pre 1999. godine, ovo multietničko naselje bilo je dom za 128 srpskih porodica, sa skoro 800 stanovnika. Danas, broj Srba u ovom selu drastično je smanjen, a u preostalih 40-ak kuća živi svega oko 130 Srba. Usled nestabilne političke situacije, život u Cernici postao je sve teži, a crkva Hrista Spasa, koja je oduvek bila simbol duhovne snage ove zajednice, još jednom je postala žrtva nesrećne svakodnevice.
Ovaj incident podseća na sve teškoće sa kojima se suočava srpska zajednica na Kosovu i Metohiji, a najviše pogađa verujući narod, koji je uprkos svemu odlučan da održi svetinje. Nadamo se da će pravda biti zadovoljena i da će crkva Hrista Spasa nastaviti da služi kao svetionik vere i nade.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
U Parohijskom domu hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve razgovarao je sa uglednim gostom iz Francuske o stradanju srpskog naroda i potrebi međunarodne podrške za očuvanje svetinja na Kosovu i Metohiji.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.