U pljački koja je pogodila vernu zajednicu, iz crkve su odneseni alat i novac, dok su tragovi zločina ostali kao podsećanje na teško stanje u kojem se nalazi ovaj deo Kosova i Metohije.
Dok su se Srbi u Cernici, kao i na čitavom Kosovu i Metohiji, pripremali da sutra, na Zadušnice, obiđu odu u crkvu da se pomole za spokoj duša svojih bližnjih I da obiđu njihove grobove, Hram Hrista Spasa u ovom naselju u Kosovskom Pomoravlju postao je žrtva pljačke.
U noći koja je prošla, nepoznati počinioci su upali u ovaj sveti hram, odnoseći materijal potreban za održavanje crkve, ali i novac koji je bio namenjen za njene potrebe. Pljačka je otkrivena rano ujutro, kada je čuvar crkve, Milivoje Nisić, došao kako bi pripremio crkvu za sutrašnje zadušnice. Nažalost, ono što je zatekao nije bila pobožnost, već premetačina i obijena kapela.
- Obijena nam je kapela, iz koje je odnešen kompletan alat. Bilo je i nekih dinara, dinari su bili ostavljeni, a sitni evri su bili doneti - izjavio je Nisić, prenosi RTV Puls. On se dalje osvrćei se na težak trenutak koji je pogodio zajednicu i podseća podsetio da ovo nije prvi put da se crkva nađe na meti pljačkaša, što dodatno osvetljava teško stanje u kojem se nalazi i sam hram, ali i celo selo.
Printscreen/ Youtube/ Radio Televizija PULS
Hram Hrista Spasa u naselju Cernica u Kosovskom Pomoravlju
Policija je ubrzo reagovala, dolazeći na mesto događaja kako bi obavila uviđaj i prikupila sve potrebne informacije za dalji rad. Trenutno je u toku potraga za počiniocima ovog nedela.
Cernica, nedaljeko od Gnjilana, danas je selo sa duboko potresenom istorijom i demografskim promenama. Pre 1999. godine, ovo multietničko naselje bilo je dom za 128 srpskih porodica, sa skoro 800 stanovnika. Danas, broj Srba u ovom selu drastično je smanjen, a u preostalih 40-ak kuća živi svega oko 130 Srba. Usled nestabilne političke situacije, život u Cernici postao je sve teži, a crkva Hrista Spasa, koja je oduvek bila simbol duhovne snage ove zajednice, još jednom je postala žrtva nesrećne svakodnevice.
Ovaj incident podseća na sve teškoće sa kojima se suočava srpska zajednica na Kosovu i Metohiji, a najviše pogađa verujući narod, koji je uprkos svemu odlučan da održi svetinje. Nadamo se da će pravda biti zadovoljena i da će crkva Hrista Spasa nastaviti da služi kao svetionik vere i nade.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
U Parohijskom domu hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve razgovarao je sa uglednim gostom iz Francuske o stradanju srpskog naroda i potrebi međunarodne podrške za očuvanje svetinja na Kosovu i Metohiji.
Prve zadušnice u godini obeležavaju se 22. februara – saznajte kako da se pripremite, šta je važno doneti u hram i zašto je molitva za pokojnike neizmerno značajna.
Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
Kao nastojateljica manastira Ljubostinja više od trideset godina, ostavila je duhovno nasleđe tihe požrtvovanosti, koje ostaje večni putokaz za sve koji traže mir i utehu.
Mnogi se pitaju da li moraju oba dana u crkvu, da li je kupanje obavezno i šta se zaista računa pred Bogom - evo šta kaže crkvena praksa, a šta narodno predanje.
U besedi za 32. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da sva dela koja nemaju izvor u Hristu ostaju prazna, poput loze koja ne može doneti plod ako nije povezana sa čokotom.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Na dan kada se odaje počast preminulima, pravoslavni vernici iz severnog dela Kosovske Mitrovice kreću u emotivno putovanje ka grobovima svojih voljenih, prevazilazeći etničke podele i obnavljajući vezu s prošlošću na mestima koja su svedoci patnje i nade.
Kao nastojateljica manastira Ljubostinja više od trideset godina, ostavila je duhovno nasleđe tihe požrtvovanosti, koje ostaje večni putokaz za sve koji traže mir i utehu.
Povodom 850 godina od rođenja Svetog Save, u Hramu Svetog Save od 22. do 31. januara biće održana velika manifestacija sa bogosluženjima, predavanjima, izložbom i svečanom akademijom.
Predsednika Odeljenja za fizičku kulturu i sport Eparhije armavirske Ruske pravoslavne crkve pokreću zajednički turniri, digitalne igre i projekti koji spajaju crkve i mlade, dok filozofija vere postaje most između naroda.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.