Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
Svaki trag srpskog postojanja na teritoriji Kosovo i Metohije planski se uništava, kako bi se lak[e neka nova istorija ispisivala na vekovnom ognjištu srpskog naroda.
Na Kosovu i Metohiji, južno od Ibra, nema nijednog mesta u kome su postojale crkve ili manastiri, a da na njih nisu jurišali Albanci posle juna 1999. godine i kasnije. Iako su bili pod danonoćnom stražom vojnika Kfora, albanski ekstremisti su napadali i Pećku patrijaršiju, Visoke Dečane, Sokolicu, a dok su ih obezbeđivali međunarodni mirovnjaci, do temelja je srušen i zapaljen manastir Sveti arhangeli, kao i Crkva Bogorodica Ljeviška u Prizrenu i manastir Devič kod Srbice u Drenici.
Uništavana su groblja, skrnavljene nadgrobne ploče i sve što ima veze sa srpskom tradicijom. Koliko je taj poriv vođen mržnjom bio jak svedoči i jedan panj, koji je nekada bio simbol srpskog naroda. Posekla ga je albanska vojska 1999. godine.
Rastao je u porti crkve Svetog Arhangela Mihaila u Gornjem Nerodimlju, mestu gde su, prema predanju, Nemanjići stolovali, a gde od 1999. godine nije kročila srpska noga.
Mladi oči u oči sa devastiranim delom sopstvene tradicije
printskrin facebook
Trajko Vlajković
Prošle godine se grupa mladih odazvala pozivu oca Trajka Vlajkovića da zajedničkim snagama spasu što se spasiti da, okruženi uništenim nadgrobnim spomenicima na groblju koje je obraslo u korov. Nakon što su ga uključili osećaj koji ih je obuzeo nisu umeli lako da prepričaju.
Marko Todorović (23) je sa drugovima došao iz Gornjeg Kusca da pomogne pri raščišćavanju porte i groblja u Nerodimlju.
- Nas desetak smo se okupili na poziv paroha Trajka da pomognemo da se ovo groblje očisti posle četvrt veka i zaista zatekli smo tužnu scenu. Sam osećaj se neki budi u nama, kada smo ovde došli, zatekli sve, videli ovaj vandalizam... Mi smo veoma mladi, nismo čak ni bili rođeni za vreme bombardovanja 1999. godine. Kroz istoriju i školu smo naučili za Nerodimlje, tu je bor cara Dušana, zaista lepe uspomene kroz istoriju vezuju se za ovo mesto - rekao je Todorović
Video Printscreen You tube
Marko Todorović
Od roditelja su mladići čuli i za dešavanja 1999. godine u ovom mestu, ali to ih nije navelo da odustanu od dolaska.
- Želim sa ovog mesta da poručim svim našim vršnjacima, da ne treba da odlazimo odavde, da treba da se borimo protiv ovoga, da ostajemo na svojim ognjištima i da se borimo za našu budućnost, jer ako odemo odavde, šta smo mi? Mi nismo ljudi više. Čovek bez svoje kolevke nije ništa - kaže Todorović.
Otac Trajko je pomagao mladima a onda naveo da je to prostor velike srpske svetinje.
- Nažalost, dugo ovde nije kročila srpska noga... velika svetinja, ne samo ljudi koji su živeli u ovom kraju, već svih nas pravoslavnih hrišćana. Ja sam ovde sveštenik devet godina i ovo je prvi put da sam mogao da dođem do ovih stepenica, da saznam gde je bor cara Dušana, da dođem do zvonare - rekao je otac Trajko.
Video Printscreen You tube
Otac Trajko
Crkva iz 14. veka, obnovljena je 1700. godine, a 1999. godine dva puta minirana. Po predanju, Nerodimlje je bilo mesto u kome su Nemanjići donosili važne odluke, poput crkvenih i državnih zakona.
- To je taj bor cara Dušana koji je u narodu poznat. To je bor koji je po predanju i po priči meštana, ovde u selu Nerodimlje zasadio car Dušan Veliki 1336. godine. Postoji predanje da je pre cara Dušana ovde dolazio kralj Milutin. Njegovo telo je jedno vreme počivalo tu, nakon najezde Turaka, usled bezbednosnih razloga, njegove mošti do danas stoje u Sofiji, a njegov grob se nalazio tamo pored same crkve. Ono što je važno jeste to da je Dušan Silni često dolazio u ovaj letnjikovac i ovde je nastalo još jedno veliko delo koje se i dan danas pominje i mnogi naši ljudi se sećaju toga, a to je Dušanov zakonik.
Pojedini vernici tvrde da je na mestu gde je posečen Dušanov bor iznikao jedan manji, kao simbol obnove i podstrek da ne gubimo nadu.
Čuvena pesma nastala tu
U maloj seoskoj crkvi nastala je pesma „Rasti, rasti moj zeleni bore“, koja nosi duboku simboliku. Sveštenik izražava nadu da će pesma ponovo odzvanjati Nerodimljem. On poredi sudbinu crkve i bora sa Hristovim vaskrsenjem, verujući da će i crkva i bor uskoro ponovo oživeti.
- Svi su uvereni da će na tom mestu biti zasađen novi bor, koji će, zaliven ljubavlju slavnih Nemanjića, postati simbol okupljanja i duhovne obnove tog kraja.
Stotine vernika okupilo se u kosmetskoj svetinji, na liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije, uz poruke nade i mira iz Božićne poslanice patrijarha srpskog.
Mališani iz srpskih enklava proslavili krsnu slavu sa poglavarom Srpske pravoslavne crkve, a sledeće godine – ako Bog da – slavlje u Pećkoj patrijaršiji.
U Parohijskom domu hrama Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve razgovarao je sa uglednim gostom iz Francuske o stradanju srpskog naroda i potrebi međunarodne podrške za očuvanje svetinja na Kosovu i Metohiji.
Ovaj neodoljivo ukusan kosovski specijalitet vekovima se priprema u srpskim domovima, a njegov recept krije toplinu ognjišta, majčinsku ljubav i duh tradicije.
Ajeti 46:13-16 pokazuju kako vera, zahvalnost i poštovanje roditelja ne samo da otvaraju vrata Božije milosti, već mogu potpuno promeniti vašu svakodnevicu.
Kroz primer iz Starog zaveta, jedan od najvećih svetitelja pokazuje kako vera i strpljenje oblikuju unutrašnju svetlost koju ništa na svetu ne može ugasiti.
Policija razotkrila kako je verski identitet iskorišćen za složenu mrežu krijumčarenja između Atike i Dodekanskih ostrva, dok javnost ostaje u neverici.
Srpska pravoslavna crkva 10. novembra proslavlja ovu svetiteljku, poznatu po snazi molitve i nepokolebljivoj veri, kojom je prkosila caru i mučiteljima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Kroz primer iz Starog zaveta, jedan od najvećih svetitelja pokazuje kako vera i strpljenje oblikuju unutrašnju svetlost koju ništa na svetu ne može ugasiti.
Policija razotkrila kako je verski identitet iskorišćen za složenu mrežu krijumčarenja između Atike i Dodekanskih ostrva, dok javnost ostaje u neverici.
Dok nas svakodnevno preplavljuju strahovi i brige, veliki duhovnik sa Svete Gore iz 20. veka nas uči da vera nije udaljena, već da živi u svakom pokretu i svakom trenutku našeg života, donoseći unutrašnji mir i snagu.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Krsna slava nije samo porodična svetkovina, već sveti dan kada se vera, molitva i gostoprimstvo sjedinjuju u toplini doma, a domaćin s poštovanjem i radošću dočekuje svakog gosta kao brata u Hristu.