Na svetoj zemlji Kosova i Metohije, održan je godišnji pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, čije su molitve i nesebična predanost ostavile dubok trag u vernicima.
U svetoj tišini manastira Gorioč, verni narod i monaštvo sabrali su se da obeleže godišnji pomen mati Marti, blaženopočivšoj duhovnoj majci i čuvaru ovog svetog mesta. Manastir Gorioč, kao metoh Manastira Visoki Dečani, nosi vekovnu svetlost pravoslavlja i podseća na duboko ukorenjenu veru na ovim prostorima, dok život i služba mati Marte ostaju neizbrisivo zapisani u srcima svih koji su je poznavali.
Na godišnjem pomenu, svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit raško-prizrenski Teodosije, uz sasluženje episkopa kostajničkog Serafima i brojnog sveštenstva. Posle liturgije, na manastirskom groblju, služen je parastos za pokoj duše mati Marte. U nadahnutim rečima mitropolita Teodosija, osetila se duboka zahvalnost prema svima koji su došli da se pomole za ovu duhovnu stamenicu, koja je svoj život posvetila molitvi i tihoj, ali neizmerno snažnoj službi Bogu.
- Draga braćo i sestre, želim da vam se zahvalim što ste danas ovde, da zajedno pomenemo moju majku, igumaniju Martu - kazao je mitropolit Teodosije, otkrivajući koliko je mati Marta svojim životom i delima oblikovala duh zajednice koja se okuplja oko manastira.
- Njena nesebična predanost monaškom životu, njena tiha snaga i molitva za sve nas ostavili su primer koji će zauvek živeti. Neka joj Gospod podari Carstvo nebesko, a nama da snage da njen primer sledimo sa istom verom i ljubavlju.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Ove reči, ispunjene toplinom i duhovnom snagom, bile su podsetnik svima prisutnima na neiscrpnu ljubav koju je mati Marta ugradila u temelje manastira i duše svakog vernika koji je kročio na ovo sveto tlo. Njena tiha, ali postojana prisutnost još uvek odjekuje kroz molitveni mir Manastira Gorioč, podsećajući nas da su monasi i monahinje, poput nje, svetionici vere i ljubavi na ovim prostorima.
Neka je večan pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, a njen trud i molitva neka ostanu trajno nadahnuće svim budućim pokolenjima!
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da snaga naroda počiva na očuvanju vere i identiteta, podsećajući da Vidovdan i Sveti knez Lazar svedoče o izboru večnih vrednosti koje su kroz vekove čuvale dostojanstvo i slobodu.
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.