Na svetoj zemlji Kosova i Metohije, održan je godišnji pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, čije su molitve i nesebična predanost ostavile dubok trag u vernicima.
U svetoj tišini manastira Gorioč, verni narod i monaštvo sabrali su se da obeleže godišnji pomen mati Marti, blaženopočivšoj duhovnoj majci i čuvaru ovog svetog mesta. Manastir Gorioč, kao metoh Manastira Visoki Dečani, nosi vekovnu svetlost pravoslavlja i podseća na duboko ukorenjenu veru na ovim prostorima, dok život i služba mati Marte ostaju neizbrisivo zapisani u srcima svih koji su je poznavali.
Na godišnjem pomenu, svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit raško-prizrenski Teodosije, uz sasluženje episkopa kostajničkog Serafima i brojnog sveštenstva. Posle liturgije, na manastirskom groblju, služen je parastos za pokoj duše mati Marte. U nadahnutim rečima mitropolita Teodosija, osetila se duboka zahvalnost prema svima koji su došli da se pomole za ovu duhovnu stamenicu, koja je svoj život posvetila molitvi i tihoj, ali neizmerno snažnoj službi Bogu.
- Draga braćo i sestre, želim da vam se zahvalim što ste danas ovde, da zajedno pomenemo moju majku, igumaniju Martu - kazao je mitropolit Teodosije, otkrivajući koliko je mati Marta svojim životom i delima oblikovala duh zajednice koja se okuplja oko manastira.
- Njena nesebična predanost monaškom životu, njena tiha snaga i molitva za sve nas ostavili su primer koji će zauvek živeti. Neka joj Gospod podari Carstvo nebesko, a nama da snage da njen primer sledimo sa istom verom i ljubavlju.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Ove reči, ispunjene toplinom i duhovnom snagom, bile su podsetnik svima prisutnima na neiscrpnu ljubav koju je mati Marta ugradila u temelje manastira i duše svakog vernika koji je kročio na ovo sveto tlo. Njena tiha, ali postojana prisutnost još uvek odjekuje kroz molitveni mir Manastira Gorioč, podsećajući nas da su monasi i monahinje, poput nje, svetionici vere i ljubavi na ovim prostorima.
Neka je večan pomen blaženopočivšoj igumaniji Marti, a njen trud i molitva neka ostanu trajno nadahnuće svim budućim pokolenjima!
Sveti apostol Pavle podseća da Carstvo Božije "nije jelo ni piće" (Rimlj. 14,17), što znači da Bog ne može carstvovati u srcu koje je opterećeno prekomernim ugađanjem telu.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Dok se jedni pravdaju da "samo prate", a drugi sa visine osuđuju, sveštenik razbija lažnu podelu i pokazuje kako rijaliti programi utiču na savest, navike i unutrašnji život.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Bivši arhimandrit, vlasnik građevinskog preduzeća i arhitekt osuđeni za milionske zloupotrebe sredstava namenjenih obnovi manastira i crkava na Kosovu i Metohiji – pravda konačno zadovoljena, a istina iza kulisa crkvene moći otkrivena.
Na praznik Svetog proroka Jezekilja, u crkvi Svetog arhiđakona Stefana u Velikoj Hoči, mitropolit raško-prizrenski Teososije služio je svetu liturgiju i osvetio novi mozaik.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Vladika raško-prizrenski je upozorio šefoa Misije OEBS-a u Prištini Džerarda Mekgarka na sve ozbiljnije bezbednosne pretnje, sistemsku diskriminaciju i napade na versko i kulturno nasleđe Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
Posle dugog čekanja i bezbrojnih obraćanja, gradska skupština je konačno donela odluku kojom je ispunjena višegodišnja želja stanovnika podgoričkog naselja Konik.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Ageja po starom kalendaru, Sećanje na 14.000 nevine dece po novom. Katolici slave Svetog Tomu Beketa, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
U ajetima 99:1-8 krije se univerzalna poruka: nijedno delo, koliko god sitno, ne prolazi neprimećeno, a Sudnji dan donosi konačnu meru za svaku ljudsku odluku.