Sutra je Pobusani ponedeljak, koji se svake godine obeležava osmog dana nakon Vaskrsa i zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji kao dan posvećen upokojenima.
U narodu je poznat i kao Vaskrs za mrtve, jer vernici toga dana izlaze na groblje, dele vaskršnja jaja i uz molitvu se sećaju svojih preminulih, verujući da radost Hristovog vaskrsenja obuhvata i one koji više nisu sa nama.
Ovaj dan predstavlja nastavak vaskršnje radosti, ali u tišini i molitvenom sećanju. Vernici odlaze na grobove svojih najmilijih, gde ih simbolično "pobusaju", odnosno pospu travom ili cvećem, uređuju ih i pale sveće.
shutterstock.com/Konektus Photo, Shutterstock/Soos Jozsef
Grobovi se na Pobusani ponedeljak sređuju i na njih se iznose obojena jaja
Time se iskazuje poštovanje, ali i vera u život večni, jer smrt u pravoslavlju nije kraj, već prelazak u drugi, večni život.
Na Pobusani ponedeljak bi samo žene trebalo da izađu na groblje. Naime, taj ponedeonik je početak sedmice žena mironosica. A Mironosice su prve posetile grob Gospodnji pod Golgotom, i prve javile ljudima, da je Gospod vaskrsao.
Po svršenoj molitvi, prema crkvenim pravilima, crvenim jajetom bi trebalo kucnuti o krst i spomenik i reći: "Hristos Vaskrse"!
Nikola Mutic
Jaja koja ostanu posle Pobusanog ponedeljka se dele sirotinji
Time se pozdravlja pokojnik najradosnijim pozdravom i njime se uverava da će i njima svanuti dan vaskrsenja iz groba.
Na grobove su nose jaja koja su ofarbana za Vaskrs, a na sajtu "Svetosavlje" jasno je objašnjeno i šta bi trebalo uraditi sa ofarbanim jajima koja ostanu posle Pobusanog ponedeljka.
- Toga dana, po narodnom verovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obeležava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se sveće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vasršnja jaja na grob, i dele se potom sirotinji - navedeno je.
Ovaj incident je deo tenzija između lokalne zajednice i vernika Srpske pravoslavne crkve, koji su ranije postavila jarbol sa trobojkom u skladu sa Temeljnim ugovorom.
Luksuz, zaborav i suvišni rituali zamenjuju molitve i dobra dela, narušavajući suštinu pravoslavne tradicije. Saznajte kako vratiti duhovnu dimenziju u sećanje na upokojne.
Ovaj dan nosi sa sobom duhovnu snagu i važnost tradicije koja nas povezuje sa našim predcima. Protođakon Ljubomir Ranković ističe važna pravila koja nas vode ka ispravnom obeležavanju ovog dana, posvećenog upokojenima.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
U čestitki povodom Obretenja moštiju Prepodobnog Sergija Radonješkog, patrijarh srpski istakao je njegov značaj kao duhovnog uzora i pozvao na jedinstvo, ljubav i prevazilaženje podela.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Zašto se na groblje nosi vaskršnje jaje, šta znači „Hristos vaskrse“ među humkama i zbog čega ovaj dan nije običan pomen - objašnjava jerej Borislav Petrić
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.