Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
U pravoslavnoj tradiciji priprema vaskršnjih pogača zauzima posebno mesto kao jedan od najprepoznatljivijih izraza praznične radosti i porodičnog sabranja. Od najranijih vremena hrišćanske kulture, miris sveže pečenog testa koji se širi domom bio je znak da se približava praznik nad praznicima - Vaskrs.
Iako je osnovna ideja svuda ista, recepti za ove pogače razlikuju se od kraja do kraja: negde se pripremaju jednostavne, blago slane pogače koje naglašavaju skromnost i liturgijsku simboliku, dok su u drugim krajevima bogatije, slatke i aromatične, sa začinima i puterom kao znakom praznične obilnosti. U nastavku donosimo recept svetogorskih monaha, čiji se način pripreme čuva kao deo tihe, ali postojane monaške kulinarske tradicije.
Sastojci
1 kg brašna za sve namene
1 i 1/4 šolje šećera
230 g putera
40 g svežeg kvasca
5 jaja (2 žumanca i 3 cela jaja)
1 šolja mlakog kondenzovanog nezaslađenog mleka (ili mleka sa većim procentom mlečne masti)
1 kašičica mlevenog mahlepa (mahlep je mleveno seme koštice divlje trešnje (najčešće vrste, ima blago gorkasto-sladak ukus – u nedostatku može se izostaviti)
1/3 kašičice mlevene mastike
1 kašičica ekstrakta vanile
prstohvat soli
U velikoj posudi stavite malo brašna i malo šećera i promešajte. Razmutite kvasac u mlakom mleku i sipajte ga u posudu, stalno mešajući dok se ne dobije gusta smesa (kaša). Pokrijte krpom i ostavite da miruje oko jedan sat na toplom mestu, da naraste.
U drugoj posudi stavite preostalo brašno, napravite udubljenje u sredini i dodajte jaja (žumanca i cela jaja, blago umućena), mahlep, mastiku i vanilu. Mesite dobro dok se masa ne sjedini.
Zagrejte puter (da ne provri) i dodajte ga postepeno u smesu sa jajima i brašnom, dok se ne upije. Zatim dodajte i smesu sa kvascem. Nastavite da mesite dok se testo ne počne odvajati od ruku i posude. Po potrebi dodajte još malo brašna. Ostavite testo na toplom mestu da naraste i udvostruči zapreminu (oko jedan sat).
Ponovo ga kratko premesite. Oblikujte pogače po želji (okrugle ili pletenice) – od ove količine dobićete dva srednja ili četiri manja komada. Ostavite ih da ponovo narastu.
Slažite ih u pleh obložen papirom za pečenje. U testo utisnite crvena jaja i ostavite ponovo da narastu. Umutite žumanca sa mlekom i premažite tsurekia četkicom. Pospite listićima badema. Pecite 35–40 minuta u prethodno zagrejanoj rerni na 180 °C, dok ne dobiju lepu zlatnu boju.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
U trci za još većim bogatstvom mnogi ne primete da gube mir, dok poruka jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja razotkriva kako se u toj navici rađa stalna napetost i unutrašnja uznemirenost.
Među vernim narodom koji je primio blagoslov sa Svete Gore otvorilo se pitanje pravilnog ophođenja prema osveštanoj trakici, a sveštenici iznose pojašnjenje u skladu sa crkvenom praksom.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Sočne pečurke punjene nadevom od tunjevine, uz miris belog vina, luka i začinskog bilja, pretvaraju nekoliko jednostavnih sastojaka u topao porodični obrok koji se lako priprema, a sa stola nestaje još brže.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Epifanija Kiparskog po starom i Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Mariju Majku Crkve, dok muslimani obeležavaju Dan Arefata, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok se porodični razgovori sve češće svode na obaveze i ekran, jedna pouka starca Pajsija Svetogorca otvara pitanje koje mnogi izbegavaju: šta ostaje od vere kada se prestane živeti, prenositi i ponavljati u svakodnevici?
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.