Hodočasnici, sveštenstvo i vernici ponovo su prošli Put Stradanja ka Crkvi Svetog Groba, u atmosferi duboke napetosti i duhovnog povratka, dok su ulice Jerusalima odzvanjale molitvama.
U uskim ulicama Starog grada Jerusalima, gde se kamen pod nogama hodočasnika već vekovima oblikuje istim putem, ovogodišnji Veliki petak protekao je u znaku povratka, opreza i snažnih emocija. Litija na Via Dolorosa, putu za koji se po predanju veruje da ga je Isus Hristos prošao ka raspeću, održana je u izmenjenim bezbednosnim okolnostima, nakon perioda regionalnih napetosti i privremenih ograničenja kretanja.
Povratak litije kroz srce starog grada
Pravoslavni vernici, sveštenstvo i hodočasnici ponovo su kročili starim jerusalimskim Putem stradanja, noseći krstove i pevajući crkvene pesme dok su se kretali ka crkvi Svetog Groba, jednom od najsvetijih mesta hrišćanskog sveta. Kretanje je bilo usporeno i organizovano, ne samo zbog bezbednosnih mera, već i zbog izraženog osećaja opreza među okupljenima nakon nedavnih događaja u regionu.
Prema izveštajima agencije Rojters, među učesnicima litije bio je i arhiepiskop Pele Filumen, koji je nosio krst kroz Stari grad Jerusalima. Njegovo prisustvo obeležilo je čin koji se u Jerusalimu ponavlja generacijama, ali koji je ove godine dobio i dodatnu dimenziju povratka - povratka hodočasnika svetim mestima koja su ranije bila ograničena ili zatvorena.
Krhki mir i tišina molitve u Jerusalimu
Litija je održana nakon što je primirje omogućilo ublažavanje ograničenja i ponovno otvaranje pristupa svetim mestima. Taj trenutak mnogi su doživeli kao olakšanje i kratkotrajno smirivanje tenzija, ali i kao podsetnik na krhkost mira u regionu.
Dok su se čule crkvene himne koje su odzvanjale kamenim ulicama, hodočasnici su zastajali na mestima koja se po predanju vezuju za poslednje korake Hristovog stradanja. Svaka stanica nosila je svoju tišinu, prekidanu molitvom i kratkim zastojima, kao da se vreme u Starom gradu na trenutak zaustavilo.
Crkva Svetog Groba, završna tačka litije, dočekala je učesnike u uobičajenom liturgijskom poretku, ali uz pojačane bezbednosne mere i kontrolisan ulazak hodočasnika. Ipak, uprkos ograničenjima, među prisutnima je preovladavao osećaj zahvalnosti zbog mogućnosti da se Veliki petak ponovo obeleži na svom izvornom putu.
Jerusalim je i ovog puta pokazao da se njegova liturgijska tradicija ne odvaja od istorijskih okolnosti, već sa njima živi, prilagođava se i opstaje kao svedočanstvo vere koja se ne prekida ni u trenucima nestabilnost
U srcu Starog grada u Jerusalimu, oci Svetog groba svakodnevno štite hramove i vernike, dok molitva i Božija zaštita čuvaju njihove živote i tradiciju koja traje od apostolskih vremena.
Sveštenstvo Jerusalimske patrijaršije nastavlja liturgiju iza zatvorenih vrata, dok vernici širom sveta iščekuju čudo Blagodatnog ognja uoči pravoslavnog Vaskrsa.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Svetogorski starac je objašnjavao zašto će mučenici poslednjih vremena biti uzvišeniji od svih i upozoravao da se vera ne pokazuje divljenjem svetiteljima, već spremnošću da se njihovim putem zaista krene.
Pored mitropolita povređeni su i sveštenik i dvoje volontera Patrijaršijske humanitarne misije, dok je patrijarh Kiril izrazio zabrinutost zbog napada na hram.
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Nakon američkog udara na iranska nuklearna postrojenja i dramatičnog upozorenja Donalda Trampa, Bliski istok gori, a u manastirima se uznose kanoni, bdenija i molitve za mir među narodima.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Svetogorski starac je objašnjavao zašto će mučenici poslednjih vremena biti uzvišeniji od svih i upozoravao da se vera ne pokazuje divljenjem svetiteljima, već spremnošću da se njihovim putem zaista krene.
Pored mitropolita povređeni su i sveštenik i dvoje volontera Patrijaršijske humanitarne misije, dok je patrijarh Kiril izrazio zabrinutost zbog napada na hram.
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.
Probajte mešano povrće po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Prvu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evpla po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Evtihe. Katolička crkva obeležava praznik Svetog apostola Vartolomeja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.