Duhovno vojevali, pobedili i ovenčali se slavom: Sutra su Sveti apostoli Olimp, Erast, Kvart, Rodion, Sosipater i Tercije
Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere.
Redosled bogoslužbenih radnji, čitanja iz Jevanđelja, litijski hod oko hrama, pojanje žalopojnih tropara i poreklo običaja u srednjovekovnom hrišćanskom Istoku.
Veliki petak Strasne sedmice poseban je dan u godini kada se ne služi Liturgija. Razlog za to je što je Liturgija najsvečanije bogosluženje, pa se na dan stradanja i smrti Spasitelja ne vrši, kao znak duboke žalosti i tišine Crkve.
Ipak, tokom Velikog petka služe se tri bogosluženja: carski časovi ujutru, večernje sa iznošenjem plaštanice tokom dana, kao i jutrenje Velike subote sa činom pogrebenja plaštanice, koje vernici ne bi trebalo da propuste.
To je služba koja obuhvata prvi, treći, šesti i deveti čas. To su kratka bogosluženja sastavljena od psalama, pesama i molitava, koja se u parohijskoj praksi obično vezuju za druge službe, večernje, jutrenje i liturgiju.
Međutim, časovi Velikog petka imaju poseban karakter. Prvo, oni čine samostalno bogosluženje. Drugo, na njima se čitaju odlomci iz Svetog pisma Starog i Novog zaveta, koji se odnose na stradanje Isusa Hrista, Njegovo raspeće na Krstu i pogrebenje.
U crkvenom bogoslužbenom Ustavu ovi časovi nazivaju se veliki. Naziv „carski“ zadržan je u ruskoj tradiciji, jer su im nekada prisustvovali i vladari.
Još pre početka večernje, sveštenik u oltaru polaže plaštanicu na presto. To je pravougaoni pokrov sa predstavom Hrista položenog u grob. Ona se stavlja na mesto gde inače stoji Jevanđelje, dok se Jevanđelje pomera u desni ugao prestola. U sredinu plaštanice polaže se malo Jevanđelje.
Sveštenik je u punoj liturgijskoj odeždi, kao prilikom služenja Liturgije, što naglašava svečanost trenutka.
Tokom večernje vrši se ulazak sa Jevanđeljem, čitaju se paremije, odlomci iz Starog zaveta, kao i Apostol i Jevanđelje. Na kraju službe otvaraju se carske dveri, a sveštenik iznosi plaštanicu iz oltara i polaže je na posebnu grobnicu u sredini hrama, sto koji simbolično predstavlja grob.
Hor peva tropare posvećene pravednom Josifu, koji je uvio telo Hrista u platno i pripremio Njegovo pogrebenje, kao i ženama mironosicama koje su učestvovale u sahrani i potom došle na grob sa miomirisima.
U troparima posvećenim mironosicama opisuje se i javljanje anđela koji im saopštava vest o Vaskrsenju.
Nakon što se plaštanica položi u sredinu hrama, sveštenik obavlja trostruko kađenje i celiva je. Time se završava večernje bogosluženje.
Zatim se pred plaštanicom čita kanon „Plač Bogorodice“, koji izražava tugu Presvete Bogorodice zbog stradanja njenog Sina. Vernici potom prilaze i celivaju plaštanicu.
Ovaj običaj verovatno potiče iz srednjeg veka sa hrišćanskog Istoka, a kasnije je prenet u Rusiju. U ruskim bogoslužbenim knjigama prvi put se pominje u 17. veku, bez tačnog navođenja izvora.
Od tada se praksa iznošenja plaštanice na Veliki petak ustalila kao deo bogoslužbenog poretka.
Ova služba posvećena je sećanju na smrt i pogrebenje Spasitelja. Pevaju se pogrebni tropare, a tekstovi su prožeti tugom zbog događaja na Golgoti i tihim oplakivanjem Hrista.
Ipak, kroz tu tugu povremeno se naziru prvi nagoveštaji Vaskrsenja.
Po svom tipu, ovo je jutrenje. Sve se odvija pred plaštanicom koja stoji u sredini hrama.
Jedan od centralnih delova službe je pevanje Neporočnih, psalama koji čine 17. katizmu. Ovaj deo je podeljen na tri celine. Uz svaki stih psalma dodaje se kratka pohvala. Hor peva stihove, dok sveštenik izgovara pohvale.
Na kraju jutrenja, posle velikog slavoslovlja, obavlja se krstni hod sa plaštanicom, koji simbolizuje pogrebenje Hrista. Procesiju prati pogrebno zvonjenje, dok učesnici pevaju „Sveti Bože…“.
Nakon krstnog hoda čitaju se paremija iz Starog zaveta, Apostol i Jevanđelje. Paremija je uzeta iz Knjige proroka Jezekilja i govori o sveopštem vaskrsenju mrtvih.
U Jevanđelju se opisuje kako su prvosveštenici postavili stražu kod Hristovog groba iz straha da učenici ne odnesu telo.
Posle službe, vernici i sveštenici celivaju plaštanicu, koja ostaje u sredini hrama do noćnog vaskršnjeg bogosluženja.
Budi deo Religija.rs zajednice. Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere. Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila. U pravoslavnom učenju vera i dela ne posmatraju se kao odvojene stvari. U pravoslavlju se kadi da bi se simbolički uznela molitva Bogu, prizvala blagodat Svetog duha i unelo duhovno osvećenje i mir u prostor i ljude. Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje. Manastir Tumane će u nedelju, 22. novembra, svečano proslaviti praznik Svetog Nektarija Eginskog, čija se čestica moštiju trajno čuva u ovoj svetinji. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka. Odgovor sveštenika otvara i važnije pitanje: kako da uspomena na preminule bude podsticaj za molitvu, a ne predmet sujeverja.
Plaštanica na večernju: kako izgleda taj trenutak u hramu
Koje pesme tada peva hor?

Da li se služba završava iznošenjem plaštanice?
Odakle potiče običaj iznošenja plaštanice?
Jutrenje Velike subote: služba koja prati tišinu groba
Osobenosti bogosluženja koje se retko vide

Šta se dešava posle krstnog hoda?
Duhovno vojevali, pobedili i ovenčali se slavom: Sutra su Sveti apostoli Olimp, Erast, Kvart, Rodion, Sosipater i Tercije
Uručili jedan drugom i lepe poklone: Važan susret patrijarha Porfirija sa patrijarhom Kirilom u Moskvi (FOTO)
Ovi ljudi nikad ne mogu računati na Božju pomoć: Upozorenje Svetog Jovana Zlatoustog koje uvek treba imati na umu
Ovo gotovo svi rade kad ih sveštenik kadi, a ne bi trebalo: Patrijarh Pavle o važnom crkvenom pravilu koje vernici masovno krše
Vezali su ih za divlje konje i vukli po kamenju, ali Hrista se nisu odrekli: Danas su Sveti mučenici Onisifor i Porfirije
Poklonite se čestici moštiju Svetog Nektarija Eginskog: Manastir Tumane poziva verni narod na zajedničko obeležavanje velikog praznika (FOTO, VIDEO)
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
GDE U DOMU TREBA DA STOJI FOTOGRAFIJA POKOJNIKA: Otac Stefan upozorava da joj na jednom zidu nikako nije mesto
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Plaštanica se tokom večernje službe polaže na posebno pripremljen sto u sredini crkve, zajedno sa Jevanđeljem, gde vernici prilaze da je celivaju i u tišini se pomole.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
Prema crkvenom učenju, anđeli su bestelesna duhovna bića koja služe Bogu i izvršavaju njegovu volju.
Sveti Jaron i njegova družina postradali su 298. godine, ostavivši primer nepokolebljive vere i odanosti Hristu.
Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
U pravoslavnom učenju vera i dela ne posmatraju se kao odvojene stvari.
U pravoslavlju se kadi da bi se simbolički uznela molitva Bogu, prizvala blagodat Svetog duha i unelo duhovno osvećenje i mir u prostor i ljude.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Pravoslavno hrišćanstvo podseća da hrana nije samo sredstvo za utoljavanje gladi, već i dar koji čovek treba da prima sa zahvalnošću i poštovanjem.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.