Plaštanica se tokom večernje službe polaže na posebno pripremljen sto u sredini crkve, zajedno sa Jevanđeljem, gde vernici prilaze da je celivaju i u tišini se pomole.
Pravoslavci širom sveta danas obeležavaju Veliki petak, koji zauzima posebno mesto u crkvenom kalendaru kao dan tuge, tišine i sećanja na stradanje i raspeće Isusa Hrista na Golgoti.
Vernici ga obeležavaju u molitvenoj atmosferi, bez služenja svete liturgije, dok jutarnje bogosluženje čine carski časovi, a u večernjim satima služi se posebna služba posvećena Hristovom pogrebenju.
Centralni deo tog bogosluženja predstavlja iznošenje plaštanice - platna na kojem je prikazano telo Hrista nakon skidanja sa krsta. Prema crkvenom predanju, Hristovo telo je, po skidanju sa raspeća, bilo umotano u laneno platno sa primesama pamuka, u koje su ga uvili njegovi učenici zajedno sa Josifom iz Arimateje.
Wikimedia/Oleg Blazhko/GNU FDL
Plaštanica
Danas plaštanica simbolizuje Hristov grob i zauzima posebno mesto u hramu tokom ovih dana.
Plaštanica se tokom večernje službe polaže na posebno pripremljen sto u sredini crkve, zajedno sa Jevanđeljem, gde vernici prilaze da je celivaju i u tišini se pomole.
U Eparhiji šumadijskoj objašnjavaju da plaštenica koja se iznosi na Veliki petak predstavlja simbol Hristovog groba, a u pravoslavnim crkvama se postavlja na oltar, gde ostaje do Vakrsa.
- Tokom liturgije na Veliku subotu, plaštanica se uklanja sa oltara i donosi u procesiji oko crkve, simbolizujući Hristovo vaskrsenje. Postoje različite veličine i stilovi plaštanica. Neke su ukrašene zlatnim vezom ili drugim ukrasima, dok su druge jednostavne i bez ikakvih ukrasa. Plaštanice se često čuvaju u crkvenim riznicama i koriste se tokom Velikog petka svake godine.
SPC
Plaštinica se celiva do Vaskrsa
Plaštanica se iznosi, inače, u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.
- Vernici ljube, celivaju plaštanicu sve do Vaskrsa. U nekim našim krajevima, običaj je da se vernici posle ljubljenja, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom verovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, i ta želja će biti ispunjena - objašnjeno je na sajtu Eparhije.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Od Velikog ponedeljka 6. aprila do Vaskrsa vodi kroz bogosluženja, molitvu i ličnu pripremu – vodič šta je važno, kada otići u hram i kako se pripremiti za Pričešće u danima najveće duhovne težine.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Svetogorski starac je objašnjavao zašto će mučenici poslednjih vremena biti uzvišeniji od svih i upozoravao da se vera ne pokazuje divljenjem svetiteljima, već spremnošću da se njihovim putem zaista krene.
Pored mitropolita povređeni su i sveštenik i dvoje volontera Patrijaršijske humanitarne misije, dok je patrijarh Kiril izrazio zabrinutost zbog napada na hram.
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Na Veliki petak, pred ikonama i kandilima, uz pojanje bogoslova iz Prizrena i vizantijskih horova, izvezeno Hristovo telo položeno je na stoček u hramu gde su stolovali srpski patrijarsi – dok se sveti zavet s Kosova obnavljao u molitvi i suzama.
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Svetogorski starac je objašnjavao zašto će mučenici poslednjih vremena biti uzvišeniji od svih i upozoravao da se vera ne pokazuje divljenjem svetiteljima, već spremnošću da se njihovim putem zaista krene.
Pored mitropolita povređeni su i sveštenik i dvoje volontera Patrijaršijske humanitarne misije, dok je patrijarh Kiril izrazio zabrinutost zbog napada na hram.
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.
Probajte mešano povrće po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Prvu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evpla po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Evtihe. Katolička crkva obeležava praznik Svetog apostola Vartolomeja, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.