HRISTOS VASKRSE! Hrišćani u celom svetu slave najradosniji praznik!
Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Sve ih spominje apostol Pavle u svojim poslanicama.
SPC danas slavi Svete apostole Irodiona, Agava Rufa i druge sa njima.
Sve ih spominje apostol Pavle u svojim poslanicama. Behu svi od Sedamdesetorice apostola.
Irodion beše srodnik Pavlov. Pozdravite, piše Pavle Rimljanima, Irodiona rođaka mojega. Mnogo postrada Irodion od Jevreja kao episkop Neopatrski.
Bili su ga štapovima po glavi, kamenjem ga udarali po ustima, boli ga noževima. I kada ga ostaviše kao mrtva, ustade sveti Irodion i produži služiti apostolima. U Rimu je pomagao apostolu Petru i bio posečen sa mnogim drugim hrišćanima onoga istoga dana kada je i Petar raspet.
Sveti Agav imao je duh proročki. U delima apostolskim pominju se dva njegova proročanstva. Prvo, prorekao je veliku glad po celom svetu, koja se istinski zbila u vreme ćesara Klaudija.
Drugo, kada se srete u Kesariji s apostolom Pavlom, koji je išao za Jerusalim, Agav uze pojas Pavlov i veza sebi i ruke i noge govoreći: "Tako veli Duh Sveti: čoveka kojega je ovaj pojas, ovako će ga svezati u Jerusalimu Jevreji".
Ruf beše episkop u Tivi Jeladskoj. I njega spominje apostol Pavle: pozdravite Rufa izbranoga u Gospodu. Beše episkop u Irkaniji Azijskoj.
Sveti Flegont, koji se na istom mestu spominje, beše episkop u Trakijskom gradu Maratonu. Sveti Ermija, spomenut s ostalima, beše episkop u Dalmaciji.
Svi oni kao pčele Hristove raznosiše Jevanđelja po raznim krajevima stradajući mnogo radi ljubavi Hristove. Svi se preseliše u večno carstvo Hrista ljubljenoga.
Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Nije pristajao na jeres i careve ucene.
Car Likinije naredio je najstrašnije mučenje, ali ni vatra ni bol nisu slomili njihove reči – „Mi smo hrišćani“. Danas ih slavimo kao svetitelje čija hrabrost nadahnjuje vekovima.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Pored duhovnog rada, ostavio je dubok trag u hrišćanskoj književnosti.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Judu i Svetog Jovana Šangajskog po novom kalendaru, dok se po starom kalendaru obeležava Polaganje rize Presvete Bogorodice u crkvu Vlahernsku u Carigradu. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Otona iz Bamberga, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Svetitelj 4. veka pretvorio je običnu prodaju u nenametljivu propoved koja je razoružala tvrdoglavo jeretičko uverenje i dovela do neočekivanog obrta.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.