PRAVILA I OBIČAJI ZA VELIKI PETAK: Sveštenik objasnio kako se ovaj praznik obeležava prema crkvenim kanonima, a evo i da li bi trebalo danas jesti!
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Nije pristajao na jeres i careve ucene.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Prepodobnog Georgija Mitilenskog, poznatijeg kao Svetog Georgija Ispovednika.
Za vreme carevanja Irine i Konstantina, bio je izabran za mitropolita u gradu Mitilenu.
Pre nego što je došao car Lav Jermenin na vlast, i pre nego što su počeli ikonoborački ratovi i progonstva hrišćana, u gradu Mitileni desile su se neke stvari. To su bila znamenja, koja su predskazala da će uskoro doći do velikih promena, i to na gore.
Tako je na primer, jednom za vreme večernje službe, neka nevidljiva sila podigla krst sve do krova crkve, a zatim se krst izvrnuo i pao na zemlju. Narod je uhvatila panika, i uplašili su se od ovog događaja, koji je protumačen kao dolazak cara, koji će uništavati ikone.
Posle nekoliko dana, jedan ogroman i strašan vepar sa odrezanim ušima, uleteo je u oltar od crkve, i tu legao. Ljudi iz hrama su pokušali da ga izbace, ali nikako nisu mogli da ga savladaju, jer je bio agresivan i terao ih iz oltara. Jedva su nekako uspeli da ga isteraju, tako što su uzeli motke i bili ga dok ga nisu izmorili. Saznavši to, blaženi Simeon reče:
"Verujte mi, deco, taj vepar da će ovde biti episkop koji će imati svinjsku narav i život."
To se uskoro i dogodilo jer kad se Lav Jermenin zacario, odmah diže gonjenje na Crkvu i sazva u Carigrad mnoge episkope, navodeći ih na svoju ikonobrnu jeres. Tada bi pozvan u Cartigrad i Georije, miletski mitropolit. Dok su mnogi pristali na zloverje carevo, on vanrednom mudrošću posrami cara, i lažnog patrijarha Teodota Kasitera, i ostale jeretike, i učini te mnogi uvideše svoju zabludu.
Ali car lažni i patrijarh ne otrpeše ovo izobličenje, već ga poslaše u progonstvo u Herson, a mesto njega postaviše u Mitileni za mitropolita nekog jeretika. Sveti Georgije je proveo ostale dane svoga života u progonstvu, tvoreći mnoga čudesa, sve do 816. godine.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Pravoslavlje porodicu posmatra kao svetu zajednicu, blagoslovjenu od Boga.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
Bio je rimski oficir, a potom je postao episkop i propovedao Jevanđelje među neznabošcima, uprkos progonima i stradanjima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Avtonoma po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Prepodobna Eufrosina Aleksandrijska i Prepodobni Sergije Radonješki. Katolička crkva obeležava Svetog Kleofasa, dok Jevreji večeras dočekuju Sukot, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Njegove mošti pronađene su dva veka nakon stradanja, a predanje svedoči o isceljenjima koja su se dogodila pred njima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Na praznik Svetih Joakima i Ane služena sveta arhijerejska Liturgija, a slavski darovi osvećeni u Kraljevoj crkvi.
Sedam dana provode u posebno napravljenim kolibama, koriste četiri biljke u obredu, a na trpezi se pojavljuju med, sezonske namirnice i punjeni kupus.