PRAVILA I OBIČAJI ZA VELIKI PETAK: Sveštenik objasnio kako se ovaj praznik obeležava prema crkvenim kanonima, a evo i da li bi trebalo danas jesti!
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Nije pristajao na jeres i careve ucene.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Prepodobnog Georgija Mitilenskog, poznatijeg kao Svetog Georgija Ispovednika.
Za vreme carevanja Irine i Konstantina, bio je izabran za mitropolita u gradu Mitilenu.
Pre nego što je došao car Lav Jermenin na vlast, i pre nego što su počeli ikonoborački ratovi i progonstva hrišćana, u gradu Mitileni desile su se neke stvari. To su bila znamenja, koja su predskazala da će uskoro doći do velikih promena, i to na gore.
Tako je na primer, jednom za vreme večernje službe, neka nevidljiva sila podigla krst sve do krova crkve, a zatim se krst izvrnuo i pao na zemlju. Narod je uhvatila panika, i uplašili su se od ovog događaja, koji je protumačen kao dolazak cara, koji će uništavati ikone.
Posle nekoliko dana, jedan ogroman i strašan vepar sa odrezanim ušima, uleteo je u oltar od crkve, i tu legao. Ljudi iz hrama su pokušali da ga izbace, ali nikako nisu mogli da ga savladaju, jer je bio agresivan i terao ih iz oltara. Jedva su nekako uspeli da ga isteraju, tako što su uzeli motke i bili ga dok ga nisu izmorili. Saznavši to, blaženi Simeon reče:
"Verujte mi, deco, taj vepar da će ovde biti episkop koji će imati svinjsku narav i život."
To se uskoro i dogodilo jer kad se Lav Jermenin zacario, odmah diže gonjenje na Crkvu i sazva u Carigrad mnoge episkope, navodeći ih na svoju ikonobrnu jeres. Tada bi pozvan u Cartigrad i Georije, miletski mitropolit. Dok su mnogi pristali na zloverje carevo, on vanrednom mudrošću posrami cara, i lažnog patrijarha Teodota Kasitera, i ostale jeretike, i učini te mnogi uvideše svoju zabludu.
Ali car lažni i patrijarh ne otrpeše ovo izobličenje, već ga poslaše u progonstvo u Herson, a mesto njega postaviše u Mitileni za mitropolita nekog jeretika. Sveti Georgije je proveo ostale dane svoga života u progonstvu, tvoreći mnoga čudesa, sve do 816. godine.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Pravoslavlje porodicu posmatra kao svetu zajednicu, blagoslovjenu od Boga.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Svetitelj je bio žrtva zeta cara Konstantina.
Vladika Atanasije otkriva zbog čega se, kada dođe do ovakvog susreta praznika, ceo bogoslužbeni poredak prilagođava Vaskrsu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi o apostolskom trudoljublju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o lenjosti kao o mestu na kome se gase volja, red i duhovna snaga, dok apostolski trud opisuje kao zaštitu od poroka i unutrašnjeg rasula.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.