Printscreen/Facebook/Manastir Sv. Roman DjunisPukovnik Rajevski
Pre nego što je otišao u bitku za Adrovac, koja je navodno bila i kobna po njega, u ovoj svetinji je jeo i pio viino.
Manastir Sveti Roman, smešten u selu Đunis, nedaleko od Kruševca, jedno je od najvažnijih duhovnih svetilišta Srbije, ali i mesto koje čuva istoriju.
Naime, ovaj hram posvećen Blagovestima Presvete Bogorodice specifičan je po tome što je jedan od najstarijih u Srbiji, ali i po tome što u njemu počiva srce čuvenog ruskog pukovnika Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog.
Rajevski, ruski heroj, koji je, između ostalog, kao dobrovoljac učestvovao i Srpsko-turskom ratu u kojem je i poginuo 1876. godine, prema predanju, pred smrt je zatražio da mu "srce bude pokopano u Srbiji, a telo u Rusiji".
Wikimedia/Unknown author
Pukovnik Rajevski
Pre nego što je otišao u bitku za Adrovac, koja je bila i kobna po njega, u ovom manastiru je jeo i pio viino.
I želja mu je ispunjena. Njegovi posmrtni ostaci prvobitno su sahranjeni u porti manastira Sveti Roman, ali su tu počivali samo nekoliko dana. Nakon dolaska u Srbiju njegove majke Ane Mihajlove, telo Rajevskog preneto je u Beograd odakle je, uz najviše vojne počasti i opelo u Sabornoj crkvi kom je prisustvovao i knez Milan Obrenović, ispraćeno u selo Razumovska u Ukrajini gde je sahranjeno u porodičnoj grobnici. Srce je ostalo u porti manastira Sveti Roman do danas.
Rajevski je bio potomak slavne ruske plemićke porodice i unuk generala Nikolaja Rajevskog (po njemu i dobio ime) koji je predvodio ruske trupe protiv Napoleona.
Inače, Rajevski mlađi je Lavu Tolstoju poslužio kao inspiracija za lik grofa Vronskog u romanu "Ana Karenjina".
U rat u Srbiju je došao pošto se zaista njegova "Ana Karenjena" bacila pod voz.
Sveti Teofan poziva na čuvanje apostolskog ispovedanja vere: Isus Hristos je jedini, ovaploćeni Sin Božiji, obećani Spasitelj i Iskupitelj roda ljudskog. On nas podseća da, iako je istina o Hristu jasna i prepoznatljiva, svet je sklon zlu i laži, pa nije iznenađujuće što u društvu postoje mnoge zablude i iskrivljena tumačenja. Najjači deo poruke Svetog Teofana leži u njegovom pozivu na molitvu – molitvu za očuvanje svetlosti Hristove u svetu i za odgnanje tame lažnih učenja. On nas podseća da, iako je istina uvek bila i biće prisutna, iskušenja i zablude su tu, i mi se moramo truditi da ostanemo verni istinskoj veri, koja je temeljena na apostolskoj tradiciji i razumevanju.
Kroz citat iz Evanđelja po Luki (Lk. 10, 11), Sveti Teofan podseća da Gospod svojim učenicima, koji su bili poslati da šire njegovu reč, naređuje da se, u slučaju da ih neko ne prihvati, otresu prašina sa svojih nogu i odu dalje. Poruka je jednostavna: "Mi ne dolazimo da bismo nešto dobili od vas, već da bismo vam doneli božiji mir i poziv na Božje carstvo. Ako to ne želite, nećemo se zadržavati.“ Ovaj postupak simbolizuje slobodu i nezavisnost od ljudi koji odbijaju Božiju poruku, ali istovremeno jasno ukazuje na ozbiljne posledice takvog stava. Sveti Teofan dalje upozorava da oni koji ne veruju ne mogu očekivati Božje snishođenje ni na ovom svetu ni na onom.
Sveštenik Predrag Popović je stao pred ikonu Svetog Spiridona i izgovorio molitvu, obraćajući se svetitelju sa potrebom za 30.000 evra kako bi kupio kuću. Smatrao je da bi za taj iznos mogao da obezbedi dom. Tada je taj novac za njega bio ogroman, jer je sa 300 evra, koliko je imao, kuća bila nedostižna.
Prema hrišćanskom učenju, osim dvanaest velikih apostola, Gospod je izabrao još i sedamdeset drugih, malih apostola, i poslao ih na propoved Jevanđelja.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.