Sve što nedeljom uradite i praznikom, od toga koristi imati nećete, poručivao je ljudima otac Gavrilo.
U vremenu sveprisutne žurbe, nesigurnosti i moralnih dilema, sve više ljudi okreće se duhovnosti, tražeći odgovore na pitanja koja ih zbunjuju u veri, porodičnim vrednostima i narodnoj mudrosti.
Mnogi se pitaju kako očuvati mir u domu, kako decu usmeriti na pravi put, kako sačuvati brak i dostojanstvo u izazovnim vremenima.
Odgovori na ta pitanja često nisu novi, već su vekovima prisutni u našem duhovnom nasleđu, ali su zaboravljeni.
Monasi, duhovnici i starci iz manastira širom Srbije često su ukazivali, a i još uvek ukazuju, na važnost povratka osnovama – postu, molitvi, poštovanju roditelja i praznika, očuvanju svetinje braka i međuljudskih odnosa.
Facebook Printscreen
Starac Gavrilo od Bošnjana
Jedan od duhovnika čije reči duboko odjekuju među vernicima jeste i starac Gavrilo iz Bošnjana, koji je jednostavnim, ali snažnim porukama podsećao na ono što smo, možda, zaboravili:
- Postite sredu i petak, obavezno i sve postove, to odgoni nečistu silu od čoveka, od dece, ne može onda porok njima da ovlada, zaštićeni su... Onda roditelje poštujte, da neko prokletstvo ne zaslužite, da ih u bolesti i pogledate i da imaju hranu i sve pristojno, to znači i svekra i svekrvu - govorio je starac Gavrilo pa još dodao:
- Nemojte tuđe otimati, nemojte slavlja u postove praviti, praznike poštujte, nedeljom nemojte nikada raditi da ne bi gnjev Božji navukli na dom vaš. Sve što nedeljom uradite i praznikom, od toga koristi imati nećete. Svetinju braka držite, pa će i deca blagoslov imati i uspeće u životu, i kumove svoje poštujte…
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
Nakon požara koji je progutao unutrašnjost doma i pričinio veliku materijalnu štetu, vatrogasci su među gareži i urušenim stvarima pronašli potpuno očuvanu ikonu, dok je brza intervencija sprečila tragediju i omogućila da svi izađu bez povreda.
Sećanje na ovog svetitelja iz 4. veka otkriva život ispunjen odricanjem, molitvom i verom koja je, prema predanju, ostavila trag i posle njegove smrti, kroz miro koje je lečilo i menjalo živote vernika.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Paroh hrama Svetog Aleksandra Nevskog u Moskvi otkriva zašto uplašena deca gube poverenje u Boga i kako ljubav, molitva i nežan razgovor otvaraju put istinskoj veri.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
Nakon požara koji je progutao unutrašnjost doma i pričinio veliku materijalnu štetu, vatrogasci su među gareži i urušenim stvarima pronašli potpuno očuvanu ikonu, dok je brza intervencija sprečila tragediju i omogućila da svi izađu bez povreda.
U vremenu kada se emocije potiskuju i tuga skriva, pouka velikog srpskog duhovnika 20. veka pomaže da pronađemo spokoj u duši i oslobodimo se negativnih posledica stresa i napetosti.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Za samo nekoliko nedelja smenjuju se Đurđevdan, Markovdan, Vasilije Ostroški, Spasovdan i niz drugih praznika, uz retka liturgijska poklapanja i gust raspored koji će mnogim porodicama promeniti uobičajene navike.
Razdvajamo autentično svedočanstvo o svetiteljki od mitova, uključujući i priču o navodnom susretu sa Staljinom, i otkrivamo kako je zaista izgledao njen život u vremenu progona i stradanja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako privlačne ideje i teorije mogu postati prostor u kome čovek gubi sigurnost duhovnog oslonca i ne primećuje trenutak kada se udaljava od onoga što smatra istinom.