Sve što nedeljom uradite i praznikom, od toga koristi imati nećete, poručivao je ljudima otac Gavrilo.
U vremenu sveprisutne žurbe, nesigurnosti i moralnih dilema, sve više ljudi okreće se duhovnosti, tražeći odgovore na pitanja koja ih zbunjuju u veri, porodičnim vrednostima i narodnoj mudrosti.
Mnogi se pitaju kako očuvati mir u domu, kako decu usmeriti na pravi put, kako sačuvati brak i dostojanstvo u izazovnim vremenima.
Odgovori na ta pitanja često nisu novi, već su vekovima prisutni u našem duhovnom nasleđu, ali su zaboravljeni.
Monasi, duhovnici i starci iz manastira širom Srbije često su ukazivali, a i još uvek ukazuju, na važnost povratka osnovama – postu, molitvi, poštovanju roditelja i praznika, očuvanju svetinje braka i međuljudskih odnosa.
Facebook Printscreen
Starac Gavrilo od Bošnjana
Jedan od duhovnika čije reči duboko odjekuju među vernicima jeste i starac Gavrilo iz Bošnjana, koji je jednostavnim, ali snažnim porukama podsećao na ono što smo, možda, zaboravili:
- Postite sredu i petak, obavezno i sve postove, to odgoni nečistu silu od čoveka, od dece, ne može onda porok njima da ovlada, zaštićeni su... Onda roditelje poštujte, da neko prokletstvo ne zaslužite, da ih u bolesti i pogledate i da imaju hranu i sve pristojno, to znači i svekra i svekrvu - govorio je starac Gavrilo pa još dodao:
- Nemojte tuđe otimati, nemojte slavlja u postove praviti, praznike poštujte, nedeljom nemojte nikada raditi da ne bi gnjev Božji navukli na dom vaš. Sve što nedeljom uradite i praznikom, od toga koristi imati nećete. Svetinju braka držite, pa će i deca blagoslov imati i uspeće u životu, i kumove svoje poštujte…
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Zadržavanje čistote misli i uzdržavanje u dane koje Crkva preporučuje – sredom i petkom, tokom velikih postova i prazničnih dana – nije samo tradicija, već čin slobodne volje da se živi u skladu s Božijom promisli.
Prema učenju crkve, dete do sedme godine nema grehe odnosno, oni mu se ne uračunavaju i nema potrebe da oni poste kao odrasli, ali treba negovati kod dece taj odnos prema crkvi i hrišćanskom životu, kako bi oni izrasli u zdrave ljude.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.