Nedelja je u pravoslavlju poseban dan – dan posvećen Gospodu, dan kada se vernici okupljaju na liturgiji i obnavljaju svoj duhovni život. Ovaj dan, prema učenju Crkve, ima duboko teološko značenje, jer je nedelja ujedno dan Hristovog vaskrsenja, koji je na taj dan pobedio smrt i donio spasenje ljudima.
Nedelja, kao "prvi dan nedelje", ima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji. Prema Svetom pismu, na prvi dan nedelje Hristos je vaskrsao iz mrtvih, čime je označio početak novog života, otkupljenja i nade. Stoga, nedelja nije samo dan odmora, već i dan slavljenja Božje pobede nad smrtima, dan koji poziva na duhovno obnavljanje i zahvalnost za dar spasenja.
U pravoslavlju, vernici se podstiču da nedeljom obustave sve svakodnevne poslove, jer je to vreme posvećeno Bogu.
Na to je ukazivao i starac Gavrilo:
"Nedeljom nemojte nikad raditi da ne biste gnjev Božji navukli na dom svoj. Sve što nedeljom uradite i ptaznikom, od toga koristi nećete imati".
Čovek se vaspitava u nekoj subkulturi neprihvatanja smrti, nekog nenormalnog odnosa prema njoj, ističe otac Andrej.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
Zlu Jevrejku, koja je Matronu ubila, stigla je jeziva kazna.
Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo.