DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Blagovesti, dan kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa!
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.
Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo.
Crkva je institucija koja ima svoja pravila. A mnogi vernici ih ne poznaju dovoljno, te u određenim situacijama nisu sigurni da li ispravno postupaju. Posebno su ljudi u nedoumicama i dilema kako se pravilno pale sveće, jer većina u crkvu i ulazi da bi je zapalili.
Svetlost sveće predstavlja simbol Božanstva, jer Bog u koga mi verujemo, Sveta Trojica, živi u nepristupačnoj svetlosti; Gospod Isus Hristos je nazvan "Sunce pravde“. Takođe, simbol je i svetlost Hristovog, jevanđelskog učenja, koje nam osvetljava životne puteve. Svetlost sveće daje toplotu, i označava toplotu, tj. toplinu, naše molitve i naše ljubavi za onog svetitelja ili čoveka kome prislužujemo (palimo) sveću.
Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo.

Pre nego što u crkvi zapalite sveću, potrebno je da se prekrstite, da je celivate i namenite za koga je palite.
Međutim, vernici su često u dilemi da li prvo sveću u hramovima treba upaliti za žive ili mrtve.
Na ovo pitanje jasan odgovor je dao svojevremeno otac Dragan na sajtu "Svetosavlje".
- Prvo bi sveće trebalo paliti za žive, jer ako nema nas živih, ko će usnulima paliti za pokoj duše. Zato treba da se molimo prvo za zdravlje nas i naših bližnjih, pa onda i za one koji preminuše u blagočestivoj veri - istakao je on pa nastavio:
- Evo jednog primera: Kad sveštenik reže slavski kolač i na molitvi za osvećenje koljiva čuje se da on moli: " ... Blagoslovi Gospode semenje ovo sa raznim polodovima i osvete verne koji budu jeli od njega, jer sluge tvoje prinesoše ovo Tebi u svalavu i čast (ime svetitelja) i u spomen onih koji preminuše u blagočestivoj veri". Očigledno je da se ovde molimo prvo za žive, pa tek onda za one koji su preminuli u veri - zaključio je otac Dragan.
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.
Čovek se vaspitava u nekoj subkulturi neprihvatanja smrti, nekog nenormalnog odnosa prema njoj, ističe otac Andrej.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Kada je sredina agresivna, dečija psiha se jednostavno lomi, kaže otac Valerije
Ruski svetitelj u svojoj pouci podseća na hrišćanski smisao nošenja krsta i pokazuje kako se i kroz stradanje može sačuvati vera.
Poglavar Carigradske patrijaršije stigao je u Sofiju na poziv Bugarske pravoslavne crkve, ali su ga ispred njenog sedišta dočekali demonstranti sa teškim optužbama.
Poreklo izreke, koju svi često koristimo, seže nekoliko vekova unazad, a njeno značenje otvara i pitanje odnosa između vere, namera i dela.
Smirenje podrazumeva da čovek ne pristupa molitvi kao da mu Bog nešto duguje, već sa svešću da ne zna uvek šta je za njega najbolje.
Poreklo izreke, koju svi često koristimo, seže nekoliko vekova unazad, a njeno značenje otvara i pitanje odnosa između vere, namera i dela.
Hrišćanski život ne podrazumeva odsustvo teškoća, već poverenje u Hrista i onda kada se čovek suočava sa nepravdom, gubicima i patnjom.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
U Srbskom kuvaru iz 1855. godine sačuvan je recept za pripremu ovog jednostavnog obroka, koji se uz beli sir, beli luk i peršun može obogatiti i pretvoriti u još izdašnije jelo.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.