DANAS JE CRVENO SLOVO I VELIKI PRAZNIK! Slavimo Blagovesti, dan kad je Arhanđel Gavrilo javio Devici Mariji da će roditi Isusa!
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.
Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo.
Crkva je institucija koja ima svoja pravila. A mnogi vernici ih ne poznaju dovoljno, te u određenim situacijama nisu sigurni da li ispravno postupaju. Posebno su ljudi u nedoumicama i dilema kako se pravilno pale sveće, jer većina u crkvu i ulazi da bi je zapalili.
Svetlost sveće predstavlja simbol Božanstva, jer Bog u koga mi verujemo, Sveta Trojica, živi u nepristupačnoj svetlosti; Gospod Isus Hristos je nazvan "Sunce pravde“. Takođe, simbol je i svetlost Hristovog, jevanđelskog učenja, koje nam osvetljava životne puteve. Svetlost sveće daje toplotu, i označava toplotu, tj. toplinu, naše molitve i naše ljubavi za onog svetitelja ili čoveka kome prislužujemo (palimo) sveću.
Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo.

Pre nego što u crkvi zapalite sveću, potrebno je da se prekrstite, da je celivate i namenite za koga je palite.
Međutim, vernici su često u dilemi da li prvo sveću u hramovima treba upaliti za žive ili mrtve.
Na ovo pitanje jasan odgovor je dao svojevremeno otac Dragan na sajtu "Svetosavlje".
- Prvo bi sveće trebalo paliti za žive, jer ako nema nas živih, ko će usnulima paliti za pokoj duše. Zato treba da se molimo prvo za zdravlje nas i naših bližnjih, pa onda i za one koji preminuše u blagočestivoj veri - istakao je on pa nastavio:
- Evo jednog primera: Kad sveštenik reže slavski kolač i na molitvi za osvećenje koljiva čuje se da on moli: " ... Blagoslovi Gospode semenje ovo sa raznim polodovima i osvete verne koji budu jeli od njega, jer sluge tvoje prinesoše ovo Tebi u svalavu i čast (ime svetitelja) i u spomen onih koji preminuše u blagočestivoj veri". Očigledno je da se ovde molimo prvo za žive, pa tek onda za one koji su preminuli u veri - zaključio je otac Dragan.
Blagovesti su jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika.
Čovek se vaspitava u nekoj subkulturi neprihvatanja smrti, nekog nenormalnog odnosa prema njoj, ističe otac Andrej.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje.
Sveće se po pravilu pale za žive i za upokojene.
U jednoj kratkoj pouci otkriva se duhovni zakon po kojem se čovek ne oslobađa života, već unutrašnjeg nemira, i u kome se radost i iskušenje drugačije „ponašaju“ pred zahvalnim srcem.
Fotografije slavnog MMA borca na kojima se vidi u molitvi i tokom kropljenja svetom vodom pokrenule su lavinu reakcija.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
"Bojte se ljudi koji plaču za mrtvima, a ubijaju žive", citirao je otac Željko svoju baku, posle onoga što je doživeo ispred crkve.
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.