KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ONIH KOJI PLAČU PORED PUTA I ONIH KOJI SUZE RONE USPUT! Dobro pročitajte objašnjenje Svetog Tihona Zadonskog
Uspeh nije rezervisan samo za one koji uvek pobeđuju, već za one koji se nikada ne predaju.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje.
Često se pitamo zašto nam se određene stvari događaju. U trenucima nesigurnosti, lako je pomisliti da je sve slučajno. Međutim, ako pogledamo dublje, shvatićemo da ništa nije slučajno i da se sve odvija prema nekom planu.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje i deo je Božje promisli. Iako možda ne razumemo uvek zašto nešto prolazimo, s vremenom shvatimo da nas te situacije oblikuju i vode prema nečemu višem. Kroz radosti i nevolje rastemo, učimo i približavamo se Božjoj volji.
Vera u Božju promisao donosi mir i poverenje. I kada se suočimo s nepoznatim, znamo da nas vodi ljubav i mudrost koja nadmašuje naše razumevanje. Zato, ništa nije slučajno – svaki trenutak je deo Božje promisli za nas.
Da je sve u životu deo Božje promisli govorio je i Starac Porfirije:
"Ništa u našem životu nije slučajno. Bog se brine čak i za najmanje detalje našeg života. Nije ravnodušan prema nama, nismo sami na svet. Mnogo nam voli. Svakog momenta nas ima na umu i štiti nas. Moramo ovo razumeti i ne plašiti se ničega".
Uspeh nije rezervisan samo za one koji uvek pobeđuju, već za one koji se nikada ne predaju.
Kada se i Gospod rodio u Vitlejemu, ovaj Anđeo Gospodnji javio se pastirima koji su čuvali noćnu stražu kod stada i rekao im: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!"
Čovek se vaspitava u nekoj subkulturi neprihvatanja smrti, nekog nenormalnog odnosa prema njoj, ističe otac Andrej.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Poruka ruskog svetitelja suzbija naviku koja guši nadu i otkriva kako da se padovi pretvore u početak, a ne u kraj puta.
Od dovratnika do vitrine, neke navike u rasporedu svetinja potiču iz pogrešnih tumačenja, a prema učenju Crkve, mesto koje im dajemo otkriva koliko razumemo njihovu pravu ulogu u svakodnevnom životu.
Dok je javnost gledala glamur, iza zatvorenih vrata vodila se tiha borba za starateljstvo, pravo na izbor i detinjstvo oslobođeno uticaja kontroverzne verske organizacije kojoj je bivši suprug glumice Kejti Holms ostao veran.
Od listića palme se priprema čaj po posebnom receptu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Čovek opterećen sopstvenim padovima i pogrešnim izborima često oseća nemoć da se vrati na pravi put.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.