KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU ONIH KOJI PLAČU PORED PUTA I ONIH KOJI SUZE RONE USPUT! Dobro pročitajte objašnjenje Svetog Tihona Zadonskog
Uspeh nije rezervisan samo za one koji uvek pobeđuju, već za one koji se nikada ne predaju.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje.
Često se pitamo zašto nam se određene stvari događaju. U trenucima nesigurnosti, lako je pomisliti da je sve slučajno. Međutim, ako pogledamo dublje, shvatićemo da ništa nije slučajno i da se sve odvija prema nekom planu.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje i deo je Božje promisli. Iako možda ne razumemo uvek zašto nešto prolazimo, s vremenom shvatimo da nas te situacije oblikuju i vode prema nečemu višem. Kroz radosti i nevolje rastemo, učimo i približavamo se Božjoj volji.
Vera u Božju promisao donosi mir i poverenje. I kada se suočimo s nepoznatim, znamo da nas vodi ljubav i mudrost koja nadmašuje naše razumevanje. Zato, ništa nije slučajno – svaki trenutak je deo Božje promisli za nas.
Da je sve u životu deo Božje promisli govorio je i Starac Porfirije:
"Ništa u našem životu nije slučajno. Bog se brine čak i za najmanje detalje našeg života. Nije ravnodušan prema nama, nismo sami na svet. Mnogo nam voli. Svakog momenta nas ima na umu i štiti nas. Moramo ovo razumeti i ne plašiti se ničega".
Uspeh nije rezervisan samo za one koji uvek pobeđuju, već za one koji se nikada ne predaju.
Kada se i Gospod rodio u Vitlejemu, ovaj Anđeo Gospodnji javio se pastirima koji su čuvali noćnu stražu kod stada i rekao im: "Javljam vam veliku radost, danas nam se rodio Spasitelj!"
Čovek se vaspitava u nekoj subkulturi neprihvatanja smrti, nekog nenormalnog odnosa prema njoj, ističe otac Andrej.
U Svetom pismu apostol Pavle kaže da onaj koji služi, treba od te službe da živi, onaj koji služi žrtveniku da sa žrtvenika deli, a onaj ko propoveda Jevanđenje treba od toga da živi. Prema tome, sasvim je jasno da svešteniku izvor prihoda treba da bude njegova služba, kaže otac Aleksandar.
I oni koji svesno odbacuju decu, i oni koji ih ne mogu imati, deo su iste društvene stvarnosti koja je u raskoraku s Božijom zapovešću.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Od nedeljnih liturgija do velikih praznika i svetih tajni, epitrahilj oko vrata sveštenoslužitelja nosi duboku duhovnu i liturgijsku simboliku.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Ova neuroza se ne razvija u odsustvu vere, već često upravo u verskoj sredini.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.