"NIŠTA NIJE SLUČAJNO"! Starac Porfirije otkriva da nas Bog svakog momenta ima na umu
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje.
Brak u pravoslavnom učenju nije samo društvena institucija, već sveta tajna — zajednica dvoje ljudi koju je Bog blagoslovio i učinio svetom.
Pravoslavlje preljubu posmatra kao jedan od najtežih grehova koje čovek može da učini protiv bližnjeg, ali i protiv Boga. Brak u pravoslavnom učenju nije samo društvena institucija, već sveta tajna - zajednica dvoje ljudi koju je Bog blagoslovio i učinio svetom. Supružnici, kada stupe u brak, postaju jedno telo, jedno srce i jedna duša pred Bogom. Zato preljuba ne predstavlja samo izdaju partnera, već i skrnavljenje same svetinje braka.
U Svetom pismu stoji jasna zapovest: "Ne čini preljube." To nije samo zakon za uređenje društva, već božanska naredba data čoveku radi njegovog duhovnog zdravlja.
Isus Hristos u Jevanđelju ide još dublje i govori da greh ne počinje tek delom, već u srcu. Čovek koji sa požudom pogleda tuđu ženu, već je, kaže Hristos, učinio preljubu u svom srcu. To znači da se greh ne ograničava samo na fizički čin, već i na misli, želje i osećanja koja vode ka tom delu.
Preljuba u pravoslavlju nije greh koji se meri samo po posledicama u ovom svetu, već i po duhovnoj šteti koju nanosi čovekovoj duši. Ona odvaja čoveka od Boga, narušava mir savesti i uvodi u stanje duhovne tame. Zbog toga Crkva ovaj greh naziva smrtnim grehom — ne zato što nema oproštaja, već zato što čovek, ako ostane u tom grehu bez pokajanja, sam sebe odvaja od Božje blagodati i ljubavi.
Starac Gavrilo je čak tvrdio da zbog neverstva u braku, deca mogu da snose stravične posledice.
- Za neverstvo supružnika u braku, bilo žene ili muža, deca ispaštaju. Rađaju se bolesna ili kasnije pobolele, živcima. Teško uče i agresivna su. Ona jadna tad nemaju uspeha u životu i sama doživljavaju nevolje. Kad roditelj jede kiselo grožđe, deci trnu zubi - govorio je starac Gavrilo.
Svaka situacija u našem životu, bila ona dobra ili loša, ima svoje značenje. Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo. Tek kada je car umro, carica Teodora je sabrala sve ispovednike iz progonstva u prestonicu, utvrdi pravoverje, i naredi da se svete ikone unesu u hramove Božje. Tada je i prepodobni Ilarion bio pušten na slobodu. Nedelja je u pravoslavnoj tradiciji poseban dan.
"NIŠTA NIJE SLUČAJNO"! Starac Porfirije otkriva da nas Bog svakog momenta ima na umu
DA LI SE SVEĆE PALE PRVO ZA ŽIVE ILI UPOKOJENE: Otac Dragan rešio veliku dilemu vernika i orkrio ono što malo ko zna
ISCELJIVAO BOLESNE, PROGONIO ZLE DUHOVE, A ONDA I SAM IZGNAN I VIŠE PUTA TEŠKO MUČEN: Danas je Prepodobni Ilarion Novi Ispovednik
OVAKO NAVLAČITE GNEV NA SVOJ DOM! Otac Gavrilo otkriva šta nikad ne bi trebalo da se radi nedeljom!
Pravoslavlje naglašava da brak treba da bude put duhovnog uzrastanja, ljubavi, žrtve i međusobnog služenja.
Ova neuroza se ne razvija u odsustvu vere, već često upravo u verskoj sredini.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
"Oče naš" nas podseća da se Bogu obraćamo kao deca svome ocu – sa poverenjem, ljubavlju i smirenošću.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Kada mladenci stanu pred oltar, krunisanje postaje trenutak u kojem ljubav dobija svetost, a njihov dom — neprolazni blagoslov.