Carska lavra na Atosu čuva mnoge čudotvorne ikone, relikvije i spise, a jedno od najvećih svetinja je loza koju je posadio otac Svetog Save, a koja od tada čini čuda više od 800 godina. Ova loza, koja rađa bez zalivanja i tretiranja, pomogla je mnogima da dobiju potomstvo, a vernici je smatraju jednim od najvećih čuda Svete gore.
Na Svetoj gori je sve neobično jer u sebi ima čestice svetogorske svakodnevnice, bilo da je na tom tlu niklo ili je nastalo radom ruke monaha - dok su se molili.
Mnogobrojne čudotvorne ikone, relikvije i spise čuva ovaj sveti vrt, a delotvornost recepata, koji se 1.000 godina prenose s jedne generacije monaha na drugu, osetili su posetioci Hilandara služeći se u manastirskoj trpezi. Isticali su da naizgled prosto pripremljena jela imaju neverovatnu energetsku moć, a blagotvornost tako pripremljene hilandarske hrane na telo nije izostajala.
Poznavajući dobrobit i tradiciju jela, ali i ručno pravljenih lekova koji su duže od jednog milenijuma hranili i lečili svete oce, brojnim vernicima je poznato postojanje grožđa sa loze Svetog Simeona. Samoniklo ispred crkve posvećene Vavedenju Presvete Bogorodice, prazniku koji je ujedno i manastirska slava Hilandara, svojim plodovima skoro čitav milenijum čini čuda.
Printscreen/Youtube/BalkanTrip TV
Miloš Stojković
Miloš Stojković, poverenik manastira Hilandar, objašnjavajući istoriju loze otkriva čudesnu priču, koja je predstojala njenom rastu iz kamena.
- To je veliko čudo, koje pokazuje i dokazuje postojanje Boga i života nakon ovozemaljskog. Čudotvorno je sama iznikla iz kamena 1.207. godine - priča poverenik manastira Hilandar.
Kaže i da se ovo čudo dogodilo kada je Sveti Sava odlučio da nad moštima Svetog Simeona (Stefana-Nemanje) izmiri posvađanu braću Stefana i Vukana, tako što će mošti Svetog Simeona preneti u manastir Studenicu, gde je čin pomirenja bio planiran.
Youtube/WORLD OF ADVENTURES
Ovu odluku nisu sa blagoslovom dočekali monasi Svete gore.
- Monasi čitave Svete gore nisu se slagali sa tom odlukom. Smatrali su da bi ostanak moštiju na teritoriji Hilandara i Atosa predstavljao blagoslov za monahe i prisustvo svetitelja koji je pomagao svim manastirima Bogorodičinog vrta, pa nisu želeli da njegove mošti napuste ovaj sveti prostor -otkriva Miloš Stojković.
Priča postaje još čudesnija kada se u snu tadašnjeg igumana Hilandara pojavio Sveti Simeon i tom prilikom mu poručio da njegove mošti pusti, u zamenu za veliko čudo.
- Neposredno pre donošenja te odluke igumanu Metodiju se Sveti Simeon javio u snu i kazao mu: "Pusti moje mošti, neka odu u Srbiju, a ja ću kao znak prisustva i blagoslova srpskom narodu, monasima i celoj Svetoj gori vama podariti jedan plod, lozu"
Loza se ne zaliva i ne tretira, već tako kako je i izrasla rađa više od 800 godina i pomaže parovima bez dece da dobiju potomstvo.
- Na hiljade dece iz čitavog sveta - Grčke, Rusije, Gruzije, Srbije.... se rodilo pomoću ove loze. Ona je čudotvorna i pomaže bezdetnim bračnim parovima. Koristi se 40 dana, mimo redovnih postova, po specijalnom upustovu uz molitve. Uzimajući ih po malo od čitavog ploda i uz čitanje molitve i svetu vodu bezdetni parovi svedoče dobijanju dece. Ta deca su hilandarska, jer su rođena čudom i blagoslovom Božijim - zaključuje Miloš Stojković, poverenik manastira Hilandar.
Brojna čuda
Printscreen/Youtube/BalkanTrip TV
Simeonovoj lozi se pripisuje čudotvorna moć. Mnogo je svedočenja da je besplodnim supružnicima, koji su čvrsto verovali, darovala porod. Najpoznatiji takav slučaj zbio se u 16. veku kada je solunski paša, blagodareći ovom grožđu, dobio naslednika.
U znak zahvalnosti, on je 1.582. godine poklonio Hilandaru veliko imanje van granica Svete Gore, zvano Kakovo, s kojeg manastiru i danas pristižu najveći prinosi. Čak je i svog sina poslao da bude monah u Hilandaru, ali su ga hilandarci odgovoriliod toga videvši da mu nije milo.
Svakome ko zatraži, Hilandarci daju ovo grožđe sa uputstvom za upotrebu.
Simeonovu lozu Svetogorci smatraju jednim od svoja tri najveća čuda i veruju da će nastupiti kraj vremena kada ona bude uvenula.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Dok tlo podrhtava, monasi sa Atosa podsećaju na snagu vere i molitve u suočavanju sa izazovima – da li je serija zemljotresa samo prirodni fenomen ili opomena na dublje duhovne istine?
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U nastavku zasedanja Svetog arhijerejskog sabora SPC, prema informacijama iz više izvora, doneta je odluka o razrešenju mitropolita Justina, dok se istovremeno otvaraju pitanja o različitim stavovima unutar crkvenog vrha.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.