Na slavu, kao gosti, dolaze svi koji žive na Svetoj gori, dok ostali dolaze samo ako budu pozvani.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno zaveštanje Bogu. Marija je u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane - da će ako dobiju porod, dete dati u hram - dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.
Na vratima hrama dočekao ih je prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo u hram i postavio je na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji deo, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.
Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu decu.
Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da devojka ostane devica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živela u Josifovoj kući kao što je živela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zaveštala Bogu.
Slava sprskog manastira na Svetoj gori
youtube/Задужбина Хиландара
Hilandar
Sveti Sava i njegov otac Simeon osnovali su Hilandar pre osam vekova i u prethodne 826 godine, manastir Hilandar proslavlja praznik Vavedenje. Kada je u pitanju manastirska slava, malo toga se promenilo.
tiktok/hilandar_org
Vladika Tihon
Velika svečana služba počela je još sinoć, a vladika Tihon je u ime poglavara SPC bratiji poželeo sretnu slavu.
- Prenosim vam pozdrave patrijarha Porfirija, sa željom da lepo proslavite slavu. Sa bratijom je kao iguman pre dve i po decenije bio ovde, a sada nije u situaciji da dođe. Blagodarim vam na prijemu na mestu, za koje je Sveti Sava na početku Hilandarskog tipika rekao da se ne može uporediti ni sa jednim na zemlji. Mestu na kom žive svetila zemaljska. Možda to nekad ne primećujete, ali mi iz daleka primećujemo da ovde žive svetila zemaljska i računamo na vaše molitve - rekao je vladika Tihon.
Na slavu, kao gosti, dolaze svi koji žive na Svetoj gori, dok ostali dolaze samo ako budu pozvani.
Ovo nije jedina slava manastira Hilandara. Treba izdvojiti ktitorske slave, Savindan 27. januara, Dan Svetog Simenona 26. februara, ali i dan jedne od najpoštovanijih ikona u pravoslavnom svetu, 25. jul, Dan ikone Presvete Bogorodice.
Tanjug/PREDRAG MITIC
Hilandar
Hilandar je prvi srpski univerzitet, a tek posle njega počele su da se otvaraju škole pri manastirima i crkvama.
Zadužbina manastira Hilandara u Beogradu postoji već dve decenije, a plan je da jedan deo bude namenjen posetiocima koji žele više da saznaju o manastiru koji je 1988. primljen na Uneskovu listu svetskih kulturnih baština.
Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Sveta gora, monaška republika na poluostrvu Atos, ima sve potrebne infrastrukturne objekte za svakodnevni život, uključujući hotel, restoran i prodavnicu. Nedavno je otvoren hotel u luci Dafni, koji nudi masažu i druge usluge, što je izazvalo značajnu diskusiju zbog uvođenja masaže u ovu tradicionalnu zajednicu.
Tradicionalna akcija Verskog dobrotvornog starateljstva i „Radosti na dar“ od 4. do 6. januara omogućava svakome da pokaže milosrđe i veru kroz konkretna dela.
Kroz priču o proroku Danilu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto vera slabi onda kada mislimo da smo sigurni i kako se stiče unutrašnja snaga koja ne popušta ni pred moći ni pred strahom.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Tradicionalna akcija Verskog dobrotvornog starateljstva i „Radosti na dar“ od 4. do 6. januara omogućava svakome da pokaže milosrđe i veru kroz konkretna dela.
U Nedelju Svetih Otaca, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Božijoj prisutnosti i jedinstvu – a mladom jereju ukazano je posebno poverenje i blagoslov.
Mališanima stigle hiljade poklona iz Verskog dobrotvornog starateljstva i humanitarne organizacije „Naši Srbi“ iz Čikaga, uz podsećanje na ljubav i dar života kroz pravoslavne vrednosti.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Jurnjava švajcarskim putevima okončana je kod stepenica crkve Nojdorf, gde je dvadesetosmogodišnji vozač izgubio kontrolu nad vozilom i izazvao saobraćajnu nezgodu.