Na slavu, kao gosti, dolaze svi koji žive na Svetoj gori, dok ostali dolaze samo ako budu pozvani.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno zaveštanje Bogu. Marija je u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane - da će ako dobiju porod, dete dati u hram - dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.
Na vratima hrama dočekao ih je prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo u hram i postavio je na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji deo, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.
Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu decu.
Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da devojka ostane devica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živela u Josifovoj kući kao što je živela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zaveštala Bogu.
Slava sprskog manastira na Svetoj gori
youtube/Задужбина Хиландара
Hilandar
Sveti Sava i njegov otac Simeon osnovali su Hilandar pre osam vekova i u prethodne 826 godine, manastir Hilandar proslavlja praznik Vavedenje. Kada je u pitanju manastirska slava, malo toga se promenilo.
tiktok/hilandar_org
Vladika Tihon
Velika svečana služba počela je još sinoć, a vladika Tihon je u ime poglavara SPC bratiji poželeo sretnu slavu.
- Prenosim vam pozdrave patrijarha Porfirija, sa željom da lepo proslavite slavu. Sa bratijom je kao iguman pre dve i po decenije bio ovde, a sada nije u situaciji da dođe. Blagodarim vam na prijemu na mestu, za koje je Sveti Sava na početku Hilandarskog tipika rekao da se ne može uporediti ni sa jednim na zemlji. Mestu na kom žive svetila zemaljska. Možda to nekad ne primećujete, ali mi iz daleka primećujemo da ovde žive svetila zemaljska i računamo na vaše molitve - rekao je vladika Tihon.
Na slavu, kao gosti, dolaze svi koji žive na Svetoj gori, dok ostali dolaze samo ako budu pozvani.
Ovo nije jedina slava manastira Hilandara. Treba izdvojiti ktitorske slave, Savindan 27. januara, Dan Svetog Simenona 26. februara, ali i dan jedne od najpoštovanijih ikona u pravoslavnom svetu, 25. jul, Dan ikone Presvete Bogorodice.
Tanjug/PREDRAG MITIC
Hilandar
Hilandar je prvi srpski univerzitet, a tek posle njega počele su da se otvaraju škole pri manastirima i crkvama.
Zadužbina manastira Hilandara u Beogradu postoji već dve decenije, a plan je da jedan deo bude namenjen posetiocima koji žele više da saznaju o manastiru koji je 1988. primljen na Uneskovu listu svetskih kulturnih baština.
Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Sveta gora, monaška republika na poluostrvu Atos, ima sve potrebne infrastrukturne objekte za svakodnevni život, uključujući hotel, restoran i prodavnicu. Nedavno je otvoren hotel u luci Dafni, koji nudi masažu i druge usluge, što je izazvalo značajnu diskusiju zbog uvođenja masaže u ovu tradicionalnu zajednicu.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
U svojoj knjizi "Lestvica" svetitelj je opisao kako se u molitvi javljaju zevanje, smeh i rasejanost, ukazujući da iza tih prekida pažnje stoji dublja borba za sabranost pred Bogom.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
Uoči praznika Svetih Ćirila i Metodija, u hramu na Vračaru bogosluženje pred jednom od najvećih čudotvornih svetinja, koja se retko iznosi sa Svete gore.
U Bogosloviju je došao jedan od najpoštovanijih svetogorskih duhovnika, donoseći blagoslov iz manastira Vatopeda i snažne poruke o veri, molitvi i putu Svetog Save.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.