Na slavu, kao gosti, dolaze svi koji žive na Svetoj gori, dok ostali dolaze samo ako budu pozvani.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno zaveštanje Bogu. Marija je u skladu sa zavetom roditelja Joakima i Ane - da će ako dobiju porod, dete dati u hram - dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.
Na vratima hrama dočekao ih je prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo u hram i postavio je na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji deo, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.
Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu decu.
Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da devojka ostane devica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živela u Josifovoj kući kao što je živela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zaveštala Bogu.
Slava sprskog manastira na Svetoj gori
youtube/Задужбина Хиландара
Hilandar
Sveti Sava i njegov otac Simeon osnovali su Hilandar pre osam vekova i u prethodne 826 godine, manastir Hilandar proslavlja praznik Vavedenje. Kada je u pitanju manastirska slava, malo toga se promenilo.
tiktok/hilandar_org
Vladika Tihon
Velika svečana služba počela je još sinoć, a vladika Tihon je u ime poglavara SPC bratiji poželeo sretnu slavu.
- Prenosim vam pozdrave patrijarha Porfirija, sa željom da lepo proslavite slavu. Sa bratijom je kao iguman pre dve i po decenije bio ovde, a sada nije u situaciji da dođe. Blagodarim vam na prijemu na mestu, za koje je Sveti Sava na početku Hilandarskog tipika rekao da se ne može uporediti ni sa jednim na zemlji. Mestu na kom žive svetila zemaljska. Možda to nekad ne primećujete, ali mi iz daleka primećujemo da ovde žive svetila zemaljska i računamo na vaše molitve - rekao je vladika Tihon.
Na slavu, kao gosti, dolaze svi koji žive na Svetoj gori, dok ostali dolaze samo ako budu pozvani.
Ovo nije jedina slava manastira Hilandara. Treba izdvojiti ktitorske slave, Savindan 27. januara, Dan Svetog Simenona 26. februara, ali i dan jedne od najpoštovanijih ikona u pravoslavnom svetu, 25. jul, Dan ikone Presvete Bogorodice.
Tanjug/PREDRAG MITIC
Hilandar
Hilandar je prvi srpski univerzitet, a tek posle njega počele su da se otvaraju škole pri manastirima i crkvama.
Zadužbina manastira Hilandara u Beogradu postoji već dve decenije, a plan je da jedan deo bude namenjen posetiocima koji žele više da saznaju o manastiru koji je 1988. primljen na Uneskovu listu svetskih kulturnih baština.
Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
U Svetoj zemlji se prepliću tri religije, sa brojnim svetim mestima koja su od značaja za hrišćanstvo, judaizam i islam. Među njima se izdvaja manastir Svetih Arhangela, koji je podigao kralj Milutin, kao pečat postojanja srpskog pravoslavlja u Jerusalimu.
Sveta gora, monaška republika na poluostrvu Atos, ima sve potrebne infrastrukturne objekte za svakodnevni život, uključujući hotel, restoran i prodavnicu. Nedavno je otvoren hotel u luci Dafni, koji nudi masažu i druge usluge, što je izazvalo značajnu diskusiju zbog uvođenja masaže u ovu tradicionalnu zajednicu.
Pravoslavci proslavljaju svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa po starom kalendaru, svetih deset mučenika kritskih po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa, dok Jevreji i muslimani dan posvećuju redovnim molitvama.
Pouka jednog od najvećih duhovnika 20. veka pokazuje kako kratka molitva, čitanje Svetog pisma i samoposmatranje mogu ojačati moralnu snagu i održati veru čak i kada svet preti da nas slomi.
Od Badnjeg dana do praznika Svete porodice - termini bogosluženja, uključujući službe koje predvodi beogradski nadbiskup, i važne mise po svim crkvama nadbiskupije, za katoličke vernike koji žele da planiraju svoje praznične trenutke.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Pred stotinama mališana u Hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je besedio o daru života, dugu ljubavi i veri koja se ne troši, već umnožava.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Puštaju se u opticaj evrokovanice sa likovima Svetog Pajsija Hilandarca i Svetog Jovana Rilskog, ćirilicom i porukom koja se do sada nije pojavljivala na zajedničkoj evropskoj valuti.