Reči iz sure Gafir (ajeti 14–17) podsećaju da iskrena molitva ne poznaje ljudske sudove, da je Božiji autoritet iznad svega i da će Sudnji dan ogoliti svaku istinu.
U današnjem svetu, u kojem buka svakodnevice često potiskuje ono što je istinski važno, a duhovnost biva zamenjena površnim vrednostima, ajeti koji su izdvojeni za 16. oktobar u knjizi "Kuran – 365 izbora za svakodnevno čitanje" odzvanjaju kao snažan poziv čoveku da se vrati izvoru vere i unutrašnje iskrenosti. Reči iz sure Gafir (ajeti 14–17) upućuju vernika da molitvu ne čini forma, već iskrena namera - usmerena jedino ka Alahu. U njima je sažet putokaz koji prevazilazi vreme i okolnosti: da istinska snaga molitve ne zavisi od spoljnog priznanja, niti od mišljenja drugih ljudi, već od dubine vere onoga koji se moli.
Sura Gafir, ajeti 14-17
Freepik/Image by freepik
Kuran
14. Zovite Alaha iskrenom verom; i neka vaša molitva bude od Njega prihvaćena, iako nevernici mrze vaša pravedna dela. (40:14)
16. Alah je Najuzvišeniji, Vlasnik Prestola; On objavljuje Reč izabranim slugama Svojim, da opominju ljude o Sudnjem danu. (40:15)
16. Tog dana će sve biti izloženo, i niko se neće moći sakriti od Alaha. (40:16)
17. Tog dana, ko ima vlast nad svime? Doista, to je samo Alah, Jedini i Najuzvišeniji. Svako će tada biti nagrađen po onome što je zaradio. Neće biti nepravde, jer Alah je brz u obračunu. (40:17)
Iskrena molitva - temelj odnosa između čoveka i Alaha
Ovi ajeti razotkrivaju tri ključne dimenzije islamskog učenja: iskrenost vere, uzvišenost Božijeg autoriteta i neizbežnost konačnog suda. Prvi ajet podseća da prava molitva nije stvar spoljašnjeg izraza, već unutrašnje posvećenosti — čak i onda kada društvo gleda s podsmehom ili neprijateljstvom. Ona dolazi iz srca koje zna da je svaka iskrena dova (molitva) dragocena pred Alahom.
Božanski autoritet koji prevazilazi sve ljudske granice
Drugi ajet naglašava uzvišeni položaj Alaha kao Vlasnika Prestola i Onoga koji objavljuje svoju Reč izabranima — što ukazuje na odgovornost vernika da čuju, razumeju i slede opomenu. Niko osim Njega ne poseduje moć nad sudbinom čoveka, a svaka zemaljska vlast bledi pred Njegovom vladavinom.
Sudnji dan – trenutak kada ništa neće ostati skriveno
Treći i četvrti ajet vode misao ka Sudnjem danu, trenutku kada sve maske padaju, a čovek ostaje ogoljen pred Božijom istinom. To je dan kada će se svakome presuditi po njegovim delima i kada neće biti mesta za nepravdu. Pred Allahovom pravdom niko se ne može sakriti niti opravdati.
Poruka ovih ajeta nije samo verska, već i duboko egzistencijalna: podsećaju nas da su prolazne moći i ljudske procene bez težine pred Božanskim autoritetom i pravednošću. U vremenu kada je lako izgubiti se u površnosti i zaboraviti na večnost, ovaj kur’anski odlomak poziva čoveka da se vrati suštini — iskrenoj veri, pravednosti i odgovornosti.
To je poziv koji ne zastareva, jer govori srcu koje traži istinu.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
Ovi stihovi iz Kurana (35:11–12) otkrivaju kako svaki trenutak života, svaki dar prirode i svaka prilika za radost dolazi iz Alahove volje, podsećajući nas da budemo svesni i zahvalni za sve što imamo.
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
Tri ajeta iz sure Ghafir (40:7–9) otkrivaju poruku Kurana: meleci posreduju za vernike, nagrađuju dobra dela i vode ka unutrašnjem miru i večnom spasenju.
U svečanom prijemu u Patrijaršiji, srpski patrijarh Porfirije poručio je novorukopoloženim đakonima da njihova služba nije samo čast, već i sveta odgovornost — da životom i delom svedoče Hrista i budu stubovi vere u savremenom svetu.
Nakon nasilnog prekida manifestacije „Dani srpske kulture“, Srpska pravoslavna crkva oštro je osudila čin mržnje i poručila da istinsko rodoljublje ne sme da se pretvori u netrpeljivost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajeti iz sure Az-Zuhruf podsećaju da Bog sve vidi i zna, dok istovremeno upozorava na konačni Dan presude i poziva vernike na introspektivno promišljanje i duhovnu budnost.
Ajet 9:43 uči nas strpljenju, mudrom prosuđivanju i unutrašnjoj odgovornosti, podsećajući da svaka reč i odluka imaju težinu, a istinoljubivost vodi ka Božijem oprostu.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.
Ajeti 45:12-15 iz sure Al-Ghashiya otkrivaju kako zahvalnost, oprost i moralna odgovornost mogu promeniti vaš pogled na svet i oblikovati vašu sudbinu.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Jerej Srpske pravoslavne crkve poručio je da bolest nije kazna, već poziv na duhovno buđenje — i upozorio da savremeni čovek, u pokušaju da pobedi bol i smrt tehnologijom, gubi ono najvrednije: smisao, ljubav i veru.
U besedi za 22. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je beg u pustinju više od udaljavanja od ljudi — to je put očišćenja duše, borba protiv strasti i trenutak kada čovek prestaje da služi sujeti.