Tri zlatne medalje sa prestižnog takmičenja u Njujorku potvrdile su vrhunski kvalitet tvrdoškog ulja, a analize pokazuju i zašto – sa više od 400 polifenola ono prevazilazi standarde ekstra devičanskog ulja i dobija i lekovita svojstva.
U kamenom okruženoj porti Manastira Tvrdoš, nadomak Trebinja, maslina više nije samo mediteransko drvo koje krasi pejzaže. Njeni plodovi danas nose priznanje svetskog ranga. Na prestižnom takmičenju proizvođača maslinovog ulja u Njujorku tvrdoško ulje osvojilo je tri zlatne medalje, čime se ime ovog starog manastira upisalo među najkvalitetnije proizvođače na planeti.
Za monaško bratstvo ovo nije tek uspeh u proizvodnji hrane, već potvrda da se strpljenje, rad i blagoslov prirode mogu pretvoriti u proizvod koji nadilazi običnu trpezu.
Jeromonah Porfirije, sabrat manastira, kaže da priznanja nisu došla iznenada, već kao plod dugog i posvećenog rada.
- Prošle godine smo počeli da šaljemo uzorke u Njujork. To je najprestižnije takmičenje za maslinova ulja, na kojem uzorke šalju proizvođači iz svih zemalja u kojima se uzgajaju masline, sa gotovo svih kontinenata. Prošle godine osvojili smo jednu zlatnu medalju, a ove godine, hvala Bogu, tri zlata – za tri vrste ulja, od tri sorte maslina. Potvrda rada i kvaliteta na kraju je ponovo stigla - rekao je on za Radio „Svetigora“.
Zlatne medalje osvojene su za monosortno ulje „Halkidiki“, mešavinu „Monastik“ i ulje „Kalamata“. Svako od njih nastaje iz pažljivo negovanog maslinjaka koji se, iako mlad u poređenju sa starim mediteranskim zasadima, već pokazao kao izuzetno plodan.
Foto: Religija.rs
Manastir Tvrdoš
Maslina koja čuva uspomenu
Priča o tvrdoškim maslinama počela je pre nešto više od jedne decenije, ali njeni koreni sežu mnogo dublje – do prijateljstva manastira i darova koji nose lično sećanje.
Jeromonah Porfirije podseća da je ideja o sadnji maslinjaka potekla iz Manastira Ormilija u Grčkoj, čije su monahinje predložile bratstvu da se okuša u uzgoju maslina.
- Trenutno proizvodimo maslinovo ulje i masline za jelo – odgorčenu maslinu – tehnologijom koju smo dobili iz manastira Ormilija. Oni su nas na to nagovorili, zapravo vladika Atanasije. Tada, 2014–2015. godine, prvi put su poslali kontingent od 400 stabala masline, koje smo zasadili - objašnjava on.
Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska
Jeromonah Porfirije iz manastira Tvrdoš
U tom maslinjaku raste i jedno posebno drvo - živa uspomena na dvojicu velikih arhijereja.
- Kada je počinjala gradnja hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru, mitropolit Amfilohije nam je dao jednu staru maslinu, za koju su nam rekli da je stara više od 330 godina, sa tog mesta gde se danas nalazi hram, i mi smo je ovde posadili. Ona nas danas podseća na mitropolita Amfilohija i na vladiku Atanasija - kaže jeromonah Porfirije, misleći na blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija Radovića i episkopa Atanasija Jevtića.
Kada ulje prestaje da bude samo hrana
Među razlozima zbog kojih je tvrdoško ulje izazvalo pažnju stručnjaka nalazi se i njegov hemijski sastav. Analize su pokazale da sadrži izuzetno visok nivo polifenola – jedinjenja poznatih po snažnom antioksidativnom delovanju.
- Prošle godine u našem ulju izmereno je više od 400 polifenola. Poznato je da se za ekstra devičansko maslinovo ulje vrednosti kreću od 250 do 280 polifenola. Ako je ta vrednost oko 400, onda to više nije samo hrana, nego i lek - objašnjava jeromonah Porfirije.
Foto: Religija.rs
Maslinjak u porti manastira Tvrdoš
Takve vrednosti retko se sreću i među najboljim svetskim proizvođačima, pa se tvrdoško ulje sve češće pominje ne samo kao gastronomski proizvod već i kao deo zdrave ishrane.
Za monahe koji ga proizvode, međutim, važnije od priznanja jeste činjenica da se plodovi njihovog rada koriste u svakodnevnom životu vernika - na trpezi, u postu i u gostoprimstvu koje manastiri vekovima neguju.
Nova uljara za Hercegovinu
Bratstvo manastira ne planira da stane na ovim uspesima. U Tvrdošu je već započeta izgradnja sopstvene uljare i nabavka savremene opreme za preradu maslina.
Nova uljara neće služiti samo potrebama manastira. Plan je da ona postane mesto gde će i drugi lokalni proizvođači moći da prerađuju svoje masline, čime bi čitav hercegovački kraj dobio dodatni podsticaj za razvoj maslinarstva.
Tako se priča o maslinovom ulju iz Tvrdoša širi dalje od manastirskih zidina. Ono je istovremeno plod zemlje, rada i molitve - i dokaz da iz tišine monaškog života ponekad nastaju proizvodi koji osvoje i najzahtevnije svetske žirije.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.