Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, duge kolone vernog naroda slile su se u mesto blisko ostroškom svecu. Uz blagoslov mitropolita zahumsko-hercegovačkog, liturgija je obeležila trenutak duboke duhovne povezanosti sa vekovnom tradicijom ovog svetog prostora.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Manastir Tvrdoš, svetinja sa dugom i svetlom tradicijom, bio je svedok velikog sabranja vernika iz svih krajeva. Pod svetlim nebom Hercegovine, u tišini drevnih zidina, hiljade vernika okupile su se da proslave slavu ovog svetog manastira, duboko povezanog sa likom i delom Svetog Vasilija Ostroškog.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Litija na dan manastirske slave u Tvrdošu
U srcu hercegovačkog kamena, Manastir Tvrdoš, čije je ime zapisano zlatnim slovima u istoriji Srpske pravoslavne crkve, još jednom je oživeo duhovnu snagu koja iz njega zrači vekovima. Ovaj manastir, smešten nedaleko od Trebinja, bio je dom i duhovno utočište Svetog Vasilija, čija se molitva i danas oseća među kamenim zidovima svetinje. Sveti Vasilije, koji je u ovom manastiru proveo značajan deo svog monaškog života, bio je pastir naroda tog kraja, boreći se za očuvanje pravoslavne vere u najtežim vremenima. Njegov duh i danas vodi vernike koji dolaze da potraže utehu i blagoslov.
Na predvečerje Uspenja Presvete Bogorodice, sabrao se mnogobrojni verni narod u Manastiru Tvrdoš, čija sveta obitelj proslavlja ovaj praznik kao slavu svog katolikona. Mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, zajedno sa sveštenstvom i sveštenomonaštvom Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, kao i gostima iz drugih eparhija Srpske pravoslavne crkve, služio je arhijerejsku liturgiju u čast Presvete Bogorodice.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Litija na dan manastirske slave u Tvrdošu
U svojoj jevanđeljskoj besedi, vladika Dimitrije je podsetio na duboku duhovnu istinu o obnavljanju čoveka kroz Presvetu Bogorodicu. „Svet je od živoga Boga srcem odstupio u pramajci Evi, a kroz devojčicu Mariju Bog je ustrojio da se ljudski rod povrati Bogu,“ kazao je vladika, naglašavajući da je Majka Božja slika Crkve koja sluša Reč Božju i drži je pre nego što je postala Majka Božja. Njegove reči odzvanjale su među vernicima, kao tiha, ali moćna opomena na večnu blagu volju Božju i zavet koji je Bog sklopio s čovekom.
Nakon liturgije, manastirskim imanjem prošla je slavska litija, noseći u srcima okupljenih vernika blagoslov i molitvu. Osvećenje slavskog kolača i žita bilo je trenutak zajedništva i blagodati, dok su reči hvale i molitve izlazile iz usta onih koji su se tu okupili. Protojerej-stavrofor Blagota Vasiljević, blagosiljajući okupljeni narod, čestitao je slavu, dok je tvrdoški iguman Sava, u duhu bratske ljubavi, pozvao sve da nastave slavlje u gostoprimnici novog konaka.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Ovo sabranje u Manastiru Tvrdoš nije bilo samo obeležavanje jednog svetog dana. Bilo je to duhovno svedočanstvo o nepokolebljivoj veri, o svetlosti koja i dalje obasjava put vernicima, vođena blagoslovom Svetog Vasilija i Majke Božje. Taj miris tamjana, zvuk zvona i sjaj upaljenih sveća ostaju kao trajna uspomena na dan kada su se zemlja i nebo spojili u molitvi i slavlju.
Nakon blagosiljanja slavskih darova, protosinđel Hariton čestitao je mitropolitu imendan i poželeo mu da još mnogo godina u zdravlju i miru služi Gospodu i Crkvi.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 14. sedmice po Duhovima donosi snažnu poruku o krotosti, milosti i istini koja ne mora da bude izgovorena glasno da bi promenila čoveka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Posle pada mnogi dugo nose teret krivice i teško prihvataju da im je oprošteno. Svetitelj iz Egine podseća na razliku između iskrenog pokajanja i samokažnjavanja i nudi poruku koja donosi drugačiji pogled na milost.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice u drevnoj svetinji služena je sveta liturgija, a nakon pričešća usledili su praznični litijski ophod i osvećenje slavskih darova.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Nakon blagosiljanja slavskih darova, protosinđel Hariton čestitao je mitropolitu imendan i poželeo mu da još mnogo godina u zdravlju i miru služi Gospodu i Crkvi.
Sakralni objekat koji je u 19. veku bio jedno od važnih mesta opismenjavanja vozućkog kraja ponovo će dobiti svoju ulogu u okviru svetinje, zahvaljujući zajedništvu Crkve i vernog naroda.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.
Obnova skita Svetog Vasilija na hilandarskom pristaništu i više od decenije pomoći manastiru Hilandaru bili su među najvažnijim razlozima za odlikovanje Marka Ivića Ordenom Svetog Save.