Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, duge kolone vernog naroda slile su se u mesto blisko ostroškom svecu. Uz blagoslov mitropolita zahumsko-hercegovačkog, liturgija je obeležila trenutak duboke duhovne povezanosti sa vekovnom tradicijom ovog svetog prostora.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Manastir Tvrdoš, svetinja sa dugom i svetlom tradicijom, bio je svedok velikog sabranja vernika iz svih krajeva. Pod svetlim nebom Hercegovine, u tišini drevnih zidina, hiljade vernika okupile su se da proslave slavu ovog svetog manastira, duboko povezanog sa likom i delom Svetog Vasilija Ostroškog.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Litija na dan manastirske slave u Tvrdošu
U srcu hercegovačkog kamena, Manastir Tvrdoš, čije je ime zapisano zlatnim slovima u istoriji Srpske pravoslavne crkve, još jednom je oživeo duhovnu snagu koja iz njega zrači vekovima. Ovaj manastir, smešten nedaleko od Trebinja, bio je dom i duhovno utočište Svetog Vasilija, čija se molitva i danas oseća među kamenim zidovima svetinje. Sveti Vasilije, koji je u ovom manastiru proveo značajan deo svog monaškog života, bio je pastir naroda tog kraja, boreći se za očuvanje pravoslavne vere u najtežim vremenima. Njegov duh i danas vodi vernike koji dolaze da potraže utehu i blagoslov.
Na predvečerje Uspenja Presvete Bogorodice, sabrao se mnogobrojni verni narod u Manastiru Tvrdoš, čija sveta obitelj proslavlja ovaj praznik kao slavu svog katolikona. Mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, zajedno sa sveštenstvom i sveštenomonaštvom Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, kao i gostima iz drugih eparhija Srpske pravoslavne crkve, služio je arhijerejsku liturgiju u čast Presvete Bogorodice.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Litija na dan manastirske slave u Tvrdošu
U svojoj jevanđeljskoj besedi, vladika Dimitrije je podsetio na duboku duhovnu istinu o obnavljanju čoveka kroz Presvetu Bogorodicu. „Svet je od živoga Boga srcem odstupio u pramajci Evi, a kroz devojčicu Mariju Bog je ustrojio da se ljudski rod povrati Bogu,“ kazao je vladika, naglašavajući da je Majka Božja slika Crkve koja sluša Reč Božju i drži je pre nego što je postala Majka Božja. Njegove reči odzvanjale su među vernicima, kao tiha, ali moćna opomena na večnu blagu volju Božju i zavet koji je Bog sklopio s čovekom.
Nakon liturgije, manastirskim imanjem prošla je slavska litija, noseći u srcima okupljenih vernika blagoslov i molitvu. Osvećenje slavskog kolača i žita bilo je trenutak zajedništva i blagodati, dok su reči hvale i molitve izlazile iz usta onih koji su se tu okupili. Protojerej-stavrofor Blagota Vasiljević, blagosiljajući okupljeni narod, čestitao je slavu, dok je tvrdoški iguman Sava, u duhu bratske ljubavi, pozvao sve da nastave slavlje u gostoprimnici novog konaka.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Ovo sabranje u Manastiru Tvrdoš nije bilo samo obeležavanje jednog svetog dana. Bilo je to duhovno svedočanstvo o nepokolebljivoj veri, o svetlosti koja i dalje obasjava put vernicima, vođena blagoslovom Svetog Vasilija i Majke Božje. Taj miris tamjana, zvuk zvona i sjaj upaljenih sveća ostaju kao trajna uspomena na dan kada su se zemlja i nebo spojili u molitvi i slavlju.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
U unutrašnjosti monumentalnog hrasta lužnjaka nalazi se mali hram posvećen Svetoj Trojici, koji lokalni vernici čuvaju kao najveću svetinju, dok se oko njega i danas prepliću predanja.
Časni pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save od 20. maja, a zbog ogromnog odziva vernika njegov boravak u Srbiji produžen je do 6. juna.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Iako su ga pratili zli jezici turskih vlasti i poturčenih, Sveti Vasilije Ostroški nikada nije prestao sa misijom pomoći svom narodu. Njegov život je bio neprestan put duhovnog otpora, bežanja pred opasnostima, ali i stalnog povratka da bi sačuvao pravoslavlje u Hercegovini, Crnoj Gori i širem Balkanu.
Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, mitropolit Teodosije služio je prazničnu liturgiju i poručio da je svaki novi priziv svedočanstvo da Duh Sveti i danas deluje među ljudima.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da je od dolaska Pojasa Presvete Bogorodice kroz Hram Svetog Save prošlo čak 478.000 vernika, dok se redovi za poklonjenje i dalje ne smanjuju, a boravak svetinje u Beogradu traje do 6. juna.
Arhijerejska liturgija, litija oko crkve Svete Trojice i molitveno jedinstvo monaštva, sveštenstva i vernog naroda obeležili su hramovnu slavu Donjeg Ostroga, uz poruku o prisustvu i delovanju Svetog Duha u Crkvi.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Ovaj praznik nas podseća na silazak Svetog duha na apostole i na trenutak kada je, prema predanju, započeto širenje vere koje je oblikovalo temelje Crkve i njeno učenje o Svetoj Trojici.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovski ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Justina, mučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok se globalni odnosi lome na ekonomiji i sili, pouka Starca Pajsija Svetogorca otvara tvrdnju koja menja ugao posmatranja: istoriju ne određuju oni koji izgledaju najmoćnije, već poredak koji ostaje izvan njihove kontrole.