Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, duge kolone vernog naroda slile su se u mesto blisko ostroškom svecu. Uz blagoslov mitropolita zahumsko-hercegovačkog, liturgija je obeležila trenutak duboke duhovne povezanosti sa vekovnom tradicijom ovog svetog prostora.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Manastir Tvrdoš, svetinja sa dugom i svetlom tradicijom, bio je svedok velikog sabranja vernika iz svih krajeva. Pod svetlim nebom Hercegovine, u tišini drevnih zidina, hiljade vernika okupile su se da proslave slavu ovog svetog manastira, duboko povezanog sa likom i delom Svetog Vasilija Ostroškog.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Litija na dan manastirske slave u Tvrdošu
U srcu hercegovačkog kamena, Manastir Tvrdoš, čije je ime zapisano zlatnim slovima u istoriji Srpske pravoslavne crkve, još jednom je oživeo duhovnu snagu koja iz njega zrači vekovima. Ovaj manastir, smešten nedaleko od Trebinja, bio je dom i duhovno utočište Svetog Vasilija, čija se molitva i danas oseća među kamenim zidovima svetinje. Sveti Vasilije, koji je u ovom manastiru proveo značajan deo svog monaškog života, bio je pastir naroda tog kraja, boreći se za očuvanje pravoslavne vere u najtežim vremenima. Njegov duh i danas vodi vernike koji dolaze da potraže utehu i blagoslov.
Na predvečerje Uspenja Presvete Bogorodice, sabrao se mnogobrojni verni narod u Manastiru Tvrdoš, čija sveta obitelj proslavlja ovaj praznik kao slavu svog katolikona. Mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, zajedno sa sveštenstvom i sveštenomonaštvom Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, kao i gostima iz drugih eparhija Srpske pravoslavne crkve, služio je arhijerejsku liturgiju u čast Presvete Bogorodice.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Litija na dan manastirske slave u Tvrdošu
U svojoj jevanđeljskoj besedi, vladika Dimitrije je podsetio na duboku duhovnu istinu o obnavljanju čoveka kroz Presvetu Bogorodicu. „Svet je od živoga Boga srcem odstupio u pramajci Evi, a kroz devojčicu Mariju Bog je ustrojio da se ljudski rod povrati Bogu,“ kazao je vladika, naglašavajući da je Majka Božja slika Crkve koja sluša Reč Božju i drži je pre nego što je postala Majka Božja. Njegove reči odzvanjale su među vernicima, kao tiha, ali moćna opomena na večnu blagu volju Božju i zavet koji je Bog sklopio s čovekom.
Nakon liturgije, manastirskim imanjem prošla je slavska litija, noseći u srcima okupljenih vernika blagoslov i molitvu. Osvećenje slavskog kolača i žita bilo je trenutak zajedništva i blagodati, dok su reči hvale i molitve izlazile iz usta onih koji su se tu okupili. Protojerej-stavrofor Blagota Vasiljević, blagosiljajući okupljeni narod, čestitao je slavu, dok je tvrdoški iguman Sava, u duhu bratske ljubavi, pozvao sve da nastave slavlje u gostoprimnici novog konaka.
SPC/Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Ovo sabranje u Manastiru Tvrdoš nije bilo samo obeležavanje jednog svetog dana. Bilo je to duhovno svedočanstvo o nepokolebljivoj veri, o svetlosti koja i dalje obasjava put vernicima, vođena blagoslovom Svetog Vasilija i Majke Božje. Taj miris tamjana, zvuk zvona i sjaj upaljenih sveća ostaju kao trajna uspomena na dan kada su se zemlja i nebo spojili u molitvi i slavlju.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Srpska pravoslavna crkva 12. maja, proslavlja Ostroškog Čudotvorca, jednog od najvoljenijih i najpoštovanijih svetitelja srpskog roda, čije mošti vekovima čuvaju manastir u Ostroškoj steni, a čija se slava proširila širom pravoslavlja — i šire.
Iako su ga pratili zli jezici turskih vlasti i poturčenih, Sveti Vasilije Ostroški nikada nije prestao sa misijom pomoći svom narodu. Njegov život je bio neprestan put duhovnog otpora, bežanja pred opasnostima, ali i stalnog povratka da bi sačuvao pravoslavlje u Hercegovini, Crnoj Gori i širem Balkanu.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Na dan kada Prijepolje slavi slavu Sabornog hrama, praznik Ostroškog Čudotvorca pretvorio se u dirljiv prikaz vere, zajedništva i nade – od liturgije i rukopoloženja, preko litije, pa sve do večeri ispunjene guslama, pesmom i trpezom ljubavi.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
Na praznik Svetog Atanasija Velikog, u hramu Svetog Save na Vračaru, liturgijsko sabranje okupilo je arhijereje iz više krajeva sveta, a duhovna poruka slavljenika dotakla je srca svih prisutnih: da živimo rukovođeni svetiteljskom mudrošću i božanskom ljubavlju.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.