Najstariji zapis o prvim ktitorima, caru Konstantinu i carici Jeleni, zabeležen je u XVII veku.
Na obali reke Trebišnjice, pet kilometara nizvodno od Trebinja, nalazi se manastir Tvrdoš sa crkvom posvećenom Uspenju Presvete Bogorodice, koja je podignuta u IV veku i zadužbina je cara Konstantina (324-337) i njegove majke Jelene (247-327). U narodu postoji sećanje da je ktitor manastira Tvrdoša bio Sveti kralj Stefan Uroš II Milutin (1282-1321) koji je obnovio manastir, kao i herceg od Svetog Save Stjepan Vukčić Kosača (1435-1466).
Istorija manastira Tvrdoš
Najstariji zapis o prvim ktitorima, caru Konstantinu i carici Jeleni, zabeležen je u XVII veku. To je predanje prenošeno sa kolena na koleno i svakako se nalazilo zapisano u starijim pomenicima, koji su uništeni. Od cara Konstantina Velikog zaustavljeno je proganjanje hrišćana, on je omogućio slobodno delovanje hrišćanske Crkve, a u njegovo vreme započeto je i slobodno podizanje hramova. On sam je bio najveći ktitor. U predanju se krije razlog za podizanje prve crkve Tvrdoša na tom mestu - verovatno je odatle Apostol Pavle propovedao Jevanđelje uz rimski put kojim je dalje putovao po Iliriku, odnosno Dalmaciji.
Wikipedia/Fedor Solntsev
Konstantin i carica Jelena
Po predanju, ktitor Tvrdoša je bio i kralj Milutin (1282-1321). Velika obnova, početkom 16. veka, usledila je najverovatnije nakon turskog zauzimanja Trebinja 1466. godine, kada je manastir stradao.
Tokom godina u periodu 1630-1635. u manastiru Tvrdoš se zamonašio Stojan Jovanović i dobio monaško ime Vasilije. Rođen je u blizini Tvrdoša, u Mrkonjiću, u Popovom polju. On se od mladosti podvizavao u Tvrdošu. To je naš Sveti Vasilije Tvrdoški i Ostroški Čudotvorac.
Nekoliko godina kasnije, 1638. godine, Vasilije je postao episkop trebinjski. Napustio je Tvrdoš 1651. i prešao u Nikšić, pošto je postavljen za Mitropolita istočno-hercegovačkog. Tvrdoš je stekao veliki ugled među Srbima za vreme Svetog Vasilija.
Tvrdoš je bio u ruševinama više od dva veka. Nikola Runjevac, imućni Trebinjac, obnovio je crkvu i stari konak 1926.-1927. Od sredine XX veka bio je napušten, sve do 1989. godine.
U manastirskoj crkvi se nalazi deo moštiju (ruka) nepoznatog svetitelja - pretpostavlja se Jelene Anžujske (1236-1314), majke kralja Milutina.
Prosvetiteljka, borkinja za ženska prava
Wikipedia
Jelena Anžujska
Pored nemerljivog doprinosa koji je kraljica Jelena dala, u istorijski važnom periodu, spoljnoj politici Srbije, najznačajnija njena uloga bila je prosvetiteljska. Sa ogromnom voljom i upornošću radila je na opismenjavanju i unapređenju obrazovanja naroda, i u tom pogledu nastojala je da svi manastiri budu snabdeveni knjigama, da u njima narod, posebno mladi, uče da čitaju i pišu, da se obrazuju. Jelena je osnovala i prvu žensku stručnu školu ne samo u Srbiji, već i u celoj Evropi. Bila je to škola za žensku siročad u Brnjacima, dakle na Kosmetu, sa posebnim internatom za devojke, a u kojoj su siromašne devojke učene da čitaju, pišu, sviraju, crtaju, vezu, a i da se pripremaju za udaju i stvaranje porodice. Tu školu pohađale su odabrane siromašne devojke iz svih krajeva Srbije, i to onda kada Evropa nije pokazivala nikakvo interesovanje za školovanje devojaka, pogotovo ne onih iz siromašnih slojeva.
Postavka fotografija Stanka Kostića u Galeriji SANU osvetljava fascinantne priče o drvenim crkvama Republike Srpske – mestima vere, istorije i narodne snage.
U svom delu Misli za svaki dan u godini, veliki duhovnik iz 19. veka otkriva dubinu preobražaja Svetog Pavla i poziva svakog vernika da prepozna sopstveni Damask – tačku kada revnost mora da ustupi mesto poslušnosti volji Božijoj.
Kada je izabran 267. papa, priroda je tiho govorila o brizi, slobodi i duhovnoj odgovornosti, a galebovi su postali simbol koji nosi dublje poruke vere.
Na praznik Svetog Georgija, mitropolit sremski Vasilije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u velelepnoj kapeli podignutoj u parku oblikovanom po uzoru na najslavniji kraljevski dvor Evrope, a sabor vernih, monahinja i bogoslova ispunio je sveto mesto molitvom i blagodarnošću.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
U nedelju Svetih Praotaca, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije služio je arhijerejsku liturgiju u crkvi Preobraženja Gospodnjeg, a Gorana Gurovića uveo u službu kao sabrata hrama, podsećajući na smisao života po Jevanđelju.
Posle duge decenije neuspešnih pokušaja vantelesne oplodnje vera i molitve doneli su Radovićima iz Trebinja najvredniji dar - ćerku. Njihova priča o istrajnosti i Božjoj milosti daje nadu svim parovima koji se suočavaju sa sličnim iskušenjima.
U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Prema istorijskim podacima, oficire Jovana Mišnića, Dmitra Krgovića, Petra Krgovića, Blaža Radenovića, Janka Gaševića i Nikolu Baltića ubili su komunisti, a njihova tela bačena su u Bliškovsku jamu na planini Kovren.
U planinskom predelu Epira, samo nekoliko kilometara od Konice, nalazi se neobična crkvica posvećena svetogorskim starcu – napravljena unutar debla vekovnog drveta, postala je simbol molitve, tišine i spoja duhovnosti s prirodom.
Kada je izabran 267. papa, priroda je tiho govorila o brizi, slobodi i duhovnoj odgovornosti, a galebovi su postali simbol koji nosi dublje poruke vere.
Presvete Bogorodice sa Mladencem Hristom u naručju počela da ispušta miro pred očima oca Simeona, a vernici ovo retko čudo vide kao snažan znak s neba i poziv na veru, molitvu i pokajanje.
Nakon što su pojedini mediji objavili da je studentima onemogućen ulazak u portu hrama u Štitaru, oglasila se Eparhija šabačka i otkrila šta se zapravo dogodilo, optužujući jednog političkog aktivistu za pokušaj zloupotrebe svetinje u političke svrhe.
Iako je gradska slava Nikšića formalno ukinuta, lokalno rukovodstvo i sveštenstvo poručuju da će 12. maj i ove godine biti obeležen litijom, svečanostima i rezanjem slavskog kolača.
U moru recepata koje domaćice pažljivo biraju za krsnu slavu, slane kuglice od sira, oraha i nara donose osvežavajuću novinu – lako se prave, divno izgledaju i ostavljaju snažan utisak na goste.