Tri ajeta iz sure Ghafir (40:7–9) otkrivaju poruku Kurana: meleci posreduju za vernike, nagrađuju dobra dela i vode ka unutrašnjem miru i večnom spasenju.
Oni koji nose Alahov presto i oni koji su oko njega neprestano slave i hvale Gospodara svog, veruju u Njega i mole oprost za vernike. U ajetima iz sure Ghafir (40:7–9), poznate i kao El-Mu’min, krije se univerzalna poruka Božije milosti, oprosta i pravednosti. Meleci, nevidljive sile koje okružuju Božiji presto, svojim molitvama štite duše koje veruju i trude se da slede Alahov put. Ovi stihovi podsećaju na važnost pokajanja, dobrih dela i duhovne čistoće – ali i na to da istinski uspeh dolazi kroz priznavanje Božije mudrosti i sticanje Njegove milosti.
Sura El-Mu’minun / Ghafir, ajeti 7–9
Shutterstock
7. Oni koji nose Alahov presto i oni koji su oko njega, slave i hvale Gospodara svoga, veruju u Njega i mole oprost za one koji veruju: 'Gospodaru naš, Ti obuhvataš sve stvari milošću i znanjem, pa oprosti onima koji se pokaju i slede Tvoj put, i spasi ih od kazne u vatri džehenemskoj.
8. Gospodaru naš, uvedi ih u Edenske bašče koje si im obećao, kao i one koji su od njihovih otaca, žena i potomaka, koji su činili dobra dela. Ti si, zaista, Moćni, Mudri.
9. I poštedi ih loših dela. A onoga koga poštediš loših dela toga dana, Ti si mu se smilovao. I to je, zaista, veliki uspeh.
Ovi ajeti otkrivaju duboku simfoniju između Božije moći, milosti i ljudske odgovornosti. Ajet 7 naglašava vezu između vere, pokajanja i Božijeg oprosta, dok ajet 8 širi perspektivu na generacije – obećanje Edenskih bašča uključuje ne samo pojedinca, već i njegovu porodicu koja čini dobra dela. Ajet 9 podseća vernike da je pravi uspeh onaj koji je oslobođen greha, jer milost i oprost Alahov nadmašuju sve privremene koristi sveta.
Islam, kroz ove stihove Kurana, naglašava i individualnu pobožnost, i kolektivnu odgovornost, pokazujući da istinska sreća dolazi kroz priznavanje Božije mudrosti i sticanje Njegove milosti – put ka spasenju i unutrašnjem miru svakog vernika.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
Ovi stihovi iz Kurana (35:11–12) otkrivaju kako svaki trenutak života, svaki dar prirode i svaka prilika za radost dolazi iz Alahove volje, podsećajući nas da budemo svesni i zahvalni za sve što imamo.
Sura Ez-Zumer otkriva moć i pravednost Boga: Dan Sudnji, svetlost Gospodara i nagrada ili kazna za svako delo – šta znači stajati pred Njim otvorenih očiju?
U gradu koji vekovima nosi ime poslednjeg vladara iz dinastije Nemanjića pokrenuta je peticija za promenu naziva u Ferizaj, prema Ferizu Šasivariju, trgovcu i vlasniku hotela iz osmanskog perioda.
Srednjovekovni rukopis Srpske pravoslavne crkve, koji se više od šest vekova koristi u liturgiji, našao se u središtu spora nakon odluke Komisije BiH da ga proglasi državnom baštinom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Ajet 9:43 uči nas strpljenju, mudrom prosuđivanju i unutrašnjoj odgovornosti, podsećajući da svaka reč i odluka imaju težinu, a istinoljubivost vodi ka Božijem oprostu.
Sura Fussilat (41:9–12) otkriva red i harmoniju univerzuma, podsećajući vernike na odgovornost prema Stvoritelju i podstičući na duhovni rast i zahvalnost.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.