Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Post u pravoslavlju nikada nije bio samo pitanje uzdržanja od hrane, već duboka unutrašnja borba koja obuhvata svaku poru ljudskog bića. To je vreme kada se hrišćanin ne ogleda samo u onome što jede, već i u onome što misli, gleda i oseća. Upravo tu, u tišini srca i uma, vodi se najteža duhovna bitka.
– Postimo onoliko koliko nam dopušta naša snaga. Međutim, kad je u pitanju post čuvstava, uma i srca, svim silama ćemo se nadmetati s neprijateljima naše duše. Čedo moje, čuvaj svoja čuvstva, a posebno oči – govorio je starac Jefrem Arizonski.
Ova pouka podseća da je prava snaga posta u unutrašnjem čoveku – u čuvanju srca od svega što ga može udaljiti od Boga. Oči su prvi prozori duše i najosetljiviji stražari našeg unutrašnjeg mira. Ko nauči da upravlja svojim pogledom i mislima, već je zakoračio putem smirenja i očišćenja.
U tome se krije tajna istinskog posta: tiha, ali moćna pobeda nad onim što nas od Boga razdvaja.
Čitanje Jevanđelja za 19. sredu po duhovima, 15. oktobar
Shutterstock/Natasha Zakharova
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Filipljanima, začalo 237 (1,12-20)
12. Hoću pak da znate, braćo, da je ono što se zbilo sa mnom samo doprinelo napretku jevanđelja, 13. Tako da sav carski sud i svi ostali znaju da sam u okovima za Hrista. 14. I mnoga braća u Gospodu, obodrena okovima mojima, još više su se osmelili da bez straha govore reč Božiju. 15. Jedni, doduše, iz zavisti i svađe propovedaju Hrista, a drugi od dobre volje;
16. tako da jedni iz prkosa objavljuju Hrista s nečistom namerom, misleći da će naneti žalost mojim okovima; 17. a drugi iz ljubavi, znajući da sam ovde za odbranu jevanđelja. 18. Šta onda? Bilo kako mu drago, pritvorno ili istinski, Hristos se propoveda; i tome se radujem, a i radovaću se; 19. jer znam da će se ovo okrenuti na moje spasenje po vašoj molitvi i pomoću Duha Isusa Hrista, 20. Braćo, kao što pouzdano čekam i nadam se da se ni u čemu neću postideti, nego da će se Hristos kao svagda i sada svom smelošću veličati u telu mojemu, bilo životom bilo smrću.
Jevanđelje po Luki, začalo 21. (5,33-39)
33. A oni mu rekoše: „Zašto učenici Jovanovi poste često i molitve čine, a tako i farisejski; dok tvoji jedu i piju?” 34. A on im reče: „Zar možete naterati svatove da poste dok je ženik s njima? 35. Nego će doći dani kad će se oteti ženik od njih, i onda će postiti u one dane.” 36. Kaza im pak i priču: „Niko ne meće zakrpu od nove haljine na staru haljinu, inače će i novu razdreti, i staroj ne odgovara zakrpa od nove.
37. I niko ne sipa vino novo u mehove stare, inače vino novo razdere mehove, i ono se prolije, i mehovi propadnu. 38. Nego vino novo u mehove nove treba sipati, i oboje će se sačuvati. 39. I niko ko je pio staro neće odmah novoga: jer veli: staro je bolje.”
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Prava radost, kako ističe starac Emilijan, postaje duhovna snaga koja pročišćava dušu i pretvara molitve, podvige i suze u put ka sjedinjenju sa Bogom. U nastavku pročitajte Jevanđelje za 18. petak po duhovima.
Jedan od najuticajnijih savremenih svetogoraca i učenik Svetog Siluana Atonskog poručuje da Crkva nije zajednica bezgrešnih, već brod na kome oni koji padaju ne odustaju od Boga ni jedni od drugih.
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Tri ajeta iz sure Ghafir (40:7–9) otkrivaju poruku Kurana: meleci posreduju za vernike, nagrađuju dobra dela i vode ka unutrašnjem miru i večnom spasenju.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U vremenu kada sve manje slušamo, a prečesto zaboravljamo na poštovanje, arhimandrit Stefan podseća: pazite kako govorite majci – jer reč upućena majci, ide pravo Bogu.