KAKO NASTAJE ZLO? Odgovor Svetog Vasilija Velikog menja pogled na život
Jedan od najvećih učitelja Crkve otkriva zašto mrak dolazi kada zatvorimo oči i kako sloboda može da nas vodi ka blaženstvu ili nas ostavi da lutamo bez cilja.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Jedan od najblistavijih besednika i svetitelja pravoslavne crkve, Sveti Jovan Zlatousti**, ostavio je neprolazne duhovne pouke koje vekovima nadahnjuju vernike širom sveta. Njegove reči, prožete dubokom hrišćanskom mudrošću, ne samo da podučavaju — one pozivaju na preobražaj srca i uma.
— Korisno ćemo mi za sebe naći tada, kada budemo tražili korist za bližnjeg — uči nas Zlatousti.
Ovim rečima Sveti Jovan podseća da je istinska korist u životu skrivena u nesebičnosti i ljubavi prema drugima. Hrišćanska dobrota nije prolazni gest, već način postojanja — čin u kojem darivanjem zapravo najviše dobijamo.
Na drugom mestu, Sveti Jovan Zlatousti poručuje:
— Nije ubog onaj koji nema ništa, nego onaj koji mnogo želi; isto nije tako bogat onaj koji mnogo ima, nego onaj koji ništa ne treba.
Ova misao otkriva istinsku slobodu — slobodu od pohlepe i nezasitosti. Pravo bogatstvo nije u stvarima, već u unutrašnjem miru, skromnosti i duhovnom spokojstvu.
Reči Svetog Jovana Zlatousta ostaju snažan poziv da svet gledamo očima ljubavi, a ne interesa. Kada čovek u bližnjem vidi sebe i u skromnosti pronađe istinsko bogatstvo, tada njegov život zadobija dubinu i smisao koji ovaj svet ne može da ponudi, ali koji Carstvo nebesko obilno daruje.

Poslanica Svetog Apostola Pavla Efescima, začalo 232 (5,33; 6,1-9)
33. Tako i vi svaki da voli onako svoju ženu kao i sebe samoga; a žena da se boji svoga muža. 1. Deco, slušajte svoje roditelje u Gospodu, jer je ovo pravedno. 2. Poštuj oca svoga i mater: ovo je prva zapovest s obećanjem: 3. da ti dobro bude, i da dugo poživiš na zemlji. 4. I vi ocevi, ne razdražujte decu svoju, nego ih podižite u vaspitanju i nauci Gospodnjoj.
5. Robovi, budite poslušni svojim gospodarima po telu, kao Hristu, sa strahom i trepetom, u prostoti srca svoga. 6. Ne radeći samo prividno kao da ugađate ljudima, nego kao sluge Hristove, tvoreći volju Božiju od srca, 7. služeći dragovoljno kao Gospodu, a ne kao ljudima. 8. Znajući da će svaki ako što dobro učini, to primiti od Gospoda, bio rob ili slobodnjak. 9. I vi gospodari, činite to isto njima, bez pretnje, znajući da je i njihov i vaš Gospodar na nebesima, a On ne gleda ko je ko.
Jevanđelje po Luki, začalo 13. (4,16-22)
16. I dođe u Nazaret gde beše odgajen, i uđe po običaju svom u dan subotnji u sinagogu, i ustade da čita. 17. I dadoše mu knjigu proroka Isaije, i otvorivši knjigu nađe mesto gde beše napisano: 18. „Duh Gospodnji je na meni; zato me pomaza da blagovestim siromasima; posla me da iscelim skrušene u srcu; da propovedim zarobljenima da će biti pušteni, i slepima da će progledati; da oslobodim potlačene; 19. i da propovedam prijatnu godinu Gospodnju.”
20. I zatvorivši knjigu, vrati je služitelju pa sede; i oči svih u sinagogi behu uprte u njega. 21. A poče im govoriti: „Danas se ispuni ovo Pismo u ušima vašim.” 22. I svi mu svedočahu, i divljahu se rečima blagodati koje izlažahu iz usta njegovih, i govorahu: „Nije li ovo sin Josifov?”
Jedan od najvećih učitelja Crkve otkriva zašto mrak dolazi kada zatvorimo oči i kako sloboda može da nas vodi ka blaženstvu ili nas ostavi da lutamo bez cilja.
Ravnodušnost nije zaštita duše, upozorava svetitelj, već put ka osudi i gubitku večnog života.
Ruski svetitelj i veliki duhovnik 19. veka podseća da bez poslušnosti Bogu nema ni večne bliskosti, čak ni među najbližima.
U svetu punom brzih i popularnih rešenja, samo oni koji hrabro tragaju kroz Hrista mogu otkriti istinsku radost, spasenje i unutrašnju slobodu – a taj put nisu izabrali mnogi. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. ponedeljak po Duhovima, 6. oktobar.
Kada reči lako ranjavaju, ruski svetitelj i veliki duhovnik uči nas da se vera i mir ne brane silom, već tišinom srca koje preobražava nepravdu u snagu. U nastavku proćitajte Jevanđelja za 18. utorak po Duhovima, 7. oktobar.
Velika ruska svetiteljka ostavila je pouke o veri, molitvi i iskušenjima savremenog života, koje odjekuju kao molitva, upozorenje i uteha u vremenu u kojem mi živimo. U nastavku pročitajte Jevanđelje za 18. sredu po Duhovima, 8. oktobar.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.
Kada reči i dela deluju nemoćno, jedna jednostavna praksa u pravoslavlju pokazuje koliko je ljubav i molitva moćna u borbi za spasenje i mir onih do kojih nam je stalo.
Šetnja, bašta, muzika, molitva i Sveto pismo - kombinacija koja deluje kao tajno oružje protiv unutrašnje praznine i obeshrabrenja.
Svetogorski podvižnik učio je da se blagodat ne spušta samo u hramu – već i tamo gde porodica zajedno deli obrok.
Vernici su od danas započeli uzdržanje od mrsne hrane, ali i od loših misli i dela, trudeći se da kroz post ojačaju svoju veru i očiste srce.
Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.
U besedi za prvi dan Velikoga posta, dan koji skida veo sa očiju savesti, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje da najveća odgovornost leži u onima koji su primili dar vere, ali ignorišu svetlost i upozorenja Crkve.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Suština posta nije samo u izdržanju od mrsne hrane.
Kao majka Gospoda Isusa Hrista, Bogorodica je najbliža Bogu od svih ljudi, ali i najbliža svakom čoveku koji joj se obraća sa verom i nadom.
U Hramu Svetih apostola Petra i Pavla obeleženo je 83 godine od tragedije – narod i deca Tutina čuvaju uspomenu na postradale novomučenike.